Što kada dođe do prekida godišnjeg odmora zbog bolovanja?

Prekid godišnjeg odmora

Većina radnika u Hrvatskoj radi više od 8 h sati dnevno, umorni smo i čini nam se kao da slobodan dan nikad neće doći, a kad napokon dođe – prođe u trenu. Isto se osjećamo i kad je u pitanju godišnji odmor, naše vrijeme da napunimo baterije i stavimo obveze na čekanje.

No, zašto nam se čini da je godišnji odmor gotov prije nego što uopće počne? Što kada se godišnji odmor prekine radi bolesti? Što se događa s preostalim neiskorištenim godišnjim odmorom ako radnik za vrijeme godišnjeg odmora završi na bolovanju? U nastavku bloga saznajte sve o tome kako postupiti ako dođe do bolesti radnika uslijed korištenja godišnjeg odmora.

Pravo na godišnji odmor

Godišnji odmor određuje se za svaku kalendarsku godinu. Radnik koji se prvi puta zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na „puni“ godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavaca.

Radnik koji nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na puni godišnji odmor ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. On se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Minimum trajanja godišnjeg odmora propisan odredbama Zakona o radu, iznosi četiri tjedna.

No, broj dana godišnjih odmora (bilo „punog“ bilo razmjernog) radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.

Ako radnik radi u petodnevnom tjednu, četiri tjedna godišnjeg odmora iznosit će 20 dana godišnjeg odmora, dok za radnika koji radi u šestodnevnom tjednu, četiri tjedna godišnjeg odmora iznosit će 24 dana godišnjeg odmora.

Raspored i odluka o korištenju godišnjeg odmora

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Ne postoji obveza poslodavca da obavještava radnika o rasporedu, već samo da radnika mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja.

Time je izbjegnuta dvostruka obveza poslodavca da o rasporedu godišnjih odmora obavještava sve radnike.

Iako Zakon o radu ne propisuje formu takve obavijesti, ona bi trebala biti pisanog oblika, te bi, bez obzira na njezin naziv (rješenje, odluka, obavijest i sl.), trebala sadržavati podatke o načinu utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora.

Sukladno odredbi članka 85. Zakona o radu, o rasporedu korištenja godišnjih odmora konačnu odluku donosi poslodavac, prema potrebama organizacije posla te mogućnostima za odmor raspoložive radnicima.

Raspored korištenja godišnjeg odmora se odnosi na sve radnike poslodavca, a odluka o korištenju godišnjeg odmora je akt poslodavca koji se odnosi na pojedinačnog radnika i sadrži podatak o trajanju predstojećeg godišnjeg odmora radnika i razdoblju njegovog korištenja.

Nastup bolovanja uslijed godišnjeg odmora

Prije godišnjeg odmora imamo osjećaj da godišnji odmor zapravo nema trajanje. Gotov je čim počne, a upravo zato jer mu se toliko veselimo i s nestrpljenjem čekamo te dane u godini.

No, što kada godišnji odmor stvarno i bude gotov prije nego je trebao završiti? Odnosno, što kada se godišnji odmor prekine radi bolesti?

Sukladno članku 24. Zakona o radu, tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o:

  • bolesti
  • ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Nadalje, člankom 37. Zakona o radu propisano je da je radnik dužan, što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. Najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.

Kada se prekida godišnji odmor radi bolovanja?

Radnik je u obvezi obavijestiti svog poslodavca o nastupu bolesti uslijed korištenja godišnjeg odmora ako je izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite utvrdio privremenu nesposobnost za rad tj. ako je “otvoreno bolovanje”.

Ako je radnik na godišnjem odmoru kada se utvrdi da su ostvareni uvjeti za bolovanje, godišnji se prekida, a radnik je od tada na bolovanju. Dani koje radnik provede na bolovanju radi privremene nesposobnosti za rad ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora, a poslodavac će omogućiti korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora u skladu sa zakonskim odredbama.

S druge strane, ako nastupi bolest, a radnik ne “otvori bolovanje”, on ne mora prekinuti korištenje godišnjeg odmora zbog bolovanja.

Po povratku na posao, a nakon što je iskoristio godišnji odmor, od radnika se očekuje da je zdrav i da je ispunjena svrha godišnjeg odmora, odnosno očuvanje funkcionalnosti fizičkih i mentalnih sposobnosti radnika, u cilju obnove energije i sposobnosti za nastavak radnih obveza.

Što nakon bolovanja i preostalim godišnjim odmorom?

Zakonom o radu propisano je da je radnik dužan, što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.

U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog razdoblja privremene nesposobnosti za rad, zaposlenik je dužan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo privremene nesposobnosti za rad, osim ako razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor. Ostatak godišnjeg odmora koristit će naknadno, prema dogovoru s poslodavcem.

Ako se, na strani radnika i/ili poslodavca, promijene okolnosti zbog kojih nije moguće da se godišnji odmor koristi kako je utvrđeno rasporedom (npr. radi bolovanja radnika), dogovorom poslodavca i radnika moguće je godišnji odmor koristiti i u drugačijem rasporedu od utvrđenog, ali uz obvezu poštivanja roka od 15 dana u kojem poslodavac mora radnika obavijestiti o trajanju te razdoblju korištenja istog.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.