Porezni tretman isplate božićnice i održavanja božićnog domjenka - Minimax - internet računovodstveni i poslovni program

Porezni tretman isplate božićnice i održavanja božićnog domjenka

Još jedna godina ide svome kraju, dolaze nam blagdani i vrijeme darivanja. Uobičajena poslovna praksa u to vrijeme je darivanje svojih zaposlenika i poslovnih partnera te organiziranje božićnih domjenaka. Upravo u tom periodu aktualizira se pitanje poreznog tretmana isplate božićnice te božićnog domjenka. U nastavku možete saznati tko ima pravo na božićnicu, u kojem iznosu se i na koji način ista može isplatiti te kako se porezno tretira božićni domjenak. 

Isplata božićnice

Dolaskom božićnih blagdana i neizbježne nedoumice oko isplate božićnice, često se postavlja pitanje je li poslodavac obvezan isplatiti božićnicu pa u nastavku podsjećamo na pravila isplate.
Pravo na božićnicu imaju samo oni radnici čije je pravo propisano nekim od izvora radnog prava, a u svim ostalim slučajevima poslodavac nema obvezu isplatiti božićnicu.
Međutim, mogućnost isplate poslodavcu uvijek preostaje, ako ipak odluči isplatiti božićnicu.

Sukladno članku 7. stavku 2. točki 5. Pravilnika o porezu na dohodak (nadalje: Pravilnik), poslodavci mogu neoporezivo isplatiti prigodnu nagradu radnicima, u iznosu do 2.500,00 kuna godišnje. Božićnica se smatra prigodnom nagradom i ima jednak porezni tretman kao i još neki drugi primici (npr. uskrsnica) pa je potrebno pripaziti je li tijekom godine već bilo isplata.

Nadalje, sukladno članku 7. stavku 4. Pravilnika, ako se božićnica isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se božićnica isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate božićnice svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da je prigodna nagrada već dijelom isplaćena za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti najviše ukupno 2.500,00 kuna.

Božićnica se može isplatiti zajedno s plaćom ili odvojeno, a o isplati je potrebno izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD. Božićnica se može isplatiti na tekući račun radnika, ali pod određenim uvjetima i u gotovini. Naime, ako se nad radnikom provodi ovrha, neoporezivi iznos božićnice dozvoljeno je isplatiti u gotovini samo kada je ovrha određena na plaći. Isplata u gotovini mora biti isključivo na zahtjev radnika. Međutim, ako je ovrha određena na svim novčanim sredstvima, tada se božićnica mora isplatiti na račun radnika i biti će ovršena.

Osobama koje su na stručnom osposobljavanju poslodavac također može isplatiti božićnicu, ali ne neoporezivo jer navedeno predstavlja drugi dohodak.

Porezni tretman božićnog domjenka

Osim isplate božićnice, koja je netom pojašnjena, u praksi se često postavlja i pitanje poreznog tretmana božićnog domjenka pa u nastavku donosimo više informacija. Sukladno članku 61. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije, pri čemu se reprezentacijom smatraju izdatci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera (prigodnim darovima), plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično.

Člankom 136. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisuje se i pojam poslovnog partnera, koji se smatra osobom s kojom postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

Nadalje, sukladno članku 7. stavku 1. točki 3. Zakona o porezu na dobit, osnovica poreza na dobit povećava se za 50 % troškova reprezentacije odnosno ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, sporta, rekreacije, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor, u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom.

Člankom 23. Pravilnika o porezu na dobit propisano je da se poslovnim partnerima iz članka 7. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dobit, smatraju osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Uz to, člankom 33. stavkom 1. točkom 1. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti porezno ne priznaje 50 % izdataka reprezentacije odnosno ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, sport, rekreaciju, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor, u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom.

Stoga, s aspekta poreza na dodanu vrijednost, božićni domjenak koji poslovni subjekt organizira za svoje poslovne partnere, smatra se reprezentacijom, stoga se, sukladno članku 61. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, po zaprimljenom računu ne može odbiti pretporez. Trošak (odnosno izdatak) je priznat u visini 50 %, sukladno članku 7. stavku 1. točki 3. Zakona o porezu na dobit, odnosno članku 33. stavku 1. točki 1. Zakona o porezu na dohodak, a na dokumentaciji o tim izdatcima moraju se navesti nazivi poslovnih partnera koji su ugošćeni.

Pripremila: Dijana Ivanković, direktorica knjigovodstvenog  servisa Medium duo d.o.o.