Noćni radnik i obveze poslodavca

Noću nam je prirodno spavati i naše tijelo traži odmor, no veliki broj radnika radi upravo noću. Medicinske sestre, liječnici, pekari, policajci, vatrogasci, ugostitelji, profesionalni vozači, radnici u proizvodnim i raznim drugim pogonima samo su neka od zanimanja u kojima se često ili stalno radi u noćnoj smjeni.

Tko je noćni radnik? Kada počinje noćni rad? Kako rad noću utječe na zdravlje radnika te koje su obveze poslodavca i prava radnika kod ove vrste rada? Odgovore na prethodna pitanja saznajte u nastavku ovog bloga.

Noćni rad

Većina radnika, različitih zanimanja, barem se jednom u karijeri susrela s noćnim radom. Noćni rad je klasificiran kao rad izvan normalnih dnevnih radnih sati te uključuje rad u rano jutro, uvečer i tijekom noći. Ovakav režim rada imaju:

• zdravstveni radnici,
• policajci,
• vatrogasci,
• radnici na benzinskim stanicama,
• autoprijevoznici i dr.

Procjena je kako 45% ukupnog broja zdravstvenih radnika radi noćne smjene, a prema novijim istraživanjima broj ljudi koji rade noćne smjene progresivno raste.

Prema izvješću Eurostata za 2021. godinu, u Republici Hrvatskoj noćni rad ponekad obavlja 13 posto ukupno zaposlenih radnika, dok je prosjek na razini EU nešto niži te iznosi 7,6 posto.

Zakonom o radu propisano je da je noćni rad onaj koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj, ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.

Ako radnik radi od 17,00 sati do 01,00 sat idućeg dana, tada će se noćnim radom smatrati 3 sata koja je odradio od 22,00 do 01,00 sat, a ostali dio ostvarenih sati ne predstavlja noćni rad.

Tko je noćni radnik?

Noćnim radnikom se smatra svaki radnik koji:

• prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada,
• ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada.

Pojam “redovito” obuhvaća:

• radnike koji kontinuirano rade noću (pekari, radnici u noćnim klubovima i sl.) i
• radnike koji prema rasporedu svoga radnog vremena (u okviru smjena) rade neprekidno cijeli tjedan najmanje tri sata tijekom jednoga dana u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci rade najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnog rada.

Uređivanje vremena noćnog rada važno je zbog same definicije noćnog radnika, a uvjeti za noćnog radnika su alternativno propisani, odnosno ako radnik ispuni ili jedan ili drugi uvjet za noćnog radnika.

Također, noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.

Ukupan fond sati tog radnika ne smije biti toliki da se dijeljenjem ukupnog fonda sati s brojem dana u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, dobije rezultat koji bi odgovarao većem broju sati rada od prosječnih osam sati u 24 sata. Ako ipak poslodavac noćnim radnicima dnevni raspored utvrdi u trajanju dužem od osam sati, time će počiniti najteži prekršaj.

Koje su obveze poslodavca i prava radnika kod noćnog rada?

Člankom 72. Zakona o radu propisane su dodatne obveze poslodavca prema noćnim radnicima:

• Noćnom radniku je poslodavac dužan prije početka toga rada, kao i redovito tijekom trajanja noćnog rada noćnog radnika, omogućiti zdravstvene preglede.
• Noćni radnik koji ujedno radi na poslovima s posebnim uvjetima rada, zdravstveni pregled obavlja u skladu s posebnim propisom o zaštiti na radu, pri čemu je na uputnici potrebno navesti okolnost da je radnik, osim što radi na poslovima s posebnim uvjetima rada, ujedno i noćni radnik.
• Ako radnik koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada naknadno rasporedom njegovog radnog vremena počne raditi i kao noćni radnik, poslodavac ga je obvezan uputiti na prethodni zdravstveni pregled za rad noćnog radnika.

Obveza je poslodavca da pri organizaciji radnog vremena vodi osobitu brigu i o pravu radnika na odmore, odnosno radniku mora osigurati odmore na način i u trajanju propisanim Zakonom o radu.

Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti

Dakle, zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom prije samog početka obavljanja poslova, kako bi se unaprijed ocijenilo udovoljava li radnik uvjetima noćnog rada. Također, propisana je obveza redovnog zdravstvenog pregleda najkasnije svake tri godine rada, a čak i prije isteka toga roka kada to ocijeni specijalist medicine rada. Po obavljenom zdravstvenom pregledu izdaje se svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti noćnog radnika za obavljanje noćnog rada u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika.

Iznimno od navedenog, noćni radnik na poslovima s posebnim uvjetima rada uređenim propisima zaštite na radu, obavlja zdravstveni pregled u skladu s tim propisima.

Poslovi pod posebnim uvjetima rada podrazumijevaju primjerice:

• poslove rukovanja i upravljanja strojevima, dizalicama,
• čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem,
• poslove vatrogasaca
• te poslove koji se izvode na visini većoj od 3 metra ako se ne može smanjiti opasnost od pada.

Potrebno je napomenuti da troškove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac. Ako se radniku ne bi utvrdila zdravstvena sposobnost za obavljanje noćnog rada, tada bi poslodavac trebao osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada. Ako ni to ne može osigurati, dužan je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban. Taj posao treba, što je više moguće, odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Uz “redovna” prava koja imaju i „obični“ radnici, noćni radnici imaju i pravo na povećanu plaću. Koliko će povećanje stvarno i iznositi određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

 

Zabrana noćnog rada i rad u smjenama

U pravilu je zabranjen noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici. U tom slučaju maloljetnik ne smije:

• raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro,
• raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

Poslodavac je onda kada maloljetni radnik radi noću dužan osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

Maloljetnici imaju posebno propisano radno vrijeme koje se za njih smatra noćnim radom:

• za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana smatra se noćnim radom
• za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana se smatra noćnim radom.

Prema Pravilniku o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, određeno je da se maloljetnik ne smije zaposliti na poslovima koji ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj kao što su na primjer poslovi u:

• kockarnicama,
• salonima za igre na sreću,
• disko klubovima,
• noćnim barovima i noćnim klubovima,
• kao i na drugim poslovima koji bi mogli ugroziti njegovo ćudoređe.

U inspekcijskom nadzoru inspektor rada ima ovlasti upravnom mjerom zabraniti noćni rad maloljetnom radniku ako za taj rad nisu ispunjeni svi propisani uvjeti.

Rad u smjenama i noćni rad

Rad u smjenama je organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut.

Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Kako noćni rad utječe na zdravlje radnika?

Mnogobrojna istraživanja o noćnom radu pokazuju da je ljudsko tijelo noću osjetljivije na negativne utjecaje iz okoliša, te opasnosti i napore na radnom mjestu. Dulja razdoblja noćnog rada mogu štetiti zdravlju radnika i ugroziti njihovu sigurnost na radnom mjestu, sigurnost drugih radnika i sam tehnološki proces rada.

U nizu zdravstvenih problema noćnih radnika, na prvom su mjestu problemi sa spavanjem koji najčešće uključuju nesanicu, smanjeno trajanje spavanja te pospanost i umor tokom noćnih radnih sati.

Jedan od glavnih čimbenika koji izaziva zdravstvene i psihičke probleme noćnih radnika je narušavanje uobičajenih cirkadijanih ritmova, bioloških endogenih ritmova što dovodi do:

• kardiovaskularnih oboljenja,
• šećerne bolesti,
• hipertenzije,
• hiperlipidemije,
• probavnih tegoba,
• poremećaja rada štitnjače,
• gojaznosti,
• sindroma izgaranja na poslu,
• mentalnih poremećaja,
• poremećaja sna,
• poremećaja reproduktivnog zdravlja.

U novije vrijeme sve se češće pojavljuje sindrom sagorijevanja na poslu (eng. “burnout”) kao posljedica dugotrajne izloženosti umoru i stresu. Osim fizičkih posljedica, noćni rad djeluje i na psihičko zdravlje radnika. Primjerice, kod noćnog radnika koji ne uspijeva uskladiti privatni i poslovni život može doći do osjećaja bespomoćnosti i frustracije te pada koncentracije prilikom obavljanja posla, što pak može dovesti do povećanja opasnosti od ozljeđivanja sebe, ali i drugih.

Nekoliko savjeta za noćne radnike

Ako se noćni rad ne može izbjeći te isti predstavlja sastavni dio radnog vremena radnika, potrebno je utjecati na ono što se može – promjena životnih navika. Preporučuje se prestanak konzumiranja alkohola i cigareta, bavljenje fizičkom aktivnošću, kvalitetan san i stjecanje drugih navika koje mogu doprinijeti kontroliranju stresa (hobi, meditacija, vjerske aktivnosti, druženje itd).

Svakako najvažnije je pronaći vrijeme za odmor i redoviti san te zdravu prehranu.

Tijekom rada u noćnim satima poželjno je izbjegavati hranu bogatu jednostavnim šećerima i ugljikohidratima poput slatkiša, peciva, kolača i keksa jer se takva hrana noću teže probavlja. Za noćnu smjenu bolja je zdrava prehrana koja uključuje fermentirane mliječne proizvode, žitarice, voće i povrće te meso. Noću treba jesti manje nego tijekom dana i paziti da to budu namirnice koje su bogate bjelančevinama.

I ne zaboravite, ako već zbog posla mijenjate noć za dan, prilagodite i tome svoje aktivnosti – odmarajte u slobodno vrijeme.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.