Porezne izmjene od 1.1.2021. godine | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Porezne izmjene od 1.1.2021. godine

Nerijetko se u prosincu u zakonodavnoj proceduri nalaze prijedlozi poreznih zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja sljedeće godine. Tako je i ovaj put pa se u zakonodavnoj proceduri, odnosno na prvom čitanju u Hrvatskom saboru nalazi nekoliko predloženih izmjena i dopuna poreznih zakona koje bi trebale rasteretiti gospodarstvo i poduzetnike. U nastavku vam donosimo sažeti pregled najvažnijih predloženih zakonskih izmjena. 

Koji Zakoni se mijenjaju? 

Početak 2021. godine donosi novine u poreznim zakonima. Mijenjaju se:

  • Zakon o porezu na dodanu vrijednost
  • Zakon o porezu na dohodak
  • Zakon o porezu na dobit
  • Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Predloženo je da izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit stupaju na snagu 1. siječnja 2021. te da se primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2021. što vrijedi i za potrebe izračuna predujma poreza na dobit za 2021.
Vezano uz izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, predloženo je da stupaju na snagu 1. siječnja 2021., dok je za izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost predloženo da djelomično stupe na snagu 1. siječnja 2021. a djelomično 1. srpnja 2021.
Što se izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak tiče, predložena je primjena istog u postupku utvrđivanja poreza na dohodak za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2021. i primjena istog za potrebe izračuna predujma poreza na dohodak za 2021.

Zakon o fiskalizaciji

Plaćanja između obveznika fiskalizacije gotovim novcem

Predlaže se promjena odredbe koja propisuje mjerila za određivanje iznosa do kojeg može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visinu blagajničkog maksimuma tako da se ministru financija da ovlast da pravilnikom propiše iznos visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika, a koji se smatraju obveznicima fiskalizacije.

Zakon o porezu na dobit 

Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja

Predlaže se propisati porezno priznati rashod kreditne institucije u iznosu otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke. Osim toga, nalaže se obveza kreditnoj instituciji da dostavi dužniku i jamcu pisanu izjavu o odricanju od prava naplate otpisanog iznosa potraživanja odnosno o prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa pri čemu iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode odnosno primitke.

Porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba rezidenta i nerezidenta

Promijenjenom odredbom članka 13. naglašava se potreba poreznom obvezniku da za svako porezno razdoblje izvrši provjeru i po potrebi usklađenje vezano uz cijene i ugovore između povezanih osoba.

Porezna stopa

Predlaže se smanjenje porezne stope s 12 % na 10 % za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.

Utvrđivanje i plaćanje poreza po odbitku

Predlaže se smanjenje porezne stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke s 12% na 10% te smanjenje stope poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička s 15% na 10%.

Zakon o porezu na dohodak

Promjena porezne stope poreza na dohodak

Predlaže se smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak po osnovi godišnjeg dohotka i konačnog dohotka sukladno zakonskim odredbama. Stopa poreza na dohodak s 24% smanjila bi se na 20%, stopa poreza na dohodak sa sadašnjih 36% smanjila bi se na 30%, dok bi za konačni dohodak došlo do smanjenja stope poreza na dohodak s 12% na 10%.

Primici na koje se ne plaća porez na dohodak

Predlaže se širi obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno uređuje se da se primitak fizičkim osoba po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne smatra primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Također se odredba usklađuje s propisom koji uređuje obavljanje studentskih poslova.

Uvjeti za priznavanje osobnog odbitka

Predlaže se proširiti obuhvat uvjeta za priznavanje uvećanja osobnog odbitka za uzdržavane članove odnosno za fizičke osobe koje ostvare primitak po osnovi nacionalne naknade za starije osobe. Takva vrsta primitka ne uzima se u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Godišnja porezna stopa – drugi dohodak

Predlaže se ukidanje oporezivanja godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.

Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada

Predlaže se propisati da se primicima od nesamostalnog rada ne smatra trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja.

Utvrđivanje poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava

Predlaže se propisati da je radi utvrđivanja poreza na dohodak od imovine, porezni obveznik ispravu o nastanku/promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine/zakupnine obvezan dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u propisanom roku te da je, iznimno od navedenog a u slučaju da je javni bilježnik na ispravi ovjerio potpis poreznog obveznika ili je ispravu potvrdio (solemizirao) odnosno sastavio u obliku javnobilježničkog akta, javni bilježnik dužan primjerak te isprave dostaviti elektroničkim putem nadležnoj ispostavi Porezne uprave u kojem slučaju sam porezni obveznik nema obvezu podnošenja iste te se na taj način pojednostavljuje prijava ugovora o najmu budući da će Porezna uprava po službenoj dužnosti temeljem dostavljenih podatka utvrđivati poreznu obvezu.

Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica

Predlaže se proširiti mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima, članovima uprave i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama.

Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

Predlaže se uvećanje obračunanog poreza na dohodak s 50% na 100% po osnovi utvrđivanja poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.

Registar poreznih obveznika

Predlaže se urediti upis u registar poreznih obveznika u slučaju kada javni bilježnici dostave ovjerene isprave o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od imovine.

Prijelazne i završne odredbe

Između ostalog (što već nije spomenuto), predlaže se da se porez na dohodak ne plaća pri isplati dividendi i udjela u dobiti, ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na dohodak od 10%.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Odredbe vezane uz isporuke dobara

Predlaže se da se isporučiteljem smatra porezni obveznik koji putem uporabe elektroničkog sučelja (mjesto trgovanja, platforma, portal ili slično sredstvo) omogućuje prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna.
Nadalje, predlaže se da se isporučiteljem smatra porezni obveznik koji putem uporabe elektroničkog sučelja omogućuje prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije od strane poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije osobi koja nije porezni obveznik.
Dakle, kada se prodaja dobara na daljinu omogućuje putem uporabe elektroničkog sučelja, a radi se o dobrima uvezenim iz trećih područja ili trećih zemalja, u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna ili dobra na daljinu unutar Europske unije prodaje porezni obveznik koji nema sjedište unutar Europske unije, predlaže se da se isporučiteljem smatra porezni obveznik koji putem uporabe elektroničkog sučelja omogućuje prodaju.

Stjecanje dobara unutar EU

Predlaže se da se stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra kada oružane snage države članice koja sudjeluje u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Europske unije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, koriste za vlastite potrebe ili za potrebe njihovog civilnog osoblja dobra koja nisu kupili prema općim pravilima kojima se uređuje oporezivanje na tuzemnom tržištu, ako pri uvozu tih dobara ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje od PDV-a.

Mjesto isporuke dobara s prijevozom

Predlaže se da se mjestom isporuke za prodaju dobara na daljinu smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku u kojem otprema ili prijevoz dobara kupcu završava u slučajevima: prodaje dobara na daljinu unutar Europske unije; prodaje dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja u državu članicu u kojoj ne završava otprema ili prijevoz dobara; prodaje dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja kada se PDV na ta dobra mora prijaviti prema posebnom postupku oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja. Također se predlaže brisanje dosadašnjih odredbi vezano uz prag isporuke.

Isporuke u nizu

Predlaže se da se pravilo o pripisivanju otpreme ili prijevoza dobara konkretnoj isporuci za isporuke u nizu ne primjenjuje na isporuke omogućene putem uporabe elektroničkog sučelja. Nadalje, predlaže se da se otprema ili prijevoz dobara pripisuju isporuci za koju se smatra da ju je obavio porezni obveznik putem uporabe elektroničkog sučelja.

Prag oporezivanja za prodaju dobara na daljinu

Predlaže se propisivanje praga od 77.000,00 kuna za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije te za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge, kako bi se poreznim obveznicima koji obavljaju navedene isporuke u vrijednosti manjoj od tog praga pojednostavilo poslovanje te se u tom slučaju smatra da je mjesto obavljanja navedenih isporuka tuzemstvo.
Nadalje, predlaže se da je primjena navedenog praga opcionalna za porezne obveznike, odnosno porezni obveznici mogu odlučiti da neće primjenjivati propisani prag i da će se navedene isporuke oporezivati u državi članici potrošnje što ih obvezuje dvije kalendarske godine.

Isporuka dobara

Predlaže se da oporezivi događaj za isporuku dobara za koju se smatra da ju obavlja porezni
obveznik putem uporabe elektroničkog sučelja, kao i oporezivi događaj za isporuku dobara tom poreznom obvezniku, kao i obveza obračuna PDV-a nastaju u trenutku prihvaćanja plaćanja.

Porezna oslobođenja

Predlaže se propisivanje poreznog oslobođenja za isporuku dobara, od strane poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije, obavljenu poreznom obvezniku koji se smatra isporučiteljem tih dobara.
Dakle, budući da se predlaže da se isporučiteljem smatra porezni obveznik koji putem uporabe elektroničkog sučelja omogućuje prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije od strane poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije, porezni obveznik koji nema sjedište unutar Europske unije prethodno obavlja isporuku dobara poreznom obvezniku koji se smatra isporučiteljem. Kako bi se izbjegao rizik neplaćanja PDV-a od strane poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije na isporuku dobara poreznom obvezniku
koji se smatra isporučiteljem, predlaže se propisivanje poreznog oslobođenja za takvu isporuku dobara.

Oslobođenja pri uvozu

Predlaže se ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara u malim pošiljkama čija vrijednost ne prelazi 160,00 kuna te se predlaže porezno oslobođenje za uvoz dobara za koja se PDV treba prijaviti u skladu s posebnim postupkom oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja, koji obuhvaća dobra u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna.
Nadalje, predlaže se porezno oslobođenje za uvoz dobara koji obave oružane snage drugih država članica za potrebe tih snaga ili njihovog civilnog osoblja ili za opskrbu njihovih menzi ili kantina, kad takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Europske unije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike.

Oslobođenja za određene isporuke koje su izjednačene s izvozom

Predlaže se porezno oslobođenje za isporuke dobara ili obavljanje usluga na području Republike Hrvatske za potrebe oružanih snaga drugih država članica ili njihovog civilnog osoblja te za opskrbu njihovih menzi ili kantina kada takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Europske unije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Nadalje, predlaže se porezno oslobođenje za isporuke dobara ili obavljanje usluga u drugu državu članicu namijenjenih oružanim snagama bilo koje države članice koja nije država članica odredišta, za potrebe tih snaga ili njihovog civilnog osoblja ili za opskrbu njihovih menzi ili kantina, kada takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Europske unije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike.

Odbitak pretporeza

Predlaže se da porezni obveznik (koji se smatra isporučiteljem dobara) može odbiti pretporez koji se odnosi na isporuke tih dobara za koje se smatra da su mu obavljene od strane poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije.

Plaćanje PDV-a

Predlaže se proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu. S tim u vezi predlaže se da se smatra se da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a porezni obveznik zatraži odgovarajućim popunjavanjem carinske deklaracije kojom se dobra puštaju u slobodni promet. Predlaže se da se obračunska kategorija PDV-a pri uvozu ne može koristiti kada se podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet pošiljaka male vrijednosti ili kada se podnosi deklaracije za dobra u poštanskim pošiljkama.

Izdavanje računa

Predlaže se zbog potrebe za nomotehničkim usklađivanjem. Nadalje, predlaže se izuzetak od obveze izdavanja računa ako porezni obveznik za isporuku dobara primjenjuje posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje.

Obveza vođenja evidencija

Predlaže se propisivanje obveze vođenja evidencije o obavljenim isporukama za poreznog obveznika koji putem uporabe elektroničkog sučelja omogućuje isporuku dobara ili usluga osobi koja nije porezni obveznik unutar Europske unije. Ta evidencija mora biti dovoljno detaljna kako bi se poreznim tijelima država članica u kojima su te isporuke oporezive omogućilo da provjere je li PDV pravilno obračunan, mora se državama članicama staviti na raspolaganje elektroničkim putem te čuvati deset godina od isteka godine u kojoj je transakcija obavljena.

Posebni postupci oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge

Predlaže se sljedeće:

  • propisivanje posebnog postupka oporezivanja za porezne obveznike koji obavljaju usluge osobama koje nisu porezni obveznici ili prodaju dobra na daljinu ili obavljaju određene isporuke na domaćem tržištu. Nadalje predlaže se propisivanje da je „prijava PDV-a za posebni postupak“ prijava koja sadrži podatke potrebne za utvrđivanje iznosa PDV-a koji pripada pojedinoj državi članici potrošnje
  • propisivanje posebnog postupka oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije te se definira da je za posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije „država članica potrošnje“ država članica za koju se smatra da je u njoj mjesto obavljanja usluge
  • da se posebni postupak oporezivanja za usluge primjenjuje na sve usluge koje porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije obavi na području Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u bilo kojoj državi članici
  • da se poreznom obvezniku koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku, dodjeljuje pojedinačni identifikacijski broj
  • da se poreznog obveznika koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku, briše iz evidencije ako podnese obavijest da više ne obavlja usluge obuhvaćene posebnim postupkom oporezivanja usluga koje isporučuju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije
  • da je porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku, obvezan za svako kalendarsko tromjesečje do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku tromjesečja za koje se prijava podnosi, Poreznoj upravi elektroničkim putem podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja. Također se predlaže da se u slučaju izmjene podnesene prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, izmjene uključuju u sljedeću prijavu u roku od tri godine od propisanog roka za njeno podnošenje
  • ako se porezni obveznik, koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku, registrirao za potrebe PDV-a u tuzemstvu s osnove obavljanja djelatnosti koje nisu obuhvaćene posebnim postupkom, ostvaruje pravo na odbitak PDV-a u vezi s oporezivom djelatnošću koja je obuhvaćena ovim posebnim postupkom putem redovne prijave PDV-a.

Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje

Predlaže se sljedeće:

  • propisivanje posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje
  • definiranje „države članice potrošnje“ u slučaju obavljanja usluga, prodaje dobara na daljinu unutar Europske unije, te isporuke dobara što ju obavlja porezni obveznik koji omogućuje te isporuke
  • da je u slučaju ako porezni obveznik nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište ili stalnu poslovnu jedinicu na području Europske unije, država članica prijave ona država članica u kojoj započinje otprema ili prijevoz dobara. Ako otprema ili prijevoz dobara počinje u više država članica, porezni obveznik navodi koja je od tih država članica država članica prijave, a ta ga odluka obvezuje u tekućoj kalendarskoj godini i tijekom sljedeće dvije kalendarske godine.
  • da posebni postupak za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje, može primjenjivati porezni obveznik koji obavlja prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, porezni obveznik koji omogućuje isporuku dobara putem uporabe elektroničkog sučelja pri čemu otprema ili prijevoz isporučenih dobara počinje i završava u istoj državi članici te porezni obveznik koji nema sjedište u državi članici potrošnje i obavlja usluge osobi koja nije porezni obveznik
  • da porezni obveznik koji je Republiku Hrvatsku odabrao kao državu članicu prijave, mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka oporezivanja ili promjenu te djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja
  • da se porezni obveznik koji je Republiku Hrvatsku odabrao kao državu članicu prijave briše iz evidencije poreznih obveznika koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja ako podnese obavijest da više ne obavlja isporuke dobara i usluga obuhvaćene ovim posebnim postupkom oporezivanja
  • da je porezni obveznik koji je Republiku Hrvatsku odabrao kao državu članicu prijave obvezan za svako kalendarsko tromjesečje do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku tromjesečja za koje se prijava podnosi, Poreznoj upravi podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja. Također se predlaže sadržaj prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, postupanje u slučaju izmjene podataka te iskazivanje iznosa u kunama i kao i način primjene tečaja ako su isporuke obavljene u drugim valutama
  • da porezni obveznik koji je Republiku Hrvatsku odabrao kao državu članicu prijave nema pravo na odbitak pretporeza putem redovne prijave PDV-a u državi članici potrošnje, međutim povrat PDV-a može zatražiti u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici. Predlaže se ako se navedeni porezni obveznik mora registrirati za potrebe PDV-a u državi članici potrošnje za isporuke koje nisu obuhvaćene posebnim postupkom oporezivanja, ima pravo na odbitak pretporeza za isporuke obuhvaćene posebnim postupkom putem redovne prijave PDV-a.

Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja

Predlaže se sljedeće:

  • da posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja obuhvaća samo dobra, uz iznimku dobara koja podliježu trošarinama, u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna
  • tko može primjenjivati posebni postupak za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja, nastanak porezne obveze, obveza da porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak ili posrednik koji djeluje za njegov račun mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru ovog posebnog postupka ili promjenu te djelatnosti
  • propisivanje podataka koje Poreznoj upravi prije početka primjene posebnog postupka mora dostaviti porezni obveznik koji ne imenuje posrednika te posrednik, dodjela pojedinačnog identifikacijskog broja poreznom obvezniku koji primjenjuje ovaj posebni postupak, odnosno posredniku, kao i slučajevi u kojima će Porezna uprava brisati iz evidencije poreznih obveznika koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja poreznog obveznika koji ne imenuje posrednika, posrednika te poreznog obveznika kojeg zastupa posrednik. Dakle, kako pri uvozu pošiljki čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna Carinska uprava PDV ne bi obračunavala na svaku pojedinu pošiljku, predlaže se da se porezni obveznik koji prodaje dobra na daljinu uvezena iz trećih područja ili trećih zemalja može prijaviti za primjenu ovog posebnog postupka te pri prodaji kupcu obračunati PDV države članice u koju se dobra otpremaju
  • obveza podnošenja prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, rok za podnošenje, sadržaj, izmjene navedene prijave, iskazivanja iznosa u kunama te primjeni tečaja ako su isporuke obavljene u drugim valutama kao i obveza plaćanja PDV-a
  • da porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak nema pravo na odbitak pretporeza putem redovne prijave PDV-a u državi članici potrošnje, međutim povrat PDV-a može zatražiti u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici te postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije
  • ako se navedeni porezni obveznik mora registrirati za potrebe PDV-a u državi članici potrošnje za isporuke koje nisu obuhvaćene posebnim postupkom oporezivanja, ima pravo na odbitak pretporeza za isporuke obuhvaćene posebnim postupkom putem redovne prijave PDV-a
  • obveza vođenja evidencije o transakcijama obuhvaćenim posebnim postupkom te da evidencija mora biti dovoljno detaljna kako bi se poreznom tijelu države članice potrošnje omogućila provjera točnosti prijave PDV-a za posebni postupak
  • da ministar financija najkasnije do 31. prosinca tekuće godine donosi odluku o unutarnjoj vrijednosti pošiljke koja se primjenjuje od 1. siječnja sljedeće godine u slučaju da protuvrijednost iznosa od 150 EUR u kunama prema tečaju Europske središnje banke prvog radnog dana u listopadu tekuće godine rezultira povećanjem propisane vrijednosti od 5 % ili više

Oporezivanje prema naplaćenim naknadama

Predlaže se povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7.500.000,00 kuna na 15.000.000,00 kuna kako bi se olakšalo poslovanje poreznim obveznicima.

Porezni zastupnik

Predlaže se da porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu niti na području Europske unije, ali ima sjedište u trećoj zemlji ili na trećem području ne mora imenovati poreznog zastupnika ako primjenjuje posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije te ako obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske.

Pripremila:

Dijana Ivanković, direktorica knjigovodstvenog servisa Medium duo d.o.o.