Otkazni rok i oslobođenje od obveze rada

Neovisno o tome odlazi li radnik iz tvrtke u kojoj je do sada radio jer sam tako želi ili jer je dobio otkaz (izuzev izvanrednog otkaza), obvezan je odraditi otkazni rok. Naravno, otkazni rok nije potrebno odraditi u slučaju kad poslodavac radnika oslobodi od obveze rada.

Koliko traje otkazni rok i kako izgleda sadržaj odluke o otkazu? Što radnik (ne)smije za vrijeme otkaznog roka? Koja su njegova prava za vrijeme otkaznog roka ako je oslobođen od obveze rada?

Odgovore na prethodna pitanja možete saznati u nastavku bloga.

Prestanak radnog odnosa – otkaz ugovora o radu

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu. Postoje dvije glavne vrste otkaza radnog odnosa: redoviti i izvanredni otkaz.

Izvanredni otkaz ugovora o radu omogućuje prekid radnog odnosa bez obveze poštivanja otkaznog roka. Ova vrsta otkaza je predviđena za slučaj nastupa okolnosti zbog kojih nije razumno očekivati od ugovornih stranaka da nastave izvršavati međusobna prava i obveze iz sklopljenog ugovora o radu.

Opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, imaju i poslodavac i radnik ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

S druge strane, redovitim putem ugovor o radu mogu otkazati i poslodavac i radnik. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.

Opravdani razlozi za poslodavce

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

1. ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
2. ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
3. ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili
4. ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, ako poslodavac zapošljava dvadeset ili više radnika.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Sadržaj odluke o otkazu

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz i dostaviti ga osobi kojoj daje otkaz. Kod redovitog otkaza ugovora o radu, radni odnos prestaje istekom otkaznog roka.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. No, sukladno odredbi Zakona o radu, dostava odluka o otkazu ugovora o radu i drugih pismena koje poslodavac upućuje radniku može se urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Ako dostava odluka o otkazu ugovora o radu nije uređena na ranije propisan način, primjenjuju se na odgovarajući način odredbe o dostavi iz propisa kojim je uređen parnični postupak.

Trajanje otkaznog roka

Iznimno, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.

Otkazni rok ne teče za vrijeme:

1. trudnoće,
2. korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama,
3. privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
4. vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

 

Iznimno, otkazni rok teče:

• u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima.
• za vrijeme razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Nadalje, otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznog roka.

Precizno definiranje otkaznog roka

Zbog svega navedenog, poslodavac ne može u odluci o otkazu ugovora o radu navesti i datum prestanka radnog odnosa jer u konačnici i ne može unaprijed znati kojeg će točno dana isteći otkazni rok.

Naime, nastupom neke okolnosti koja prekida tijek otkaznog roka produžava se razdoblje do kada će radnik biti u radnom odnosu kod poslodavca.

Ako je radnik za vrijeme otkaznog roka obvezan izvršavati svoje radne obaveze i dolaziti na posao, nastup njegove privremene nesposobnosti za rad izazvat će prekid tijeka otkaznog roka.

Promjena korištenja ili dužine otkaznog roka nakon otkazivanja ugovora o radu moguća je samo pisanim sporazumom između radnika i poslodavca.

Radniku koji je dobio odluku o redovitom otkazu ugovora o radu, radni odnos prestaje s posljednjim danom otkaznog roka. Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad kada je radnik obvezan raditi, otkazni rok ne teče. Tijek otkaznog roka nastavit će se nakon isteka privremene nesposobnosti za rad. Ako poslodavac nije oslobodio radnika od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznog roka.

Najmanje trajanje otkaznog roka

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje:

• dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,
• mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,
• mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
• dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,
• dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina,
• tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova koji su prethodno navedeni.

Prava radnika za vrijeme otkaznog roka

Otkazni rok je razdoblje u kojem se odgađaju učinci otkaza, odnosno razdoblje koje nastupi u trenutku kada radnik poslodavcu (ili obrnuto), a sukladno propisanim odredbama, obznani da daje otkaz do trenutka kada radnik u potpunosti prestane raditi.

Njegovo trajanje ovisi o tome koliko dugo je radnik bio u neprekinutom radnom odnosu kod istog poslodavca – od dva tjedna do tri mjeseca.

Brojni radnici za vrijeme otkaznog roka koriste preostale dane godišnjeg odmora jer on normalno teče za vrijeme dopusta (osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno).

Općenito, ono što treba naglasiti je da je radnik koji je na otkaznom roku i dalje je u radnom odnosu, sve do isteka otkaznog roka. To znači da, u pravilu, ima sva prava i obveze koje i inače ima u radnom odnosu, neovisno o tome je li radnik ili poslodavac otkazao ugovor o radu.

Nadalje, za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja, a po potrebi mu poslodavac može omogućiti i više sati.

Oslobođenje od obveze rada za vrijeme trajanja otkaznoga roka

Zakon o radu određuje u članku 120. da:

• otkaz mora biti u pisanom obliku,
• poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz
• te da se otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Člankom 122. propisano je kako je radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

Postupanje poslodavca protivno odredbi članka 120. predstavlja ispunjenje zakonskog opisa najtežeg djela prekršaja iz Zakona o radu u skladu s člankom 229. stavkom 1. točkom 47. Zakona o radu. Prijavu opisanih povreda Zakona o radu protiv poslodavca možete podnijeti Državnom inspektoratu putem kontakt obrasca.

Sukladno odredbi članka 8. Zakona o radu na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.

Zakon o obveznim odnosima u članku 290. propisuje da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak. U slučaju spora teret dokazivanja da je otkaz dan u pisanom obliku je na strani koja iznosi tu činjenicu, odnosno bila bi na strani poslodavca.

Ne postoji zapreka da se radnik i poslodavac sporazume o skraćivanju otkaznog roka, a sporazum bi se mogao sklopiti isključivo nakon uručenog otkaza ugovora o radu i naziva se sporazum o skraćivanju otkaznog roka, a ne sporazumni raskid ugovora o radu.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.