Kako će izgledati novi režim rada trgovina od 1. srpnja?

Radi li ove nedjelje moja lokalna trgovina? Gdje otići u nabavku za idući tjedan? Pa zar i ta trgovina ne radi? Pitanja su koja bi ubrzo mogli često čuti.
Zadnje izmjene i dopune Zakona o trgovini, a koje su za postupanja u praksi vrlo značajne, stupit će na snagu 1. srpnja 2023. godine, a njima se na nov način uređuje rad nedjeljom. Trgovine će moći raditi 16 nedjelja tijekom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondom radnog vremena.
U nastavku bloga obradit ćemo sva aktualna pitanja rada nedjeljom u trgovini te dati odgovore na navedena pitanja.
Rad nedjeljom u svjetlu Zakona o radu
U hrvatskoj javnosti, jedna od najčešćih dilema je treba li nedjelja biti neradna za sve radnike, odnosno, treba li nedjelja primarno biti dan za odmor i obitelj? Pogledajmo što o tome kaže Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), kao krovni zakon koji štiti prava radnika:
- Radnik ostvaruje pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata. Navedenom se pribraja dnevni odmor, a kojeg radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
- Ako radnik ne može koristiti odmor na navedeni način, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora. To treba omogućiti odmah po završetku razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Rad nedjeljom dopušten je temeljem Zakona o radu, a zbog omogućavanja radniku dostojanstvene plaće za rad koji obavlja nedjeljom, propisano je minimalno zakonsko povećanje plaće za takav rad. Povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%.
Uvođenje neradnih nedjelja
Hrvatski sabor izglasao je izmjene i dopune Zakona o trgovini prema kojim će trgovine nedjeljom u pravilu biti zatvorene, a trgovci će moći odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi.
Svakako jedan od najvažnijih nacionalnih propisa je Zakon o trgovini (NN 87/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19 i 32/20, dalje u tekstu: Zakon) koji na sveobuhvatan način uređuje djelatnost trgovine:
- uređuje uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine,
- radno vrijeme djelatnosti trgovine,
- mjere zabrane nepoštenog trgovanja
- te nadzor i upravne mjere.
Trgovina je, u smislu ovoga Zakona, gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka. Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo.
Trgovac:
- je, u smislu ovoga Zakona, pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini,
- obavlja djelatnost trgovine slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu, tako da se ne sprječava, ne ograničava i ne narušava tržišno natjecanje,
- može, bez upisa u registar, obavljati i druge poslove u manjem opsegu, koji služe obavljanju djelatnosti trgovine, a koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnost trgovine.
U Narodnim novinama broj 33/23 objavljen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, sa stupanjem na snagu 1. srpnja 2023. godine, a kojim se uvodi model od 16 radnih nedjelja u godini.
Glavna promjena u odnosu na trenutni Zakon
Trenutno važeći Zakon propisuje da trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo. Pri tome treba uzimati u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih:
- ovim zakonom,
- Zakonom o radu,
- drugim radno pravnim propisima,
- kolektivnim ugovorom,
- sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća i
- ugovorom o radu.
Važeći Zakon o trgovini do sada nije propisivao neradnu nedjelju kao pravilo u radu trgovina. To je i bio razlog predlagatelju za donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini (NN 33/2023), koji stupa na snagu 1. srpnja 2023. godine. Njime se mijenja članak 57. važećeg Zakona koji predstavlja temeljni članak Zakona, a koji:
- usklađuje opća pravila propisana radnim vremenom,
- uređuje temeljno pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora i pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života.
Radno vrijeme u djelatnosti trgovine
Novelom Zakona o trgovini:
- uređuje se temeljno pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora,
- regulira se radno vrijeme prodajnih objekata od ponedjeljka do subote
- te se kao opće pravilo određuje da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana određene neradnim danima.
Radno vrijeme u trgovini uređuje se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju do 90 sati.
Trgovac je obvezan voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa.
S obzirom na to da je naše gospodarstvo izrazito orijentirano na turističke djelatnosti, a koje se pretežito odvijaju tijekom ljetnih mjeseci, kao i činjenicu da se potrošnja pojačano odvija u predblagdanskom razdoblju, propisuje se mogućnost trgovcima da samostalno odrede broj nedjelja koje će raditi:
- turistička sezona,
- uskrsni praznici,
- predblagdansko i božićno razdoblje
- i sl.
, ali najviše do 16 nedjelja.
U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, fondu od 90 sati, dodaje se još 15 sati, a što je ukupno najviše 105 sati, odnosno 30% od ukupnog broja nedjelja u razdoblju godine dana.
Tjedni raspored rada prodajnih objekata od 90 sati može se smatrati opravdanim u odnosu na Zakonom o radu definirano puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.
Koje su iznimke od općeg pravila?
Novelom Zakona o trgovini propisuju se iznimke od općeg pravila, a odnose se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline:
- željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,
- benzinskih postaja,
- bolnica,
- hotela,
- prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara,
- nautičkih marina, kampova,
- obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
- te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Također, iznimke se odnose i na:
- otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda,
- prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Dodatno, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati.
Radno vrijeme u djelatnosti trgovine u posebnim okolnostima određuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske.
Iznimke od općeg pravila postoje zbog odredbi Zakona o radu, a kojima je propisana mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u:
- bolnicama,
- radu radnika u lukama i zračnim lukama,
- željezničkom prometu,
- poljoprivredi
- ili turizmu.
Navedene iznimke zakonodavac je propisao radi potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Što nas u praksi očekuje od 1. srpnja?
Ubrzo počinje ograničenje rada trgovina nedjeljom na samo 16 nedjelja u godini, a većina trgovaca već su pripremili plan po kojim će kupci u njihovim trgovinama moći kupovati nedjeljom.
Sve točne informacije i plan radnog vremena shopping centara, lokalnih trgovina i dr. mogu se pratiti na društvenim mrežama i službenim stranicama.
Dodatno, trgovac je dužan:
- na prodajnom objektu jasno, vidljivo i čitljivo za potrošače istaknuti radno vrijeme,
- zajedno s kupcima pridržavati se radnog vremena prodavaonice,
- 15 minuta prije završetka radnog vremena prodavaonice jednom ili više puta upozoriti kupce koji se zateknu u prostoru prodavaonice na kraj dnevnog radnog vremena prodavaonice.
Do kraja tekuće godine ukupno je 27 nedjelja, pa će trgovine biti češće otvorene nego od početka iduće godine, što će nam svima dati dovoljno vremena za prilagodbu.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.