Godišnji obračun poreza iz plaće za 2019. godinu - Minimax - internet računovodstveni i poslovni program

Godišnji obračun poreza iz plaće za 2019. godinu

Stigao je prosinac, mjesec porezno i računovodstveno važan zbog završnih obračuna. Jedan od njih je i godišnji obračun poreza iz plaće koji predstavlja zakonsku obvezu poslodavca. U nastavku donosimo informacije tko, zašto i u kojem slučaju mora napraviti navedeni godišnji obračun, ali i druge zanimljive pojedinosti na tu temu.

Sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada propisano je člankom 47. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 i 106/18 – u nastavku teksta: Zakon) i kao što je uvodno rečeno, predstavlja zakonsku obvezu poslodavca.

Sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada obavlja se radi ravnomjernog godišnjeg oporezivanja odnosno izravnanja porezne osnovice za kalendarsku godinu. Do neravnomjernog oporezivanja može doći iz više razloga, primjerice, zbog neredovite isplate plaća, korištenja bolovanja, rodiljnog ili roditeljskog dopusta i primanja naknade plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i slično. Poslodavac je obvezan za radnike (i druge fizičke osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada iz članka 20. Zakona), izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu. 

Poslodavac, odnosno isplatitelj primitka obvezan je sastaviti godišnji obračun za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali plaću ili primitke iz članka 21. Zakona u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak (čl. 47. Zakona i čl. 25. st. 5. Pravilnika).

Također, poslodavac odnosno isplatitelj primitka obvezan je sastaviti godišnji obračun plaće ako je radnik ili druga fizička osoba u tijeku poreznog razdoblja koristila:

  • pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust
  • bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja
  • u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik ili druga fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja odnosno izravnanja porezne osnovice.

Valja istaknuti da poslodavac može (ako to želi, ali nije obvezan) sastaviti godišnji obračun za svoje radnike koji ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, a koji iz nekih drugih razloga nisu realizirali svoje pravo na osobne odbitke (primjerice, nisu na vrijeme prijavili uzdržavanje novog člana uže obitelji – dijete ili bilo kojeg drugog člana uže obitelji).

Napominjemo da poslodavac ne smije sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za radnike koji kod njega nisu radili cijelo porezno razdoblje ili su mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište. Nadalje, ako je poslodavac redovito izvješćivao Poreznu upravu o obračunatim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu za radnike koji su u svih 12 mjeseci ostvarili pravo na plaću (neovisno je li ista isplaćena ili ne), poslodavac ne sastavlja godišnji obračun od nesamostalog rada jer su svi osobni odbitci iskorišteni.

Godišnji obračun poreza iz plaće sastavlja se za svakog radnika posebno koristeći podatke iz porezne kartice (Obrazac PK) i uzimajući u obzir od kada vrijede ti podaci. Dobivene razlike između konačne godišnje obveze i uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada treba izravnati pri zadnjoj isplati u godini, obično u mjesecu prosincu.

Naime, ako se utvrdi da je radniku tijekom godine uplaćeno više poreza i prireza od onoga utvrđenog godišnjim obračunom, radnik ima pravo na povrat preplaćenog poreza, a taj se iznos dobije tako da se porezna obveza pri zadnjoj isplati umanji za više plaćeno. Isto tako, ako se utvrdi da je plaćeno manje poreza, tada se pri zadnjoj isplati plaće taj iznos mora uplatiti, što znači da će se radniku pri zadnjoj isplati uvećati porezna obveza za manje plaćeni porez i prirez.

Zaključno, valja napomenuti da je propisana propisana novčana kazna za prekršaj u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna za pravne osobe koje za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 21. Zakona ne izvrše godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi predviđena je novčana kazna u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna (čl. 91. st. 1. toč. 7. Zakona i čl. 91. st. 4. Zakona). Za fizičke osobe obrtnike i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost, kazna za isti prekršaj iznosi od 5.000,00 do 30.000,00 kuna (čl. 91. st. 2. Zakona).

Pripremila: Dijana Ivanković, direktorica knjigovodstvenog  servisa Medium duo d.o.o.