Rad “na crno” | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Rad “na crno”

Rad „na crno“ šteti svima nama. Zaposlenici nemaju socijalnu sigurnost, a negativan utjecaj odražava se i na mirovinsko te zdravstveno osiguranje. Sve to šteti gospodarstvu države i radnicima koji su zaposleni na taj način. Rad „na crno“ može se smanjiti različitim zakonodavnim mjerama te provođenjem nadzora. Cilj takvih mjera je urediti tržište rada, da se rad i radnika cijeni i poštuje. 


Najčešći oblici rada „na crno“ 
  
 

  • zapošljavanje radnika bez ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje
  • rad na temelju prividnih ugovora (ugovor o djelu umjesto ugovora o radu)
  • kršenje propisa o radnom vremenu (prekovremeni rad, smjenski rad)
  • isplaćivanje plaće „na ruke“
  • nezakonito zapošljavanje stranaca


Kazne za poslodavce, odgovorne osobe i radnike koji su u prekršaju 

         

  • za neprijavljivanje radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje poslodavac je u prekršaju te će prema Zakonu o državnom inspektoratu odgovarati novčanom kaznom od 30 000 do 120 000 kuna po radniku       
  • u prekršaju je i odgovorna osoba u poduzeću, odnosno direktor, i to novčanom kaznom od 10 000 do 15 000 kn po radniku
  • novčanom kaznom od 20 000 do 80 000 kuna za prekršaj kaznit će se fizička osoba obrtnik
  • novčanom kaznom od 5 000 do 20 000 kuna kaznit će se fizička osoba
  • uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova u poduzeću, zabrana obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova i dužnosti fizičkoj osobi, sve u trajanju od tri mjeseca do jedne godine

Prijava rada „na crno“

Prijava rada „na crno“ može se podnijeti Inspektoratu rada telefonom, telefaksom, poštom, email-om ili osobno, a potrebno je navesti: naziv tijela kojemu se upućuje, osnovne podatke o subjektu na čije se nezakonitosti u radu ukazuje i činjenični opis nezakonitosti koja se prijavljuje.

Što nije rad „na crno“?

Nisu svi oblici suradnje rad „na crno“. Pomoć susjedu ili obiteljska pomoć nužna je za postojanje društva te se ne tretira kao rad „na crno“. 

Iznimke koje se ne smatraju radom „na crno“: 

  • rad za vlastite potrebe
  • obiteljska pomoć
  • susjedska pomoć
  • obavljanje nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća
  • volontiranje sukladno posebnom propisu