Poslovni pokloni | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Poslovni pokloni

Bliži se prosinačko vrijeme darivanja. Kao i svake godine, odabir poklona prate i pitanja o njihovom poreznom tretmanu. Komu, s kojom namjenom i u kojoj visini poduzeće daje poklon, utječe na tri različita poreza: na porez na dobit, odbitak i obračun PDV-a te na obvezu plaćanja dohotka od nesamostalnog rada.

Pokloni poslodavca svojim bivšim i sadašnjim djelatnicima

Želite li nagraditi vaše djelatnike, potrebno je voditi računa o neoporezivim iznosima koje je zakonodavac predvidio za te svrhe. Tijekom poslovne godine poslodavac može isplatiti sljedeće neoporezive primitke:

  • 2.500,00 kn prigodne nagrade (u naravi ili u novcu)
  • 400,00 kn dara u naravi
  • 600,00 kn dara za djecu do navršene 15. godine života (u naravi ili u novcu)

Sve isplaćeno iznad navedenih iznosa podložno je oporezivanju porezom na dohodak tj. obračunava se kao plaća.

Prigodna nagrada ne mora biti samo božićnica, u taj iznos se računaju i isplate u vrijeme Uskrsa, regres za godišnji odmor te ostale nagrade. Potrebno je voditi računa da se ne prijeđe dopušteni ukupni iznos od 2.500,00 kn, odnosno ukoliko je prijeđen da se naknada iznad tog iznosa obračuna kao plaća.

Osnovni uvjet za isplatu je da je osoba zaposlenik tvrtke tako da se primitak može isplatiti i djelatnicima koji su na bolovanju, porodiljnom ili roditeljskom dopustu.

Nagrada se može isplatiti i bivšem djelatniku i umirovljeniku pod uvjetom da je pravo stečeno za vrijeme trajanja radnog odnosa.

Najčešće pitanje poduzetnika je da li su navedene isplate obveza poslodavca. Zakonom o radu nisu uređena prava na prigodne nagrade. Ista se utvrđuju kolektivnim ugovorima, pravilnicima, ugovorom o radu ili jednostavno pisanom odlukom poslodavca. Ukoliko poslodavac nije utvrdio pravo na isplatu nekim od navedenih akata, radnik ne može zahtijevati isplatu.

Pokloni drugim fizičkim osobama

Fizičku osobu odnosno kupca poduzetnik može darivati poklanjanjem besplatnih uzoraka ili promidžbenih poklona.

Uzorkom se smatraju dobra koja:

  • su jasno obilježena kao uzorak
  • su rezultat poslovanja i povezana su sa djelatnosti poreznog obveznika
  • se daju u razumnim količinama

Osim uzoraka, promidžbenim poklonima smatraju se i reklamni predmeti s nazivom tvrtke ili proizvoda (olovke, blokovi, kalendari, vrećice i ostalo).

Zakonodavac je odredio granicu od 160 kn (bez PDV-a) do koje se roba smatra proizvodom male vrijednosti.

Za isporuke takvih proizvoda ne treba obračunati PDV jer se ne radi o isporuci uz naknadu. Pri tomu se trošak promidžbe smatra porezno priznatim sa aspekta Poreza na dobit.

Pokloni poslovnim partnerima

Poslovne partnere možemo darivati poklonima koji se smatraju promidžbom i za koje vrijede jednaka pravila kao kod darivanja fizičkih osoba. S obzirom da sa poslovnim partnerima poduzetnik ima poslovni odnos kod darivanja najčešće se ipak radi o reprezentaciji, odnosno o ugošćenju.

Troškovima reprezentacije se smatraju:

  • ugošćenja
  • darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda
  • troškovi odmora, sporta, rekreacije i razonode

Jako je bitno razlikovati radi li se o reprezentaciji ili promidžbi jer je porezni tretman tih događaja bitno različit. Kada govorimo o Porezu na dobit, trošak reprezentacije je 70 % porezno nepriznat dok je trošak promidžbe u potpunosti priznat.

I kod darivanja poslovnih partnera bitno je radi li se o poklonu male vrijednosti (do 160,00 kn bez PDV-a) ili o većoj vrijednosti.

Dakle, poklon poslovnom partneru je promidžba samo ako se radi o dobrima iz asortimana poduzetnika ili o reklamnim dobrima, koja su posebno prilagođena odnosno označena kako nisu za prodaju i čija je vrijednost manja od 160 kn.

Sve ostalo je reprezentacija.

U vezi priznavanja PDV-a, prema Zakonu o PDV-u obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara za potrebe reprezentacije kod darivanja dobara vrijednosti veće od 160 Kn.

Pri nabavi dobara manje vrijednosti, a koja se ne mogu tretirati kao promidžba jer primjerice nemaju oznaku „nije za prodaju“, obveznik može odbiti pretporez.

No, što ako se za reprezentaciju daje vlastiti proizvod, roba ili usluga za koje smo kod nabave odbili pretporez? Tada obveznik treba izdati interni račun, obračunati pripadajući PDV i iskazati ga kao obvezu u PDV obrascu.

Napominjemo kako je prilikom likvidature računa za reprezentaciju obavezno upisivanje naziva poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni odnosno koje smo darovali.

Na samom kraju, možemo dodati i da se na ovom polju najavljuju male (ali pozitivne) promjene. Naime, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predviđeno je povećanje porezno priznatih troškova reprezentacije na 50 %. Pritom i nadalje ne bi bilo dopušteno priznavanje pretporeza na nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije.