Problematika povrata potpora za očuvanje radnih mjesta - Minimax - internet računovodstveni i poslovni program

Problematika povrata potpora za očuvanje radnih mjesta

Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) pokazale su se kao vrlo atraktivan oblik pomoći, koju je koristio veliki broj poslodavaca. Primjerice, službeni podatak govori da je za svibanj 2020., 98.532 poslodavaca dobilo potporu za 485.995 radnika, a svota isplaćenih potpora ukupno iznosi približno dvije milijarde kuna. Iako je ta mjera zaista uvelike koristila, neki poslovni subjekti koristili su mjeru bez stvarnog ispunjavanja uvjeta. U nastavku saznajte koji su najčešći razlozi za vraćanje potpore te koje su posljedice raskida ugovora ako je poslodavac već dobio potporu. 

Neispunjavanje uvjeta za ostvarivanje potpora 

Valja podsjetiti da je u prvom valu epidemije COVID-19 valjalo pravovremeno reagirati od strane institucija, a kako bi se spriječio snažan val nezaposlenosti i značajna šteta po gospodarske subjekte. Stoga su se, u dobroj vjeri, isplaćivale potpore (gotovo) svim subjektima koji su se prijavili na mjeru bez detaljnih provjera, jer je u tom trenutku bilo nemoguće iskontrolirati ispunjavanje uvjeta u tako kratkom roku. Pritom je važno napomenuti da značajan dio poduzetnika nije niti dobio ugovore prije isplate. Stoga se dogodilo da su i oni poslovni subjekti koji su zatražili potporu a nisu ispunjavali uvjete – zapravo dobili potporu. Sada kada se situacija malo “primirila” postavlja pitanje problematike povrata tih potpora koje su već utrošene.

Koji su najčešći razlozi za povrat sredstava? 

Prije komentara o povratu potpora, valja skrenuti prvo pozornost da su neki subjekti vratili nepripadajuće potpore, ali u najvećem broju slučajeva se zapravo radilo o krivim uplatama ili odustajanju od potpore. Međutim, neki poslovni subjekti dobili su  potporu te su svojim radnicima isplatili plaću upravo iz tih potpora – ali uvjete nisu ispunjavali. S obzirom na aktualni nastavak COVID-19 krize, poslovna nesigurnost je velika i povrat potpora (koje su namjenski utrošene – dakle, u konačnici dobili su ih radnici, a ne poduzetnici) bi značio težak financijski udarac takvim poduzetnicima pa je moguće očekivati otpor kod potraživanja povrata takvih potpora.

Koje su posljedice raskida ugovora? 

U „Ugovorima o dodjeli Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (Epidemijska bolest COVID-19)“ stoji ugovorna odredba prema kojoj ako nakon sklapanja Ugovora naknadno dođe do saznanja o činjenicama koje bi imale utjecaj na ostvarivanje potpore iz tog Ugovora, a te činjenice Hrvatski zavod za zapošljavanje nije znao niti mogao znati u trenutku sklapanja Ugovora, raskinut će isti te poduzeti aktivnosti naplate potraživanja od poslodavca, uvećan za zakonsku kamatu. Također, korisnik potpore morao je potpisati (ako mu je dostavljena) i izjavu o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću.
Na navedeni ugovor primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) pa će tako biti potrebno podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Moguće je očekivati značajan broj takvih slučajeva, a postoji snažno uvjerenje da će Hrvatski zavod za zapošljavanje prethodno poduzeti sve mjere naplate (kao što u ugovoru i piše) u smislu vrste pritiska na poduzetnika da vrati potporu, dok bi se u konačnici, ako ne bude suglasja, pitanje takvog povrata trebalo rješavati na sudu.

Pripremila:

Dijana Ivanković, direktorica knjigovodstvenog servisa Medium duo d.o.o.