Procjena radne sposobnosti

Opća zdravstvena sposobnost je ona (osnovna) zdravstvena sposobnost koja je potrebna za obavljanje svih vrsta poslova. S druge strane, utvrđivanje zdravstvene sposobnosti kod određenih zanimanja nije samo preduvjet sklapanja ugovora o radu, nego predstavlja i uvjet održivosti radnog odnosa.

Što podrazumijeva slanje radnika na procjenu zdravstvene te radne sposobnosti? Kako izgleda postupak vještačenja? Što kada se utvrdi smanjenje radne sposobnosti?

U nastavku bloga možete saznati sve o postupku procjene zdravstvene i radne sposobnosti, ali i ostale specifičnosti u vezi navedenih postupaka.

Vrste zdravstvene sposobnosti

Kada govorimo o zdravstvenoj sposobnosti treba razlikovati opću te posebnu zdravstvenu sposobnost, a koja predstavlja uvjet koji radnik mora ispunjavati za zasnivanje radnog odnosa. Svaki poslodavac prije nego što zasnuje radni odnos s budućim radnikom, ali i tijekom trajanja radnog odnosa, ima pravo dobiti uvid u njegovu zdravstvenu sposobnost.

Prema zakonskim i podzakonskim odredbama koje se odnose na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti radnika može se reći da je:

• opća zdravstvena sposobnost ona (osnovna) zdravstvena sposobnost koja je potrebna za obavljanje svih poslova, a
• posebna zdravstvena sposobnost ona zdravstvena sposobnost koju mora imati radnik koji obavlja poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada, odnosno poslove koji su povezani s većim te velikim rizikom

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Zakonom o radu je propisano da poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. Dodatno je Zakonom o zaštiti na radu propisano da poslodavac može prije i tijekom radnog odnosa o svom trošku uputiti radnika na zdravstveni pregled radi utvrđivanja, odnosno provjere zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova.

Tko utvrđuje zdravstvenu sposobnost?

Ocjenu zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova i ispunjavanje posebnih uvjeta koji se odnose na zdravstveno stanje radnika utvrdit će specijalist medicine rada, a na temelju podataka o poslovima i drugim okolnostima koji su od utjecaja na ocjenu sposobnosti radnika za obavljanje poslova iz procjene rizika, a koji se odnosi na poslove koje obavlja radnik čija sposobnost se ocjenjuje.

Određena zanimanja zahtijevaju da poslodavac redovito, u pravilnim vremenskim razmacima utvrđuje (provjerava) zdravstvenu sposobnost radnika dok traje ugovor o radu ili je čak ovlašten na izvanredno i iznenadno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti. U slučaju da radnik bude proglašen zdravstveno nesposobnim za zanimanje koje obavlja, tada, ako poslodavac radniku ne može osigurati rad na nekim drugim poslovima, tom radniku prestaje radni odnos.

Poslodavac nije u obvezi osiguravati niti plaćati neke druge preventivne preglede koji nisu propisani odgovarajućim zakonom odnosno podzakonskim aktom.

Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može o svom trošku uputiti radnika na liječnički pregled.

Premještaj radnika na drugo radno mjesto zbog privremene nesposobnosti za rad

Zdravstvena sposobnost je sposobnost osobe za obavljanje određenog posla, a ovisi o nizu čimbenika među kojima su:

• osposobljenost za posao koji obavlja,
• životna dob,
• uvjeti na radu,
• uvjeti života,
• kao i obiteljski uvjeti.

Slanje radnika na procjenu zdravstvene sposobnosti podrazumijeva procjenu zdravstvene sposobnosti određene osobe za rad, a kojom se vrši procjena njezinog zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti prema zahtjevima poslova radnog mjesta, uvjetima rada i radnim okolišem.

Ocjenu zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova i ispunjavanje posebnih uvjete koji se odnose na zdravstveno stanje radnika utvrđuje specijalist medicine rada. Pri tome uzima u obzir podatke o poslovima i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu sposobnosti radnika za obavljanje poslova iz procjene rizika, koji se odnosi na poslove koje obavlja radnik čija sposobnost se ocjenjuje.

Specijalist medicine rada ocjenu zdravstvene sposobnosti obavlja na temelju uputnice poslodavca ili kada to zatraži sam radnik.

Poslodavac može na procjenu zdravstvene sposobnosti, prije i tijekom radnog odnosa, uputiti samo radnike na određenim poslovima, odnosno na poslovima s posebnim uvjetima rada.

Poslovi s posebnim uvjetima rada

Poslovi s posebnim uvjetima rada regulirani su temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu, a odnose se na poslove pri čijem obavljanju radnik koji radi na tim poslovima, osim uvjeta propisanih Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu, obvezno mora ispunjavati propisane posebne uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, odnosno psihičku sposobnost.

Poseban propis koji definira poslove s posebnim uvjetima rada, kao i posebne uvjete u tom smislu je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada.

Ako je specijalist medicine rada utvrdio privremenu nesposobnost radnika s ponovnom procjenom privremene nesposobnosti, te time utvrdio određena ograničenja za rad na dosadašnjem radnom mjestu, ako se ne radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, mišljenje medicine rada ne obvezuje poslodavca, pa je samo dobra volja poslodavca hoće li radnika premjestiti na neko drugo (“lakše”) radno mjesto po preporuci medicine rada.

U tom slučaju može radnika uputiti na ocjenu radne sposobnosti po nadležnom tijelu, a to je invalidska komisija, koje jedino može utvrditi je li radnik sposoban raditi na svom radnom mjestu ili ima određena ograničenja zbog svog zdravstvenog stanja.

Tada poslodavca obvezuje samo rješenje invalidske komisije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u nastavku: HZMO).

Slanje radnika na procjenu radne sposobnosti

Ocjenu radne sposobnosti, odnosno ocjenu da li kod radnika postoji ili ne postoji smanjena radna sposobnost obavlja ovlašteno tijelo prema posebnom propisu.

Ovlašteno tijelo je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u nastavku: ZOSI), a poseban propis Zakon o mirovinskom osiguranju.

Postupak za ocjenu radne sposobnosti radnika pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite kada ocijeni da je zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati i da daljnje liječenje i medicinska rehabilitacija neće ponovno uspostaviti radnu sposobnost. Zahtjev se podnosi nadležnoj službi HZMO-a.

Radna sposobnost u navedenim slučajevima utvrđuje se medicinskim vještačenjem koje obavlja ZOSI u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, kojim se zdravstvena sposobnost za rad određenog radnika procjenjuje u odnosu na zahtjeve poslova i zadataka, kao i uvjete rada i radnog okoliša.

Slanje radnika na procjenu radne sposobnosti rezultira postupkom u kojemu se radna sposobnost radnika utvrđuje vještačenjem od strane vještaka medicinske struke koji daje procjenu u svojem nalazu i mišljenju. Skrećemo pažnju kako neće biti moguće utvrditi smanjenje odnosno gubitak radne sposobnosti kada vještaci utvrde da zdravstveno stanje nije konačno i da promjene u zdravstvenom stanju podliježu daljoj obradi.

Ishodi vještačenja

Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti postoji kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada, bez obzira uz prethodno osigurane mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika te tako razlikujemo:

• Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
• Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.
• Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Ponuda odgovarajućih poslova radniku smanjene radne sposobnosti

Sukladno odredbi članka 41. Zakona o radu, ako ovlašteno tijelo prema posebnom propisu utvrdi da kod radnika postoji:

• smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost,
• smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti
• ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti,

tada je poslodavac dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Radi osiguranja tih poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.

U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući.

Ukoliko je poslodavac poduzeo sve prethodno navedene mjere, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.