Kružne prijevare u sustavu PDV-a
Osnivanje Europske unije, a samim time i otvaranje velikog europskog tržišta donijelo je brojne beneficije gospodarskim subjektima omogućujući im nesmetani protok roba, usluga, te kapitala. No, istovremeno je tako slobodno tržište stvorilo i preduvjete za brojne oblike zloupotreba prijevara čije se posljedice negativno odražavaju na poslovanje i na europske gospodarske sustave.
Što su to kružne prijevare? Kako funkcioniraju? Koji su sustavi prevencija kružnih prijevara? Saznajte odgovore na ova i ostala povezana pitanja u nastavku bloga.
Kružne prijevare predstavljaju jedan od najvećih poreznih problema s kojima se suočavaju države članice u Europskoj uniji. Procjenjuje se da je izravna šteta koju godišnje prouzroče kružne prijevare na razini EU oko 100 milijardi eura. Nacionalne porezne uprave ulažu velike napore s ciljem njihova otkrivanja i sprečavanja kako bi zaštitile javne financije, s obzirom da prihodi od PDV-a predstavljaju jednu od najznačajnijih stavki državnih proračuna.
S ubrzanim razvojem digitalnih tehnologija i sve sofisticiranijim oblicima kriminalnih radnji, njihovo otkrivanje postaje sve zahtjevnije i teže, te se u većini slučajeva otkrivaju tek nakon što državni proračun bude oštećen.
Pojam i nastanci kružnih prijevara
Kružna prijevara predstavlja najteži oblik porezne prijevare u Europskoj uniji, te jedan od najznačajnijih oblika tzv. MTIC fraud prijevara (prijevara unutar zajednice putem trgovca koji nestaje).
Uključuje sljedeće obvezne elemente:
- transakcije poduzeća u najmanje dvije države članice,
- veliki broj kupoprodajnih transakcija više poduzeća u kratkom razdoblju kako bi se prikrilo stvarne namjene,
- te najmanje jednog nestajućeg trgovca tzv.missing tradera.
Drugi oblik MTIC fraud prijevare je akvizicijska prijevara koja podrazumijeva prodaju uvezene robe po nultoj stopi PDV-a na domaćem crnom tržištu. Uvoznik nakon prodaje ne zaračunava PDV na oporezive isporuke čime robu može prodati jeftinije od ostalih sudionika na tržištu. S obzirom da ne naplaćuje PDV, izravno oštećuje državni proračun. U ovom slučaju lakše je dokazati i procesuirati kazneno djelo.
Osim MTIC fraud prijevara javljaju se i MTEC prijevare koje su prisutne u transakcijama između država članica i trećih država, te između dvije treće države. One se odnose samo na transakcije s uslugama i to iz razloga što carinskoj kontroli podliježu transakcije dobrima između država članica ili između dvije treće države. Omogućavaju i pranje novca kao i financiranje terorizma, a za čiju se prevenciju najčešće koriste različite zakonodavne mjere.
Kružne prijevare pojavile su se radi određenih nedostataka u europskom poreznom sustavu. Od 1. siječnja 1993. g. (ukidanjem carinskih kontrola) od kada je osnovano zajedničko tržište, uspostavom prijelaznog sustava, omogućeno je počinjenje prijevara. Naime, navedeni sustav nalaže da se unutar zajednice poslovne transakcije oporezuju u državi članici odredišta po stopi i uvjetima te države.
Oporezivanje dobara i usluga u međunarodnoj razmjeni
Dobra i usluge u međunarodnoj razmjeni se mogu oporezivati na dva načina:
- Prema načelu podrijetla PDV-om se oporezuju sva dobra proizvedena u nekoj zemlji, bez obzira troše li se u zemlji ili se kasnije izvoze. Naime, domaći proizvodi koji su namijenjeni izvozu opterećeni su PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze oslobođena plaćanja PDV-a.
- Prema načelu odredišta ( ili načelu potrošnje) PDV-om se oporezuju sva dobra u mjestu gdje se troše, bez obzira na mjesto proizvodnje, odnosno da li su uvezena ili proizvedena u zemlji. Izvoz je izuzet od plaćanja PDV-a, dok se uvoz oporezuje. Primjena tog načela opravdava se time da se uvezeni i domaći proizvodi izjednačavaju u poreznom smislu jer je za proizvodnju domaćih proizvoda PDV korišten kao pretporez. Takav sustav oporezivanja po načelu odredišta praktički je stvorio uvjete za omogućavanje kružnih prijevara radi toga što dobavljač ima pravo na povrat PDV-a ili povrat ulaznog PDV- a pri izvozu u državu članicu.
Primjer načina funkcioniranja kružne prijevare
Trgovac koji nestaje tkz. missing trader uveze robu/usluge iz druge zemlje članice, pri čemu ne plati PDV (prijenos porezne obveze), te zatim kroz niz društava tkz. buffera robe/usluge preprodaje uz malu ili nikakvu maržu.
Nabavljena roba nikad ne završi u maloprodaji na domaćem tržištu iz razloga jer zadnja tvrtka u lancu vraća robu u zemlju podrijetla. Trgovac koji nestaje proda i naplati robu s uračunatim PDV-om, ali ga nikad ne uplati u državni proračun, jer u međuvremenu nestaje. Tu se zapravo radi o fiktivnoj tvrtki bez zaposlenih, koja je osnovana samo u svrhu počinjenja prijevare (conduit companies). Odgovorne osobe nakon obavljenog posla ubrzo postanu nedostupne kupcima, poslovnim partnerima, Poreznoj upravi.
Roba koja se najčešće koristi u takvim prijevarama je ona koja je najbrže utrživa npr. tehnička roba koja ima veliku vrijednost i lako se transportira (mobilni telefoni, igraće konzole, računala, parfemi, zlato…). Kada se radi o uslugama najčešće se radi o prodaji raznih prava npr. certifikata za ugljikov dioksid, energetskih certifikata, različitim VOIP uslugama, ili drugim digitalnim uslugama na koje se plaća PDV. Šteta za državni proračun nastaje u trenutku kada krajnji kupci ili izvoznici iskoriste pravo pretporeza, a trgovac koji nestaje, proda robu, ali nije platio PDV.
Uloga buffera je zamesti trag i otežati otkrivanje lanca prijevare Poreznoj upravi, te da krajnji konzumenti roba/usluga ne posumnjaju na prijevaru. U prevarantski lanac često mogu biti uvučeni i pošteni poduzetnici koji se onda mogu naći pod nadzorom Porezne uprave, jer se nakon utvrđivanja porezne prijevare, svim sudionicima u lancu osporava pravo na povrat poreza. Tada poduzetnici trebaju dokazati da nisu svjesno sudjelovali u prijevari, te da su poduzeli neophodne mjere zaštite.
Prema presudi Europskog suda Pravde C 439/04 i C 440/04, Porezna uprava ima pravo uskratiti pravo na odbitak pretporeza, ako dokaže da je poduzetnik znao ili je trebao znati da posluje s prevarantima.
Nužnost procjene rizika
Kako bi pravovremeno uočili sumnjive zlouporabe u poreznom sustavu i izbjegli velike materijalne gubitke i nepotrebne porezne sporove, te osporavanje pretporeza za kupljenu robu ili usluge, potrebno je poduzimati određene razumne mjere za procjenu rizika uključujući provjeru klijenta (Know Your Client, KYC).
Shodno tome, poduzetnicima se preporučuje obavezno provesti uobičajenu provjeru:
- kupaca i dobavljača,
- poslovne reference (bonitet),
- PDV registraciju,
- komercijalnu opravdanost transakcije,
- realnost i poslovnu opravdanost predloženih modaliteta plaćanja,
- status ponuđene robe (smještaj, raspoloživost, opis, količina).
Također, potrebno je obratiti pozornosti i na signale koje mogu ukazivati na rizike od prijevara kao što su na primjer:
- novoosnovana ili nedavno aktivirana tvrtka bez poslovne ili financijske povijesti
- ponude/kontakti u kojima se nudi brza i laka zarada „bez poslovnog rizika“
- upute za plaćanje trećim osobama ili na račune u poreznim oazama
- registrirane adrese poslovanja u stambenim prostorima, kratkoročno unajmljenim poslovnim ili uredima „iz usluge“
- ponovljene ponude s istim ili nižim cijenama i malom ali stalnom dobiti
- ponuđeni zajmovi bez osiguranja plaćanja s nerealnim kamatnim stopama i/ili uvjetima
- prethodne porezne i kaznene istrage
- nema zaposlenika
- crne liste adresa, odnosno adresa na kojima je registrirano više trgovačkih društava
- nejasne informacije o naravi poslovanja
- upute dobavljača za plaćanjem manje od pune cijene, a često i manje od zaračunatog PDV-a
- jedan ili više članova uprave su u poreznim oazama
- osnovane tvrtke koje su nedavno promijenile vlasnika, novi vlasnici nemaju prethodnog iskustva niti povijest poslovanja u određenoj djelatnosti itd.
Shema kružne prijevare
Opis transakcije:
- Društvo T prodaje dobra na Z za 320.000, 00, nema PDV- a na računu jer se radi o isporuci unutar EU
- Društvo Z prodaje dobra na V za 200.000, 00 + 50.000,00 PDV-a tuzemna transakcija u Mađarskoj
- Društvo V prodaje dobra za 202.000,00 na društvo T, nema PDV-a na računu jer se radi o isporuci dobara unutar EU
Sve transakcije su plaćene, društvo Z je naplatilo PDV i nestalo. Za posljedicu država je oštećena jer ne može naplatiti PDV od Z, a društvo V ima priznati pretporez.
U navedenom primjeru za počinjenje prijevare dovoljna su samo tri poduzeća, s tim da u prijevari može sudjelovati i veći broj poduzeća, kada je prijevaru još teže otkriti. Dok mjerodavne institucije – Porezna uprava shvati da je počinjena prijevara, poduzeće koje duguje PDV više ne postoji, te se više ne može naplatiti. Tada se pokušava naplatiti od društva V koje potencijalno ni ne zna da je sudjelovalo u prijevari.
Sustavi prevencije kružnih prijevara
Postoji nekoliko uspostavljenih sustava za sprečavanje rizika od prijevara od kojih možemo izdvojiti EUROFISC, SCAC, VIES, MBR.
EUROFISC
Eurofisc je mreža koja služi brzoj razmjeni ciljanih informacija između članica Europske Unije za sprečavanje prijevara, posebice kružnih. Osnovan je uredbom Vijeća EU-a o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevara u području PDV-a br.904/2010. Obuhvaća četiri radna područja:
- WF1 -1. MTIC nestajući trgovci u zajednici – kružne prijevare
- WF2 – 2. automobili, plovila, zrakoplovi,
- WF3 – 3. carinski postupak 42 i 63
- WF4 – 4. novi trendovi prijevara s PDV-om, te razvijanja strategija za njihovo sprečavanje
Najvažnija njegova vrijednost je razmjena informacija u ranoj fazi. Ciljevi su učinkovito sprečavanje kružnih prijevara:
- uspostavljenim sustavom analize rizika,
- proširivanjem pristupa podacima,
- usklađenjem akcija i mjera,
- te pravovremenim slanjem informacija poreznim upravama svih zemalja članica.
Ograničavajući faktori za sprečavanje kružnih prijevara mogu biti:
- velika brzina prijevara,
- zemaljska rasprostranjenost,
- nepripremljenost i nedovoljno iskustvo pojedinih država,
- permanentne promjene poreznih propisa u pojedinim državama članicama.
Tehnološka rješenja za suzbijanje poreznih prijevara
S napretkom digitalne tehnologije sve se više koriste i tehnološka rješenja za suzbijanje poreznih prijevara, a od kojih možemo izdvojiti:
- VAT locator number (VLN), vrlo prilagođen PDV sustavu, te je jedno od njegovih najvažnijih obilježja nepriznavanje pretporeza onom poreznom obvezniku čiji je isporučitelj na računu imao nevažeći VLN. Svaki porezni obveznik u lancu imao bi svoj VLN, te bi numerički slijed pratio dobra i usluge od početne faze proizvodnje do konačne potrošnje. Sigurnosna kopija može se osigurati preko internetskih stranica ili pozivnog centra. U slučaju da dođe do prekida u slijedu VLN broja, porezni obveznik koji slijedi u lancu odmah će dobiti informaciju o obvezi plaćanja PDV-a. Tako će se poreznog obveznika obvezati na nabavu VLN broja, a koji će mu osigurati daljnju prodaju dobara, te time posljedično spriječiti prijevaru u začetku. VLN sustav omogućava Poreznim upravama zaustavljanje transakcija blokiranjem izdavanja VLN brojeva.
- RTvat, odnosno programsko rješenje koje omogućava praćenje oporezivanja od datuma računa do datuma plaćanja za isporuke dobara. Može se koristiti kod kartičnog plaćanja, na način da će se iznos PDV-a automatski preusmjeriti s bankovnog računa u državni proračun, bez obveze prijavljivanja PDV-a od strane isporučitelja. Sadrži i instrumente za sprečavanje rizika naplate. Zasniva se na načelu naplate transakcija preko bankarskih institucija, a što se najčešće koristi kod plaćanja B2B transakcija, ali i sve više B2C transakcija. Primatelj će moći odbiti pretporez tek nakon izvršene obvezne uplate PDV-a od strane isporučitelja.
Pogled u budućnost
S obzirom da počinitelji prijevara velikom brzinom mijenjaju robe i usluge koji su im najlakše za trgovanje, ali i države, odnosno premještaju se u one sa slabijim preventivnim sustavima, za uspješniju borbu protiv njih jedan od ključnih faktora je prevencija. Nužno je osnivanje posebnog neovisnog specijaliziranog poreznog tijela isključivo namijenjeno otkrivanju i sprečavanju takvih vrsta prijevara sa operativnom ulogom i kapacitetima za provedbu nadzora nad cijelim nacionalnim područjem.
Za uspješnost djelovanja neophodno je i održavanje međusobne komunikacije i dobre koordiniranosti s ostalim ključnim nacionalnim i međunarodnim nadležnim tijelima u svrhu što brže reakcije, te konstantno provođenje edukacije personalnog osoblja.
Pripremio: Bernard Iljazović
