Što donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća?

Vijeće EU-a je 24. travnja 2023. godine donijelo nova pravila o transparentnosti plaća, a cilj je te direktive borba protiv diskriminacije u pogledu plaće i uklanjanje razlika u plaći na temelju roda u EU-u.

Što donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, kada je stupila na snagu te koje sve novitete donosi poslodavcima, ali i radnicima možete saznati u nastavku bloga.

Zašto je potrebna direktiva EU o transparentnosti plaća?

Nedostatak transparentnosti plaća utvrđen je kao jedna od ključnih prepreka uklanjanju rodne razlike u plaćama, koja je 2020. godine u EU-u i dalje u prosjeku iznosila oko 13 %. To znači da žene u prosjeku po satu zarađuju 13 % manje od muškaraca.

Ta razlika u plaćama ima dugoročan učinak na kvalitetu života žena i njihov rizik od izloženosti siromaštvu i odgovorna je za održavanje trajne razlike u mirovinama, koja u EU-u iznosi oko 30 % (prema podacima iz 2018. godine).

Pandemija uzrokovana koronavirusom dodatno je istaknula dugotrajne izazove povezane sa sudjelovanjem žena na tržištu rada jer su tijekom tog razdoblja žene preuzele veći dio obveza povezanih s pružanjem skrbi.

Žene su bile među najteže pogođenima pandemijom COVID-19, uključujući u pogledu njihove sigurnosti prihoda, nerazmjerne zastupljenosti u nekim najteže pogođenim sektorima te nejednake i rodne podjele obiteljskih odgovornosti. Ti su čimbenici negativno utjecali na zapošljavanje žena, prijeteći poništiti desetljeća napretka ostvarenog prema rodnoj ravnopravnosti.

Što donosi transparentnost plaća?

Mjere transparentnosti plaća mogu pomoći u otkrivanju razlika u plaćama između muškaraca i žena i identificiranju temeljnih uzroka, navodi se u novom dokumentu Međunarodne organizacije rada (eng. ILO).

Zaključci studije ILO-a o transparentnosti plaća su:

• Mjere transparentnosti plaća mogu pomoći u rješavanju rodnog jaza u plaćama i smanjiti šire rodne nejednakosti na tržištu rada.
• Transparentnost plaća može pružiti radnicima informacije i dokaze koji su im potrebni za pregovaranje o plaćama i pružiti im sredstva za suzbijanje potencijalne diskriminacije u plaćama.
• Poslodavcima transparentnost plaća može pomoći u prepoznavanju i rješavanju diskriminacije u plaćama koja bi inače mogla negativno utjecati na funkcioniranje poduzeća i njihov ugled.

Trebaju li zaposlenici znati plaću svojih kolega? Većina poduzetnika radi pod pretpostavkom da je uvid u plaće najbrži način za poticanje revolta kod zaposlenika. Kada zaposlenici znaju koliko zarađuju njihovi kolege to im daje razlog da traže povišicu koja ne mora uvijek biti opravdana.

Struktura plaće mora biti objektivna, utemeljena na stvarnim vještinama, radnom iskustvu i godinama rada zaposlenika.

Najgora stvar koja se može dogoditi moralu tvrtke je kada produktivan i talentiran zaposlenik otkrije da je bio potplaćen i to na način da slučajno otkrije kako je njegov manje produktivan kolega preplaćen.

Kratka kronologija donošenja nove EU direktive

Pravo žena i muškaraca na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti sadržano je u članku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Direktivi 2006/54/EZ o jednakim plaćama.

Međutim, provedbu i primjenu tog načela već dugo prate izazovi. To je djelomično zato što diskriminacija u pogledu plaće često ostane neotkrivena zbog nedovoljne transparentnosti plaća, što znači da žrtve ne mogu podnijeti tužbu.

Transparentnost plaća u odnosu na rod jedan je od ključnih prioriteta strategije EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. Europska komisija 4. ožujka 2021. predstavila je Prijedlog direktive o transparentnosti plaća.

Prijedlog je odgovor na poziv Vijeća iz lipnja 2019. da se osmisle konkretne mjere za povećanje transparentnosti plaća, a predstavljen je nakon opetovanih poziva na snažnije djelovanje u tom području.

Vijeće je u prosincu 2021. donijelo stajalište (opći pristup) o navedenoj direktivi. Tijekom rasprava u Vijeću razmotren je niz pitanja:

• proporcionalnost i zadiranje u nacionalne sustave,
• povećanje financijskog i administrativnog opterećenja za poslodavce, osobito za mikroposlodavce i male poslodavce,
• kandidati i kandidatkinje za zapošljavanje,
• pravni lijekovi, ostvarivanje prava i provedba obveza povezanih s načelom jednakih plaća.

Europski parlament i Vijeće, pod vodstvom češkog predsjedništva, postigli su politički dogovor 15. prosinca 2022. Europski parlament Direktivu je donio na plenarnoj sjednici 30. ožujka 2023. godine. Vijeće je novu Direktivu o transparentnosti plaća donijelo 24. travnja 2023., a države članice EU su obvezne kroz nacionalne propise transponirati Direktivu do 7. lipnja 2026. godine.

Više o Direktivi o transparentnosti plaća

Direktivom se utvrđuju minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, odnosno tzv. „načelo jednake plaće” iz članka 157. UFEU-u te postrožavanja zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih mehanizama izvršenja.

Temeljni zahtjev Direktive jest da poslodavci u javnom i privatnom sektoru imaju platne strukture kojima se osigurava jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. U tu svrhu, Direktivom se jačaju mehanizmi transparentnosti plaća već i prije samog zapošljavanja.

Prema novim pravilima poslodavci će u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao tražitelje zaposlenja morati obavijestiti o početnoj plaći ili rasponu plaća za oglašena radna mjesta.

Nakon što dobiju posao, radnici će imati pravo od poslodavca zatražiti informacije o:

• prosječnim platnim razredima,
• raščlanjene po spolu, za kategorije zaposlenika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti,
• pristup kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanja plaća, a koji moraju biti objektivni i rodno neutralni.

Prema Direktivi, vrijednost rada procjenjivat će se i uspoređivati na temelju objektivnih kriterija, kao što su:

• obrazovni zahtjevi,
• stručni zahtjevi i zahtjevi osposobljavanja,
• vještine,
• zalaganje i odgovornost,
• obavljeni posao
• i narav zadaća.

Što ako se poslodavci ne drže zadanih smjernica?

Ako se poslodavac ne bude držao svih smjernica i dođe do diskriminacije, radnici koji su pretrpjeli diskriminaciju imat će pravo na novčanu naknadu u obliku isplate zaostalih plaća i bonusa.

Financijske kazne, ali i ostale sankcije zbog nepoštivanja zakona očekuju i poslodavce, a kako navode iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike točne mjere i konkretni iznosi bit će poznati nakon formiranja Radne skupine kojoj će to biti jedna od zadaća.

Na temelju nove Direktive radnici koji su pretrpjeli rodnu diskriminaciju u pogledu plaće mogu dobiti naknadu, uključujući potpuni povrat zaostalih dugovanja i povezanih bonusa ili isplate u naravi.

Iako je teret dokazivanja u slučajevima diskriminacije u pogledu plaće tradicionalno bio na zaposleniku, sada je na poslodavcu da dokaže da nije prekršio pravila EU-a o jednakoj plaći i transparentnosti plaća. Sankcije za kršenja moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćati od kršenja propisa, a uključivat će novčane kazne.

Intersekcijska diskriminacija (kombinacija višestrukih nejednakosti ili nepovoljnog položaja, primjerice na temelju roda, etničke pripadnosti ili spola) prvi je put uključena u područje primjene novih pravila. Direktiva sadržava i odredbe kojima se osigurava da se vodi računa o potrebama radnika s invaliditetom.

Obveza izvješćivanja

Ovisno o kategoriji poslodavca po broju zaposlenih, različiti su rokovi za izvršenje navedene obveze, pa tako poslodavci sa 150 i više zaposlenih imaju obvezu prvi puta nadzornom tijelu dostaviti navedene podatke do 7. lipnja 2027. godine, a poslodavci sa 100 i više zaposlenih do 7. lipnja 2031. godine.

U slučaju razlike u prosječnom platnom razredu muškaraca i žena od najmanje 5 % koju nije moguće obrazložiti na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija ili ta razlika nije otklonjena u određenom roku, poslodavac će biti u obvezi provesti zajedničku procjenu plaća kako bi se utvrdile, ispravile i spriječile razlike u plaćama muškaraca i žena.

Koje promjene čekaju hrvatsko nacionalno zakonodavstvo?

Države članice Europske unije, u koje spada i Hrvatska, su u obvezi uvesti mjere kojima se zabranjuju ugovorne odredbe kojima se radnike/ce ograničava u otkrivanju informacija o svojoj plaći, tako da podatak o plaći neće biti obuhvaćen poslovnom tajnom.

Potrebno je propisati djelotvorne sankcije za kršenje prava i obveza u vezi s načelom jednake plaće, koje uključuju novčane kazne, a svaki radnik/ca koji/a je pretrpio/la štetu kao posljedicu kršenja bilo kojeg prava ili obveze u vezi s načelom jednake plaće ima pravo zatražiti i dobiti potpunu naknadu ili restituciju štete.

Pravila koje donosi nova Direktiva

Prema Direktivi o transparentnosti plaća muškaraca i žena:

• kandidati/kinje za zapošljavanje imaju pravo od potencijalnog poslodavca dobiti informacije o početnoj plaći,
• poslodavac ne smije ispitivati kandidate/kinje o njihovim plaćama na prethodnim zaposlenjima,
• poslodavci su dužni imati platne strukture kojima se osigurava jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti,
• podatak o plaći ne smije biti poslovna tajna,
• radnici/e imaju pravo na informacije o svojem platnom razredu i prosječnim platnim razredima, raščlanjene po spolu,
• propisana je obveza izvještavanja; poslodavci sa 100 i više zaposlenih dužni su nadzornom tijelu dostavljati podatke o razlici u plaći na temelju spola,
• u slučaju razlike u prosječnom platnom razredu muškaraca i žena od najmanje 5 % koju nije moguće obrazložiti na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija poslodavac je obvezan ispraviti razlike u plaćama muškaraca i žena,
• radnik/ca koji/a je pretrpio/la štetu kao posljedicu kršenja prava i obveza ima pravo na potpunu naknadu ili restituciju štete,
• radnici koji su pretrpjeli rodnu diskriminaciju u pogledu plaće mogu dobiti naknadu, uključujući potpuni povrat zaostalih dugovanja i povezanih bonusa ili isplate u naravi.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.