Što nas čeka u razdoblju dvojnog optjecaja?

Nova godina i nova valuta! Od 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, a kuna polako odlazi u povijest. No, osim eura, u prva dva tjedna 2023. kao sredstvo plaćanja prihvaćat će se i kune. Što je dvojni optjecaj i kako će se plaćati od 1. do 14. siječnja 2023.? Hoće li se stvoriti brojni logistički i operativni problemi trgovcima diljem zemlje? Jesu li se svi pripremili na dolazak nove valute? Hoće li biti dovoljno gotovine u opticaju te hoće li uopće raditi kartični terminali?

Brojna su pitanja koja muče poduzetnike i građane naše zemlje. U nastavku članka saznajte što nas čeka u razdoblju dvojnog optjecaja i kako se što bolje pripremiti.

Što je dvojni optjecaj i kako će se plaćati od 1. do 14. siječnja 2023.?

Razdoblje dvojnog optjecaja je razdoblje u kojem se za gotovinska plaćanja mogu upotrebljavati kune i euri. Dvojni optjecaj započinje 1. siječnja 2023. godine u 00:00 sati te završava 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Za vrijeme dvojnog optjecaja, trgovac ili primatelj plaćanja nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji. Pritom je primatelj uplate dužan primjenjivati propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji se odnose na ograničenje svote koja se može platiti u gotovini.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH predviđa izuzeće od primjene pravila dvojnog optjecaja. Naime, ako poslovni subjekt nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, ostatak iznosa može vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.

Poslovnice banaka, Hrvatske pošte i Fine primarni su kanal za zamjenu gotovog novca kuna u eure. Građanima se preporučuje da u prvim danima 2023. u transakcijama što je više moguće koriste debitne kartice.

Nadalje, kako bi se olakšalo poslovanje gotovinom u prvim danima nakon uvođenja eura, već od početka prosinca 2022. građani su mogli pribaviti početne pakete kovanica eura, što im omogućava da od prvoga dana 2023. plaćaju u novoj valuti. S istim ciljem, bankomati u prvim mjesecima 2023. moraju biti opskrbljeni uglavnom novčanicama eura manjih apoena (od 10 i 20 eura).

Procjena očekivanog učinka zamjene valuta na poslovanje i pravovremena priprema, omogućit će lakše suočavanje s izazovima koji će neizbježno proizaći iz procesa zamjene kune eurom. Stoga, poduzetnici su se morali na vrijeme opskrbiti novčanicama i kovanim novcem kako bi od dana konverzije mogli obavljati gotovinske transakcije u novoj valuti, što se ponajprije odnosi na sektor maloprodaje koji izvršava velik obujam gotovinskih transakcija.

Što nas čeka u razdoblju dvojnog optjecaja i kako se pripremiti?

U prva dva tjedna nove godine vidjet ćemo koliko smo zaista spremni za novu valutu, hoće li biti dovoljno gotovine u opticaju i hoće li uopće raditi kartični terminali. Svi će se građani i poduzetnici morati na neki način prilagoditi na novu valutu i iznose izražene u njoj.

Što nam je važno znati?

• Uvođenjem eura niti jedan potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
• Najjednostavniji način konverzije (koji je podrazumijeva se – besplatan) jest položiti kune na račune u našim bankama, a koje se s 1. siječnja 2023. automatski konvertiraju u eure.
• Tijekom cijele 2023. godine, u svim bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte moći će se besplatno i bez ikakve naknade promijeniti kune u eure po fiksnom tečaju od 7,53450 kn.
• Bankomati će od Nove godine isplaćivati isključivo eure, a banke će osigurati dovoljnu količinu novca.
• S početkom prosinca 2022. godine u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte za 100 kuna moglo se kupiti paketić kovanica u vrijednosti 13,27 eura i taj se novac može koristiti s 1. siječnja 2023. godine.
• Banke su priopćile kako u prvim danima 2023. godine usluge poput internetskog i mobilnog bankarstva neće biti stalno dostupne, a isključenje pojedinih opcija počet će već na Staru godinu.
• Poruka banaka svim građanima je da se osiguraju s gotovinom i strpljenjem jer će zbog nadogradnje softvera i prelaska na sustav eura dosta usluga biti pod upitnikom, možda i nakon 15. siječnja.
• Dok se na novu valutu prilagode svi bankomati, njih gotovo 4000 bit će izvan pogona. Kako bi građani barem nekako došli do gotovine i da ne bi lutali, Hrvatska udruga banaka objavila je kartu na kojoj su lokacije svih bankomata koji će raditi i isplaćivati eure.
• Trgovački lanci za novu valutu moraju prilagoditi sve interne procese, IT sustave i, što je najvažnije, blagajne i samoposlužne blagajne.
• Dok banke pozivaju na korištenje gotovine, trgovački lanci pozivaju na korištenje kartica, a poseban će problem biti samoposlužne blagajne koje se ne mogu “preko noći” prilagoditi na gotovinu i nove novčanice.
• Sve samoposlužne blagajne imaju mogućnost kartičnog plaćanja pa većih problema ne bi trebalo biti, osim ako u prvim danima nove godine ne bude većih problema s funkcioniranjem kartičnog sustava plaćanja.
• Kako bi građani imali mogućnost što lakše doći do gotovine, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023., banke su ukinule naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka. Preporučuje se da svatko prati informacije svoje banke o aktivnim bankomatima te da koriste mogućnosti kartičnog plaćanja i digitalnog bankarstva.

 

 

Čari plaćanja u Novogodišnjoj noći

Što se tiče samog prelaska u novogodišnjoj noći, neko kraće vrijeme, a ovisno o banci, kreditne kartice neće raditi, a malo duže vrijeme neće raditi debitne kartice. No,  tu se ipak radi o satima, ne o danima. Tako da oni koji planiraju imati određene transakcije tijekom novogodišnje noći, najbolje je da se opskrbe gotovinom. Tijekom dana 1. siječnja polagano će se u funkciju vratiti internet bankarstvo i platni promet. Već 2. siječnja trebala bi većina usluga redovno funkcionirati u svim bankama.

Pomoć u preračunavanju i privikavanju na novu valutu

Nadalje, za jednostavno preračunavanje između dviju valuta na raspolaganju su nam brojne aplikacije, a možemo koristiti i obični kalkulator. Postoje i mobilne aplikacije za vraćanje ostatka novca namijenjena skupini korisnika kojoj će prelazak na euro biti najizazovniji – trgovcima, ugostiteljima i svima koji svakodnevno rade s gotovinom. Oni će, naime, u prva dva tjedna 2023. godine morati primati i kune i eure, a ostatak će kupcima vraćati u eurima.

Kako će se u siječnju plaćati režije?

U prva dva tjedna 2023. godine građani svoje naloge mogu plaćati u kunama, bez obzira na to jesu li ispostavljeni u kunama ili eurima. Računi za potrošnju u prosincu 2022. godine ionako će biti izdani u siječnju 2023. i bit će izraženi u eurima. Za sve uplatnice koje su građani dobili unaprijed i na kojima je iznos plaćanja u kunama, a plaćat će ih nakon uvođenja eura, banka je dužna izvršiti plaćanje u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje. Banka će postupati na ovaj način do 1. srpnja 2023. godine.

Fina će nakon 1. siječnja pa do 30. lipnja 2023. godine zaprimati naloge ispostavljene u valuti kuna te će ih provoditi u eurima, uz primjenu konverzijskog tečaja. Također, za vrijeme dvojnog optjecaja, odnosno u prva dva tjedna siječnja 2023. godine, građani svoje naloge mogu plaćati u kunama, bez obzira na to jesu li isti ispostavljeni u kunama ili eurima.

Dakle, kriterij predstavlja trenutak u kojem građanin dođe platiti: ako plaća do 14. siječnja, može u eurima ili kunama, a ako dođe poslije toga datuma, bez obzira na to kad je račun ispostavljen i kako izgleda – mora u eurima. Ako nema eura, može svoje kune na više načina zamijeniti u eure.

Što je s računima u bankama, kreditima i štednjom?

Na dan uvođenja eura svi iznosi u kuni na depozitnim, štednim i transakcijskim računima kod poslovnih banaka konvertirat će se automatizmom u eure prema službenom fiksnom tečaju konverzije bez ikakvog troška za klijente banaka. Klijenti banaka neće trebati zatvarati postojeće kunske račune i otvarati račune u euru jer će postojeći računi u kuni na dan uvođenja eura postati računi u euru.

Uvođenje eura neće dovesti do nikakvih suštinskih promjena kod deviznih računa u euru. Jedina promjena bit će to što se devizni račun u euru više neće smatrati deviznim računom, nego tekućim računom u domaćoj valuti (s obzirom na to da će euro postati službena valuta u RH). Takav račun moći će se koristiti za transakcije u euru s fizičkim i pravnim osobama u zemlji i inozemstvu. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisano je da ako prije dana uvođenja eura klijent u istoj banci ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan od tih računa i prenijeti sredstva evidentirana na tom računu na drugi račun u istoj banci.

Svi kunski krediti građana od Nove godine također će se automatski konvertirati u kredite s valutom euro, a kunski s valutnom klauzulom u euru nastavit će se, de facto, bez konverzije, jer su ionako gotovo svi parametri (anuiteti i rate) u eurima. Sva kunska štednja također se od 1. siječnja automatski i bez naknade po fiksnom tečaju konverzije mijenja u štednju s valutom euro, a kunski tekući i žiro računi postat će tekući i žiro račun u eurima.

Što će biti s novčanicama i kovanicama kune?

U medijskom prostoru sve je koncentrirano na novu valutu, odnosno uvođenje eura. Ipak, kuna nas je dobro služila sve ove godine i zaslužuje pošteni ispraćaj uz nekoliko riječi.

Hrvatska će kuna, nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac, na Novu godinu biti zamijenjena eurom, a više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.

Kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. svibnja 1994. na Dan državnosti. Papirnate kune su zapravo po sastavu 100 posto pamuk. Metalni novac je izrađen od različitih legura. Tri najveća apoena sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena od aluminija s vrlo malo magnezija.

No, kuna ipak neće posve otići u povijest. Lik toga malog, ali vrlo agresivnog predatora, čija su se krzna nekada koristila za plaćanje danka, ostat će otisnut na kovanici od jednog eura.

 

 

Pripremio: Ivan Vidas, struč. spec. oec.