Što je inflacija, kako se mjeri i što nas očekuje do kraja 2022. godine?
Napokon smo predahnuli od svih restrikcija i zabrana koje smo imali za vrijeme pandemije, a “sreća u nesreći” dovela je do toga da smo uspjeli uštedjeti određene novce, ponajviše zahvaljujući zatvorenim granicama, ukinutim koncertima, manjoj potrošnji na odjeću, parfeme i slično. Ipak, ta štednja zadnjih se pola godine ubrzano topi, a glavnog krivca pronalazimo u riječi koja bi u 2022. godini mogla biti i najpretraživanija – inflacija.
U nastavku saznajte što je to inflacija, kako se mjeri, kako je ista percipirana od strane potrošača te više o projekcijama o tome što nas očekuje do kraja 2022., ali i u naredne dvije godine.
Što je to inflacija?
Inflacija predstavlja povećanje opće razine cijena roba i usluga. Ovdje je naglasak na općem povećanju cijena, a ne na povećanju cijena pojedinih artikala. Posljedično, inflacija dovodi do pada kupovne moći građana. Na primjer, za 200,00 kuna danas možemo kupiti manje iste robe ili usluga, nego što smo mogli kupiti prije npr. godinu dana.
Kako se dolazi do inflacije?
Drugim riječima, zbog inflacije dolazi do smanjenja kupovne moći domaće valute (novca), stoga potrošači iz mjeseca u mjesec trebaju platiti više za istu količinu dobara i usluga.
Inflacija je izravna posljedica neravnoteže između proizvodnje i potražnje (potražnja je veća od proizvodnje/ponude), a navedeno dovodi do kontinuiranog rasta cijena proizvoda i usluga te zauzvrat uzrokuje gubitak vrijednosti novca i smanjenja kupovne moći.
Iz ekonomske perspektive, inflacija je jedna od ključnih pojava u gospodarstvu. Za razumijevanje inflacije važni su pojmovi novac i cijena. Svaki proizvod ili usluga na tržištu imaju svoju cijenu, koja je izražena u novcu. No, cijene proizvoda i usluga mogu se s vremenom mijenjati i to upravo zbog promjena ponude i potražnje.
Na primjer, kada je riječ o ponudi, dobar urod ili povećana proizvodnja povećava ponudu određenog proizvoda, zbog čega njegova cijena može pasti, a loš urod ili problemi s proizvodnjom mogu smanjiti ponudu, zbog čega cijene mogu rasti.
S druge strane, kada je riječ o potražnji, mode i trendovi potrošnje povećavaju potražnju za popularnim brendovima i proizvodima, zbog čega može doći do rasta njihovih cijena, dok cijene manje popularnih proizvoda mogu padati.
Nadalje, osim ponude i potražnje, na cijene utječe i količina novca u optjecaju. Što je količina novca u optjecaju u nekom gospodarstvu veća, to je veći i rizik od raširenog rasta cijena, odnosno promjene opće razine cijena u gospodarstvu. Inflaciju uzrokuje pretjerano povećanje novca u optjecaju. Ako u određenoj godini gospodarstvo određene zemlje nije poraslo, a novca ima dvostruko više, cijene će vrlo brzo u prosjeku porasti za isti postotak.
Uzroci inflacije danas
Ako pričamo o trenutnim uzrocima porasta inflacije, onda svakako odgovore možemo pronaći u otvaranju gospodarstava nakon pandemije COVID-19, a koje je potaknulo oporavak globalne potražnje, što je posljedično dovelo do povećanja cijena energenata na svjetskom tržištu. Od sredine 2020. godine povećavale su se i cijene većine drugih sirovina (žitarica, uljarica, drva i metala).
Svjedoci smo i kontinuiranom tjednom povećanju cijena benzina i dizela u Hrvatskoj. Povećanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu rezultira rastom cijena naftnih derivata i na hrvatskom tržištu. Uz to, ono s određenim vremenskim pomakom može utjecati i na porast drugih cijena robe, odnosno usluga, poput autobusnog i avionskog prijevoza i slično.
Recentno povećanje inflacije uglavnom je posljedica nekoliko faktora:
- povećanja uvezene inflacije, odnosno porasta cijena sirovina i industrijskih proizvoda na svjetskom tržištu,
- oporavka domaće osobne potrošnje, što je potaknulo proizvođače i trgovce da porast troškova prenesu i na krajnje kupce,
- rata u Ukrajini, koji je doveo do poremećaja u lancima opskrbe i energetske krize i
- statističkih razloga, odnosno činjenice da se tekuće cijene uspoređuju s cijenama godinu unazad, a koje su bile smanjene zbog tržišnih poremećaja uzrokovanih pandemijom i zatvaranjem gospodarstava.
Kako se mjeri inflacija?
Inflacija se mjeri pomoću indeksa potrošačkih cijena (IPC), koji služi za usporedbu sadašnjih cijena dobara i usluga s njihovim cijenama iz prethodnih razdoblja. Indeks potrošačkih cijena odražava promjene u razini cijena dobara i usluga, koje tijekom vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje.
Izrađuje se u skladu s metodološkim načelima koja su postavili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europske unije (Eurostat). Državni zavod za statistiku (DZS) institucija je koja izračunava i objavljuje indeks potrošačkih cijena za Republiku Hrvatsku.
Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC) jesu ekonomski pokazatelji koji mjere promjenu u razini cijena dobara i usluga koje tijekom vremena nabavljaju, koriste se njima ili ih plaćaju kućanstva.
Državni zavod za statistiku izračunava HIPC od siječnja 2007. godine te ga dostavlja Eurostatu, kao glavnom diseminatoru statistika HIPC-a na razini EU.
Što uključuje potrošačka košarica?
- hranu, pića i cigarete,
- energiju,
- industrijske proizvode, kao što su primjerice odjeća i obuća, namještaj, kućanski aparati, automobili, mobiteli,
- različite usluge povezane s prijevozom, komunikacijama, ugostiteljstvom, rekreacijom i drugo
U Republici Hrvatskoj, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju ove godine porasle su u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 9,4 posto, što je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke.
Inflacija je u travnju 2022. godine nastavila ubrzavati, s obzirom da je u ožujku iznosila 7,3 posto, u veljači 6,3 posto, u siječnju je na godišnjoj razini porasla za 5,7 posto, u prosincu 2021. za 5,5 posto, studenom za 4,8 posto, listopadu za 3,8 posto, a rujnu 3,3 posto, dok je prvi snažniji porast stope inflacije prošle godine zabilježen u travnju, za 2,1 posto.
Što je percipirana inflacija?
Zanimljiv je i pojam percipirane inflacije pa ćemo ukratko objasniti o čemu je riječ. Naime, kada kupujemo dobra i usluge i zapažamo njihove cijene, stvaramo sliku o tome koliko se i kojom brzinom cijene mijenjaju. Međutim, naše percepcije često se ne poklapaju sa službenim podatcima o inflaciji. Iz provedenih anketa često proizlazi da je inflacija koju građani percipiraju uvelike viša od izmjerene službene inflacije.
Razlozi za to mogu biti različiti; potrošačkom košaricom koja služi za službeno mjerenje inflacije nisu obuhvaćeni svi naši izdatci te je svatko od nas izložen različitoj stopi inflacije. Što se više naš pojedinačni obrazac potrošnje razlikuje od sastava zajedničkog obrasca potrošnje, to će naša osobna stopa inflacije više odstupati od izmjerene inflacije. Isto tako, službene stope inflacije pokazuju promjene cijena u odnosu na cijene prethodne godine, ali naše je pamćenje dugotrajnije pa tako građani pri usporedbi razine cijena, većinom razmišljaju o cijenama od prije nekoliko godina.
Razlike između percipirane i izmjerene inflacije
Isto tako, značajnije razlike između percipirane i izmjerene inflacije mogu nastati u doba velikih promjena, kao što je u Hrvatskoj skorašnje uvođenje eura. Te razlike mogu čak i narušiti povjerenje građana u službenu statistiku. U mnogim državama europodručja prelazak s nacionalne valute na euro bio je povezan s iznimno visokom percipiranom inflacijom.
Ono što je također bitno za istaknuti je kako je percepcija rasta cijena u Hrvatskoj puno dramatičnija u odnosu na podatke DZS-a. Kada je Hrvatska narodna banka (HNB) istraživala percipiranu inflaciju u Hrvatskoj i usporedila ju s onom koju je izmjerio DZS, šokirali su se kad su utvrdili da je percipirana inflacija u listopadu 2021. godine 24 %, dok je stvarna bila samo 3,8 %. Činjenica je da građani osjećaju pritisak cijena puno snažnije nego što je to vidljivo iz službenih podataka.
Koji scenarij možemo očekivati do kraja 2022. godine i u godinama koje slijede?
Na kraju, iako je vrlo nezahvalno davati prognoze o tome što nas očekuje po pitanju inflacije, a upravo zbog velikih tržišnih poremećaja, spomenut ćemo projekcije HNB-a i Europske središnje banke (ESB).
Prema HNB-u, najnovije procjene upućuju na to da bi prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2022. mogla biti znatno viša od one u prethodnoj godini. Procjenjuje se da će najveći doprinos ubrzanju prosječne inflacije dati cijene hrane i energije.
Godišnja bi stopa inflacije tijekom 2022. mogla dosegnuti vrhunac u drugom tromjesečju, kada se očekuje i porast cijena električne energije i prirodnog plina. Krajem 2022. godine očekuje se smanjenje godišnje stope inflacije, pri čemu se računa na postupnu normalizaciju lanaca opskrbe, koja će omogućiti uravnoteženje ponude i potražnje pojedinih poluproizvoda i gotovih proizvoda na globalnoj razini.
Sukladno analizama ESB-a, nakon niza iznimnih šokova nastalih povećanjem cijena energije, sukob u Ukrajini upućuje na to da će, prema osnovnom scenariju, ukupna inflacija u sljedećim mjesecima ostati na vrlo visokim razinama i potom se polako smanjivati te približavati ciljnoj razini. Predviđa se da će prosječno iznositi 5.1 % u 2022., 2,1 % u 2023. i 1,9 % u 2024. godini.
Kada je riječ o inflaciji mjerenoj HIPC‑om, sukob u Ukrajini će zbog rasta cijena sirovina utjecati na osnovni scenarij u projekcijama iz ožujka 2022. godine, tako da će u 2022. inflacija biti viša, ali će u sljedećim godinama projekcijskog razdoblja, kako taj učinak bude postupno slabio, utjecaj sukoba biti sve manji. To se stajalište, međutim, zasniva na pretpostavci da rat u Ukrajini neće znatno eskalirati i da će postojeće sankcije protiv Rusije ostati na snazi tijekom cijelog projekcijskog razdoblja.
