Kako će poslodavci provoditi ovrhe na plaći u 2023. godini?

Jedno od glavnih pitanja u kontekstu zadnjih izmjena i dopuna Ovršnog zakona bilo je i to hoće li doći do rasterećenja poslodavaca od dužnosti provedbe ovrhe na plaći? Ovrha na plaći, čije se ukidanje predviđalo prošlogodišnjim prijedlogom novog Ovršnog zakona, prenesena je i na 2023. godinu, tako da svojom složenošću i dalje ostaje uteg za poslodavce i njihove računovođe.

Kada su poslodavci dužni provoditi ovrhu na plaći? Koja su ograničenja i nove svote zaštićenog djela plaće od ovrhe u 2023. godini? Koja su primanja izuzeta od provođenja ovrhe na plaći?

U nastavku članka donosimo sve odgovore, ali i pravila za provođenje ovrhe na plaći u 2023. godini. 

Tko provodi ovrhe na novčanim sredstvima?

Prema trenutnom sustavu, glavninu ovrha na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (FINA), no osim nje izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima provode Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i poslodavci. Poslodavci već dulje negoduju zbog te obaveze, ističu da im ona predstavlja velik administrativni teret, a isto to tvrde i u HZMO-u. Kao jedan od argumenata za njezino ukidanje ističe se da je izrazito teško uspostaviti jedinstveni red prednosti naplate potraživanja.

Prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona

Jedan od prijedloga iz nacrta Izmjena i dopuna Ovršnog zakona iz rujna 2022. godine bio je rasterećenje poslodavaca i HZMO-a od dužnosti provedbe ovrhe na plaći i mirovini. Predlagalo se da ovrhe na novčanim sredstvima u buduće provodi samo FINA, a da se poslodavci i HZMO oslobode provođenja ovrhe na plaći i mirovini, osim kada je riječ o naknadama za uzdržavanje djece. S obzirom na to da se radilo o novinama koje su mogle dodatno uzdrmati ovršni sustav, od tih se izmjena odustalo, pa izmijenjeni Ovršni zakon koji je stupio na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023., sadrži samo izmjene odredbi u kojima se iznosi u kunama pretvaraju u iznose u eurima. Kada će doći do reformskih promjena u ovršnom sustavu, tek slijedi vidjeti.

Kada su poslodavci dužni provoditi ovrhe na plaći?

Ovrha na plaći predstavlja postupak prisilnog ostvarivanja tražbina temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava kojega provode poslodavci na plaćama radnika.

Poslodavac provodi ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima najčešće na temelju:

• pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja o ovrsi,
• privatne isprave dužnika tzv. zapljena po pristanku dužnika.

Obveza provođenja ovrha na plaći od strane poslodavca proizlazi iz Ovršnog zakona, odnosno:

• temeljem čl. 197. st. 2 (ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenog uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja), i
• temeljem čl. 202. koji uređuje institut zapljene po pristanku dužnika.

U praksi i svakodnevnom postupanju poslodavaca kod provođenja ovrhe na plaći najčešće se radi upravo o zaprimanju Izjava (suglasnosti) o zapljeni po pristanku dužnika, koje su potvrđene kod javnog bilježnika i bez kojih se gotovo niti jedan kredit ne odobrava u bankama. Takva isprava ima svojstvo ovršne isprave. Poslodavac mora postupiti po navedenoj ispravi, odnosno sukladno čl. 202. Ovršnog zakona, i glavnina ovrha koje poslodavac provodi na plaći (kada isplaćuje plaću u banci) je upravo ove prirode.

Spomenut ćemo i da ovrhovoditelji, ako se ne radi o ovrhama iz čl. 197. st. 2 Ovršnog zakona ili zapljeni po pristanku dužnika (čl. 202.), trebaju ovrhu zatražiti prema odredbama o ovrsi na novčanoj tražbini po računu. U tom slučaju, ovrhu na novčanim sredstvima provode direktno FINA i banke prilikom uplata na račun ovršenika.

 

 

Koja su ograničenja kod provedbe ovrhe na plaći u 2023. godini?

Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr. plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine.

Iznos prosječne neto plaće relevantan je za utvrđivanje ovrha u 2023. godini, a temeljem članka 173. OZ-a. Naime, prosječna neto plaća jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u “Narodnim novinama”, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosila je 7.583 kune (Nar. nov., br. 125/22). Budući da je od 1.1.2023. euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, relevantan iznos za provedbu ovrhe u 2023. je 1.006,44 eura (7.583/7.53450 = 1.006,44).

Kada se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, tada je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika. Osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, tada je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 1.006,44 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi :

• 251,61 euro ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 1.006,44),
• 503,22 eura ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 1.006,44),
• 670,96 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 1.006,44).

Ako je neto plaća radnika manja od 1.006,44 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi:

• 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta,
• 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
• 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 670,96 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Radnicima koji imaju neto plaću u rasponu od 894,60 eura do 1.006,43 eura, pripada iznos od 670,96 (2/3 od prosječne plaće u RH), a preostali dio predmet je ovrhe. Ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove neto plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.

Otvaranje zaštićenog računa

Kada se nađemo u situaciji da nam je tekući račun blokiran zbog ovrhe, potrebno je otvoriti zaštićeni račun. Na zaštićeni račun poslodavac i drugi uplatitelji uplaćuju novčana sredstva koja su izuzeta od ovrhe.

Ako je FINA obavijestila poslodavca o otvaranju zaštićenog računa, poslodavac će dio plaće koji je izuzet od ovrhe isplatiti u korist zaštićenog računa, a ostali dio plaće u korist tekućeg računa radnika/ovršenika iz kojih sredstava će se naplatiti ovrha koja se provodi od strane FINE. Međutim, ako sam poslodavac zaprimi osnovu za postupanje u svrhu provedbe ovrhe na plaći dužan je postupiti tako da dio plaće koji je izuzet od ovrhe uplati u korist zaštićenog računa radnika/ovršenika, a ostali dio plaće izravno u korist računa ovrhovoditelja koji je naveden u osnovi.

Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti od ovrhe ili je ovrha na njima ograničena.

Ako je račun ovršenika blokiran ili ovršenik raspolaže informacijom da je u FINI zaprimljena osnova za plaćanje po kojoj će biti ovršen, može u FINI zatražiti otvaranje posebnog (zaštićenog) računa na koji će se isplaćivati primanja koja su izuzeta od ovrhe ili nad kojima je ovrha ograničena, kako bi ovršenik njima mogao slobodno raspolagati. Otvaranje posebnog računa može zatražiti i osoba (potrošač) čiji računi nisu blokirani, ako uz zahtjev za otvaranje zaštićenog računa priloži presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima.

Zahtjev za otvaranje posebnog (zaštićenog) računa na obrascu Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe (Obavijest iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona), može se dostaviti u bilo koju FINA poslovnicu.

Otvaranje zaštićenog računa moguće je i putem online servisa za predaju dokumentacije ili putem servisa e-Blokade, bez dolaska u FINA poslovnicu.

Koja su ostala primanja radnika izuzeta od provođenja ovrhe?

Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti od ovrhe ili je ovrha na njima ograničena. Članak 172. OZ-a određuje koja su primanja izuzeta od ovrhe. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN br. 131/20.) koji je stupio na snagu 28. studenoga 2020. godine dopunjen je navedeni članak te je poslodavcima, između ostalog, omogućeno neoporezivu božićnicu, neoporezivu novčanu nagradu za rezultate rada, neoporezive jubilarne nagrade i druge neoporezive primitke isplaćivati na radnikov račun koji zaštićen od ovrhe.

Od ostalih primanja i naknada koja se tiču radnog odnosa od ovrhe su prema čl. 172. OZ-a izuzeta sljedeća primanja, ali samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima (do maksimalnog propisanog neoporezivog iznosa):

• naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
• dar za djecu do 15. godine života,
• potpore za novorođenče,
• potpore zbog invalidnosti radnika,
• potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,
• potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika,
• novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika,
• prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.),
• novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika,
• nagrade radnicima za navršene godine radnog staža,
• dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu,
• dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu,
• dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU-a radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca,
• pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe.

Također, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada za bolovanje u cijelosti je izuzeta od ovrhe (neovisno o tome isplaćuje li se na teret poslodavca ili HZZO-a).

 

Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.