Obilježja komisijske prodaje - Minimax - internet računovodstveni i poslovni program

Obilježja komisijske prodaje

Komisijska prodaja smatra se jednom od pomoći pri naplati potraživanja kod koje vlasnik robe šalje istu zastupniku koji će je prodavati za njegov račun. Zastupnik može otvoriti novo skladište za tu robu ili je može staviti u već postojeće skladište, ali je odvojiti od druge koju već ima na skladištu. U tom slučaju ne plaća se cijela količina robe već samo onaj dio koji se proda. U praksi se komisijski posao smatra poslom u kojem dva porezna obveznika surađuju, ali bez prijenosa vlasništva nad robom, a korisna je jer se odgađa plaćanje PDV-a sve do prodaje trećem korisniku.

Sudionici u komisiji su komitent i komisionar. Komisionar prodaje robu na tržištu za račun komitenta koji plaća komisionaru proviziju za obavljanje posla. Kod komisije važno je sklopiti ugovor, koji se još naziva i ugovor o komisiji. Ugovor se bazira na povjerenju ugovornih strana i on je neformalan jer nastaje na temelju naloga koji komitent daje komisionaru. Iako je neformalan, u praksi se potpisuje i zaključuje kako bi svaka strana imala određenu sigurnost.

U nastavku ćemo detaljnije pojasniti sudionike komisijskog poslovanja te prednosti i nedostatke takvog posla. 

Tko je komitent? 

Komitent je fizička ili pravna osoba koja daje nalog posredniku da za njega obavi neki posao. Različita su poimanja riječi komitent, a u našem govornom području, komitent se veže uz financijske transakcije i komisijsko poslovanje. Temeljna obveza u ugovoru o komisiji je isplata provizije od strane komitenta. Ukoliko bi se isključila provizija, tada ne bi bilo ni ugovora o komisiji. Komitent je obvezan ispuniti svoju obvezu odnosno isplatiti proviziju kada se posao obavi ili u slučaju da posao ne bude ispunjen, a da za taj dio on odgovara.

Druga strana, komisionar može zahtijevati dio provizije nakon svakog djelomično obavljenog posla ili ako do obavljanja posla ne dođe a krivac za to nije nijedna strana. To bi značilo da druga strana ima pravo na naknadu za trud. Iznos provizije određuje se ugovorom, a ako nije određena ugovorom, druga strana ima pravo na isplatu provizije prema odrađenom poslu ili ostvarenom rezultatu. Isto tako, komitent je dužan nadoknaditi sve troškove koji su bili potrebni za izvršenje naloga, posebnu naknadu za korištenje skladišta druge strane i prijevoznih sredstava ako to nije ugovoreno drugačije ili ako te naknade ne ulaze u naknadu provizije. Komitent nije dužan isplatiti predujam ako to nije drugačije ugovoreno.

Tko je komisionar?

Komisionar je trgovački posrednik, onaj koji prima naloge ili obavlja određeni posao za komitenta te za isti dobiva određeni postotak ili proviziju. Odnos komitenta i komisionara u komisijskom poslu temelji se na sklopljenom ugovoru. Komisionar je dužan poštivati sve točke ugovora. Robu koju prodaje može prodati po povoljnim uvjetima, boljim od onih propisanih ugovorom te u tom slučaju sva dodatna zarada pripada njemu. Ako pak komisionar sklapa posao u nepovoljnijim uvjetima nego onima koji su naznačeni u ugovoru, dužan je komitentu nadoknaditi razliku. Isto tako, komisionar se obvezuje da će čuvati robu. Ukoliko dođe do oštećenja robe, komisionar će za nju odgovarati ako nije osigurao povoljne uvjete za prihvat robe.

Kod preuzimanja robe važno je da komisionar detaljno istu pregleda te uloži žalbu odmah ukoliko je ima. Po obavljanju posla, odnosno kada komisionar proda robu trećoj osobi, mora bez odgađanja komitentu položiti račun te mu predati sve što je primio za njegov račun. U tom slučaju on jamči komitentu da će treća osoba ispuniti svoju obvezu.

 

 

Konsignacijski poslovi

Konsignacijski poslovi zasnivaju se na ugovoru o konsignaciji po kojem vlasnik (konsignant), šalje određenu količinu robe zastupniku (konsignatoru) u inozemstvo da bi za njega tu robu prodavao kupcima. Kako bi takvi poslovi dobro funkcionirali, zastupnik osniva novo, konsignacijsko skladište za robu koju će prodavati, dok ona ostaje u vlasništvu prvog vlasnika sve dok se ne proda. Zastupnik plaća samo onaj dio robe koji je i prodan. Isto tako, za obavljanje posla, zastupnik dobiva proviziju, konsignacijska provizija.

Konsignacijski poslovi vežu se za međunarodnu trgovinu jer predstavljaju primanje uvezene robe na ”domaće” skladište te se njome može odmah i raspolagati. Nakon prodaje ona se ocarini te je zastupnik plaća vlasniku. Prednost takvih ugovaranja suradnje je da su proizvodi sa stranog tržišta ”bliže potrošaču” koji ih može vidjeti i isprobati. Kako bi se inozemna roba mogla držati na skladištu, držatelj skladišta podnosi posebnu carinsku deklaraciju nakon čega carinici pregledavaju robu i sve druge bitne elemente kao što su vrsta, količina, vrijednost, podrijetlo, cijena i slično te time zadužuje skladište.

Roba se na skladištu kod komisijskih i konsignacijskih poslova može držati do jedne godine, a ukoliko se u tom roku ne proda, vraća se vlasniku. Komisijski poslovi najčešće se ugovaraju za strojeve, aparate, automobile, rezervne dijelove, uređaje i slično. Najveća prednost takvog posla je odgoda plaćanja PDV-a do trenutka prodaje krajnjem kupcu i odjave sa skladišta, dok je nedostatak isporuka robe bez prijenosa vlasništva. Zbog toga je bitno pažljivo birati poslovne partnere kod ugovaranja komisijskih poslova i konsignacije. Do prestanka ugovora najčešće dolazi kada se ispuni obveza sa svih ugovornih strana ili sporazumnim raskidom ukoliko dođe kršenja ugovora od strane sudionika.