Koje poslovne evidencije treba voditi OPG? | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Koje poslovne evidencije treba voditi OPG?

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe). Uglavnom se traže računovodstvene usluge od eksternih pružatelja jer se smatra da su njihovi zaposlenici kompetentniji, pouzdaniji, efikasniji i brži nego što bi to bila neka interno zaposlena osoba. Upravo redovite evidencije praćene kroz godine stvorit će detaljnu sliku poslovanja i ukazati na mogućnost poboljšanja i razvoja poljoprivrednog gospodarstva u cjelini.

U nastavku saznajte kako i koje poslovne evidencije treba voditi OPG, treba li se prijaviti u Registar poreznih obveznika i postati porezni obveznik poreza na dohodak.

Evidencija o proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u

Nositelj OPG-a obvezan je voditi evidenciju o proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u te o tome izvještavati Agenciju za plaćanja. Način vođenja evidencija te način i rokove izvještavanja Agencije za plaćanja o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u definirani su Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (NN broj 62/19).

OPG je prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda u obvezi pridržavati se uvjeta i obveza predviđenih kako propisima iz područja poljoprivrede, tako i Zakona o trgovini te drugih posebnih propisa, među ostalim, propisima iz područja komunalnog reda u sferi reguliranja uvjeta mjesta za prodaju. Ako se prodaja vrši na mjestima koja imaju pristup s javno-prometne površine, Zakonom o trgovini propisano je da se prodaja može obavljati samo na mjestima za koja je nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave dalo odobrenje.

Sukladno članku 14. stavak 2. Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nositelj OPG-a popunjava obrazac Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a iz Priloga 7. Pravilnika o OPG-a najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za proizvodnju i prodaju u prethodnoj godini putem AGRONET sustava.

Evidencija o pruženim uslugama na OPG-u

Isto tako, sukladno članku 15. stavak 1. i 2. Pravilnika o Upisniku OPG-a nositelj OPG-a pružene usluge mora evidentirati u Evidenciji o pruženim uslugama na OPG-u prema obrascu iz Priloga 8. istog Pravilnika (u daljnjem tekstu: Evidencija o uslugama) tako da Evidenciju o uslugama popunjava putem AGRONET sustava najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za pružene usluge u prethodnoj godini, prema uputama za vođenje evidencija koje objavljuje Agencija za plaćanja. Pružanje usluga izražava se brojem izdanih računa za pružene usluge na OPG-u i ostvarenim prometom.

OPG može pružati usluge u poljoprivredi ili usluge u okviru upisane dopunske djelatnosti OPG-a. O pružanju usluga OPG-a vodi se evidencija te se o tome izvještava Agencija za plaćanja. Pri pružanju usluga korištenjem radnih strojeva i alata mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a i radnici na OPG-u. Pri pružanju turističkih i ugostiteljskih usluga na OPG-u te pružanju ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a, članovi obiteljskog kućanstva i radnici na OPG-u.

Dopunske djelatnosti na OPG-u podrazumijevaju proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a. Proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe, pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga, pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti.

Rokovi čuvanja i predaje evidencije

Nositelj OPG-a dužan je Evidenciju za prethodnu kalendarsku godinu u pisanom zapisu (ispisati Izvod iz Evidencija s AGRONETA-a) čuvati najmanje dvije godine te je dati na uvid zakonom ovlaštenoj osobi. Podaci koji se unose u Evidenciju, ovisno o naravi proizvoda, izražavaju se u kilogramima, litrama ili u komadima. Podaci koji se upisuju odnose se na prethodnu kalendarsku godinu.

Agencija za plaćanja nedavno je objavila mogućnost o elektroničkom popunjavanju i podnošenju Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda i Evidencije o pruženim uslugama na OPG-u putem AGRONET-a.

Sukladno članku 14. stavak 2. Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nositelj OPG-a popunjava navedene obrazac Evidencije putem AGRONET sustava najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za proizvodnju i prodaju te za pružene usluge na OPG-u u prethodnoj godini.

Vođenje poslovnih knjiga OPG-a

OPG-ovi mogu voditi jednostavno ili dvojno knjigovodstvo, a ovisno o specifičnostima poslovanja, veličini prometa, odluci nositelja OPG-a i sukladno zakonima i propisima.

Jednostavno knjigovodstvo evidentira se jednom, dok se u dvojnom knjigovodstvu svaki događaj upisuje na dva različita računa (konta) glavne knjige računa te se u njemu svaka poslovna promjena upisuje dva puta.

Prilikom vođenja jednostavnog knjigovodstva vode se:

  • Knjiga primitaka i izdataka,
  • Popis dugotrajne imovine,
  • Knjiga prometa,
  • Evidencija o tražbinama i obvezama i
  • Knjiga ulaznih i izlaznih računa – samo u slučaju ulaska u sustav PDV-a,
  • Pomoćne knjige – po potrebi.

Obvezu vođenja poslovnih knjiga metodom jednostavnog knjigovodstva imaju fizičke osobe-obrtnici, obveznici poreza na dohodak. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva vode poslovne knjige po sustavu jednostavnog knjigovodstva ako su obveznici poreza na dohodak.

Dvojno knjigovodstvo ima dvojako djelovanje jer se svaka promjena usporedno knjiži na dva različita konta na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode, na jednom kontu pozitivne, a na drugom negativne. Ono je cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena u kojem se bilježe svi dugovi i kapital, rashodi i prihodi i konačni uspjeh poslovanja određenog razdoblja. Također obuhvaća svu imovinu poljoprivrednog gospodarstva po dijelovima i u ukupnom iznosu.

U kojem slučaju OPG postaje porezni obveznik?

Poljoprivrednici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva mogu biti obveznici poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak, poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost te ostalih poreza i obveznih doprinosa. OPG nije porezni obveznik ako ima prihod od prodaje neprerađenih poljoprivrednih proizvoda manji od 80.500 kn, uključujući i primljene poticaje za tu proizvodnju. Poreznim obveznikom OPG postaje na temelju stečenih uvjeta koje propisuju zakoni ili dobrovoljnim ulaskom u sustav, a vođenje poslovnih knjiga je u ovisnosti o poreznom sustavu.

Drugim riječima, OPG se mora prijaviti u Registar poreznih obveznika i postati porezni obveznik poreza na dohodak ako po osnovi poljoprivrede i šumarstva ostvari ukupni godišnji primitak od prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda u neprerađenom stanju, uključujući i iznos dobivenih potpora, osim potpora za nabavu dugotrajne imovine što se razgraničava prema obračunu amortizacije, veći od 80.500 kn (obveza upisa od 1.1. sljedeće godine).

Što se sve smatra primitkom?

Primitkom se smatra sve što je naplaćeno od 1.1. do 31.12. i to za prodane proizvode u neprerađenom stanju, ali i primici dobiveni od poticaja i potpora (uključivo i sredstva iz fondova EU). Od 1.1.2021. prema izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 1/21), razgraničenje prihoda od potpore odnosi se i na potporu za nabavu zemljišta. Potpora namijenjena nabavi zemljišta smatra se primitkom tek kada je zemljište koje je financirano sredstvima potpore otuđeno. Međutim, ako se radi o prodaji prerađenih proizvoda ili pružanja usluga, tada ta obveza stupa na snagu odmah na početku obavljanja djelatnosti i navedenog praga nema.

Ako su ukupni primici do 300.000 kn, porez na dohodak može se plaćati paušalno, a ako su primici iznad tog iznosa, porez se plaća na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Tada porezni obveznik mora ući i u sustav poreza na dodanu vrijednost. Isto tako, OPG može ući sustav poreza na dobit i to dobrovoljno ili po sili zakona. Ako želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

Paušalno ili plaćanje po prijavi?

Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzeće vodi poslovne knjige primjenom metode dvojnog knjigovodstva. Kada OPG jednom uđe u sustav poreza na dobit, u njemu mora ostati minimalno 3 godine, iako u opravdanim slučajevima može i kraće. Porez na dobit i PDV plaćaju se prema izdanim i primljenim računima bez obzira jesu li neplaćeni ili plaćeni, osim ako porezni obveznik nije odabrao plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama.

Sumirano, ako su ostvareni primici od prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda u neprerađenom stanju:

  • do 80.500 kn – OPG nije obveznik poreza na dohodak,
  • od 80.500 do 300.000 kn – OPG je obveznik poreza na dohodak te ima mogućnost izbora:
  1. Paušalno plaćanje

Fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, a koja ispunjava sljedeće uvjete:

  • ako po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva nije obveznik PDV-a;
  • po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (prag za ulazak u sustav PDV-a od 1.1.2018. – 300.000 kn);
  • vodi evidenciju samo na Obrascu KPR (Knjiga prometa – upisuje sav promet, gotovinski i negotovinski, dnevno ažurno);
  • istodobno ne obavlja samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.
  1. Plaćanje po prijavi

Dohodak se utvrđuje prema podacima iz poslovnih knjiga, kao razlika primitaka i izdataka – (umanjeno gubitak iz prethodne godine, ako je poslovao s gubitkom, porezni se gubitak može prenositi sljedećih pet godina – osobni odbitak (4.000 x 12 mj, uvećano za uzdržavane članove).

Ako OPG ostvari primitke od prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda u neprerađenom stanju iznad 300.000 kn obvezan je dohodak utvrđivati temeljem podataka iz poslovnih knjiga:

  • KPI, Obrazac DI, Obrazac TO, Knjiga prometa za naplatu u gotovini; knjige U-RA i I-RA i druge PDV evidencije,
  • obvezan ulazak u sustav PDV-a od prvog dana sljedećeg mjeseca, nakon mjeseca u kojemu je ostvaren primitak iznad 300.000 kn.

OPG-u koji se pri ulasku u Registar poreznih obveznika odluči dohodak utvrđivati vođenjem poslovnih knjiga, dohodak se utvrđuje temeljem godišnje porezne prijave. Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća, a sve iznad tog iznosa smatra se poreznom osnovicom na koju se plaća porez. Svaki podnositelj Prijave poreza na dohodak (nositelj) ima pravo na osnovni mjesečni osobni odbitak, koji od 1.1.2020. iznosi 4.000 kn i uvećano za uzdržavane članove (ovisi o faktorima). Godišnja porezna prijava podnosi se nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine), na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i to do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, putem Obrasca DOH.

Porezni obveznici mogu poreznu prijavu, osim izravno u ispostavi Porezne uprave, predati i elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama, a istu mogu poslati i poštom pri čemu je uputno poslati preporučenu pošiljku.

Prelazak oporezivanja dohotka na paušalno oporezivanje

Ako porezni obveznik želi da se dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, prijavljuje se u poreznoj upravi (Obrazac RPO te ROD/DOP) u roku 8 dana od početka obavljanja samostalne djelatnosti. Ako se dohodak već utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, a stekli su se uvjeti za prelazak na paušalno oporezivanje, tada je prijavu u registar poreznih obveznika za promjenom načina oporezivanja potrebno podnijeti do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije do 15. siječnja.

Porezna uprava obvezniku izdaje Rješenje kojim utvrđuje svotu godišnjeg paušalnog dohotka, godišnju i mjesečnu svotu poreza na dohodak i prireza porezu ako je propisan. Godišnji paušalni dohodak jest i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza.

Koje su obveze obveznika paušalnog oporezivanja?
  • voditi evidenciju o prometu (Obrazac KPR) te voditi računa o tome da na kraju godine osigura točne podatke za godišnje obračune, koje može izračunati sam ili opcionalno koristiti usluge stručnih knjigovodstvenih servisa,
  • mjesečno plaćanje doprinosa za mirovinsko i osnovno zdravstveno osiguranje (do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec),
  • tromjesečno plaćanje poreza na dohodak i prireza porezu ako je propisan (do posljednjeg dana svakog tromjesečja),
  • najkasnije petnaest (15) dana po isteku kalendarske godine prema evidenciji o prometu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak (Obrazac PO-SD),
  • ne podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak,
  • nema pravo na osobni odbitak.
Jednostavno online poslovanje OPG-a uz Minimax

Uz pomoć računovodstvenog programa Minimax, možete voditi i pratiti poslovanje OPG-a u realnom vremenu. Omogućava vam brzo i jednostavno kreiranje i slanje računa, ponuda, praćenje i evidencija naplate, automatsko kreiranje knjige prometa (KPR obrazac), kreiranje PO-SD obrasca na kraju godine, ali i mnogo više. Više informacija potražite ovdje i provjerite koja od licenci najbolje odgovara opisu poslovanja vašeg OPG-a. Za sva pitanja kontaktirajte nas.

Pripremio:

Ivan Vidas, struč. spec. oec.