Božićnica | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Božićnica

Zaposlenici privatnih tvrtki često ne znaju do zadnjeg trenutka hoće li im poslodavac isplatiti božićnicu a najčešće niti ne znaju je li božićnica zakonska obveza ili dobra volja poslodavca. Državni i javni službenici isto tako nisu sigurni mogu li računati na ovaj dodatak, iako im je božićnica najčešće zajamčena kolektivnim ugovorom ili nekim drugim dokumentom. Što je uopće božićnica ?

Božićnica

Božićnica je jedna od tzv. prigodnih nagrada, uz regres, uskrsnicu, poklon djeci i neke druge oblike darivanja. Isplata božićnice, njezin novčani iznos, odnosno način određivanja tog iznosa nije utvrđena zakonom, već se može utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća ili ugovorom o radu. Dakle, pravo radnika na božićnicu, odnosno obveza poslodavca da je isplati, uređuje se jednim od navedenih izvora prava. Kad isplata božićnice, kao prigodne nagrade, nije predviđena nekim od navedenih izvora prava, moguće je da je poslodavac, isplati na temelju svoje pojedinačne odluke.

Neoporezive isplate

Tijekom jedne godine poslodavac radniku može neoporezivo isplatiti do 2.500,00 kn prigodnih nagrada. Ta prigoda može biti s bilo koje osnove na temelju izvora prava radnika, a to su u pravilu božićni ili uskršnji blagdani, korištenje godišnjeg odmora i sl. Poslodavac mora voditi brigu da tu neoporezivu isplatu mogu isplatiti samo osobama koje su s osnove radnog odnosa prijavljene na obvezna osiguranja. Sukladno tome, neoporezivu isplatu mogu primiti i radnici na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu.

Zašto je to tako? Prema Pravilniku o porezu na dohodak, isplate prigodnih nagrada do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres i sl.) ne smatraju se primicima od nesamostalnog rada, odnosno ne smatraju se plaćom i ne oporezuju se, pa se na njih ne plaćaju doprinosi, porez i prirez. Dar djetetu do 15 godina starosti neoporeziv je do 600,00 kn.

Poslodavac, dakle, ako ne postoji konkretna obveza, može i ne mora isplatiti radnicima prigodnu nagradu, s tim da se božićnica tretira kao neoporezivi primitak radnika za iznos do 2.500,00 kuna godišnje.

Naravno, poslodavac može na ime prigodne nagrade (božićnica ili regres) isplatiti veći iznos od 2.500,00 kuna, no isplaćeno preko navedenog se tretira kao plaća radnika te se na taj dio obračunavaju porezi i prirezi.

Kako smo već utvrdili, neoporezivanje iznosa ne nalaže obvezu poslodavcu da prigodnu nagradu mora isplatiti, nego samo blagodat neoporezivanja kako bi radnici osjetili financijsku potporu u vrijeme kada im je najpotrebnije.

Prema podacima s kojima raspolaže FINA u 2014. godini na ime božićnica, uskrsnica, poklona djeci i slično do neoporezivih iznosa pravne osobe su isplatile ukupno 747,1 milijun kn. Najveći dio tih isplata, odnosno 72% odnosi se na isplate u prosincu kad je u te svrhe isplaćeno 535 milijuna kuna. Mora se spomenuti da dio poslodavaca neoporezivi iznos iskoristi tijekom godine za neke druge svrhe, tako da božićnicu ili dio božićnice isplaćuje kao plaću što se u statističkim izvještajima ne iskazuje posebno, ali se može primijetiti kroz veći prosjek plaća u prosincu.