Što poslodavce očekuje u 2023. godini?

Početak nove godine donosi stupanje na snagu novih zakonskih i podzakonskih propisa, a njihovo poznavanje poslodavcima će omogućiti uspješnu primjenu u budućem poslovanju. Uz prilagodbu poslovnih procesa postupku uvođenja eura, poslodavce od 1. siječnja 2023. godine očekuje i niz promjena u području radnih odnosa, računovodstva i poreza.

Znate li koje sve promjene donosi prvi dan 2023. godine? Koja nova pravila poslodavci trebaju primjenjivati? Odgovore na ova pitanja i druge aktualnosti u novoj kalendarskoj godini vezane uz poslovanje, obračun plaće i uvođenje eura donosimo u nastavku.

Uvođenje eura kao službene valute

Prvog siječnja 2023. euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja u RH. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj krovni je akt koji usmjerava cjelokupan proces zamjene kune eurom. Sadrži glavne odrednice vezane uz postupak uvođenja eura kao službene valute u RH, uključujući i prilagodbe koje trebaju provesti svi subjekti kao što su poštivanje obveze dvojnog iskazivanja, izrada proračuna i financijskih planova, prilagodba poslovnih knjiga i knjigovodstvenih evidencija te prilagodba cjelokupnog izvještajnog sustava.

U procesu uvođenja eura bitno je pratiti rokove aktivnosti vezano za zamjenu kune eurom kako slijedi:

• od 1. siječnja 2023. euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja u RH,
• od 1. siječnja 2023. do 14. siječnja 2023. traje razdoblje dvojnog optjecaja,
• od 1. siječnja 2024. prestaje obveza dvojnog iskazivanja cijena.

Ovo je vjerojatno najznačajnija, a usudimo se reći i najizazovnija promjena koja je pred poslodavcima, budući da zahtjeva cjelokupnu prilagodbu brojnih internih procesa, posebice informacijskih sustava.

Kako će se uvođenje eura odraziti na obračun plaće, financijsko izvještavanje, vođenje poslovnih knjiga i radnopravne dokumentacije? Ključne stavke su:

• plaća i ostale naknade za prosinac 2022. isplaćuju se od 1. siječnja 2023. u euru, a isto vrijedi i za sve mjesece koji slijede nakon 1. siječnja 2023.,
• obračun plaća i ostalih naknada za prosinac 2022., koje se isplaćuju u siječnju 2023., i za 2023. izvršavaju se u euru,
• prijave poreza za 2022. i ranije godine dostavljaju se u kuni, a za 2023. i nadalje u euru,
• knjige izlaznih i ulaznih računa, za obračunsko razdoblje 2022. i ranije iskazuju se u kuni, a za obračunsko razdoblje od 2023. u euru,
• uvođenje eura izravno utječe i na računovodstvenu i radno pravnu dokumentaciju i postupanje, pa tako:
  1. u razdoblju do 31. prosinca 2022. knjigovodstvena isprava (račun, uplatnica, isplatnica, izvod sa žiro računa, otpremnica, dostavnica, narudžbenica i dr.) iskazuje se u kuni, a u razdoblju od 1. siječnja 2023. iskazuje se u euru,
  2. poslovni subjekti čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj, pripremaju i predaju godišnje financijske izvještaje sukladno rokovima u 2023. za 2022. u kuni, dok poslovni subjekti, čija je poslovna godina različita od kalendarske, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon dana uvođenja eura, navode podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru,
  3. postojeći ugovori o radu s iznosima u kuni i dalje su važeći, a novčani iznosi u spomenutim ugovorima datumom uvođenja eura kao službene valute smatrat će se novčanim iskazima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Iznosi u pravilnicima o radu, aneksima ugovora i sl. koji će se zbog potrebe mijenjati nakon uvođenja eura moraju biti iskazani u eurima.

Koliko iznosi nova minimalna plaća za 2023. godinu?

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. utvrđuje se u bruto iznosu od 700,00 eura odnosno 5.274,15 kuna, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 77,86 eura odnosno 586,65 kuna u odnosu na prethodnu godinu. Nova minimalna plaća za 2023. godinu počinje se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno se isplaćuje u veljači 2023. godine.

Novi Zakon o radu

Uz uvođenje eura, poslodavce s 1. siječnja 2023. čekaju dugo očekivane promjene u radno pravnim odnosima, kada na snagu stupa novi Zakon o radu, s izuzetkom odredbi koje reguliraju rad preko digitalnih platformi, a koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

Što se sve mijenja novim Zakonom? Izmjene su brojne, a izdvajamo sljedeće:

• na drugačiji način regulira se pitanje sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme odredbama koje propisuju veće zakonsko ograničenje mogućnosti sklapanja takvih ugovora,
• potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, kao rad od kuće radnika ili na daljinu, na način da se detaljnije reguliraju prava i obveze poslodavca i radnika,
• izmjenama u uređenju plaćenog i neplaćenog dopusta te novom odredbom koja uređuje pravo radnika na odsutnost s posla zbog hitnih razloga, omogućavaju se fleksibilniji uvjeti za usklađivanje radnih i obiteljskih obveza,
• najveću novost u uređenju dodatnog rada radnika predstavlja činjenica da za obavljanje dodatnog (ili tzv. dopunskog) rada radniku više neće biti potrebna suglasnost matičnog poslodavca, ali će se u određenim slučajevima matični poslodavac moći usprotiviti dodatnom radu radnika,
• potpunije se uređuju zakonske odredbe o radu ustupljenih radnika putem agencija za privremeno zapošljavanje na način da će agencije sa svojim radnicima moći sklapati ugovore o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, a agencije neće imati ograničenje sklapanja prvog ugovora o radu na najduže 3 godine,
• dopuna zakonske odredbe prema kojoj radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu, ako mu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a radnik je stekao uvjete za starosnu mirovinu.

Koje novosti u pogledu rada nedjeljom donose izmjene Zakona o trgovini? 

Nakon prošlogodišnje odgode reguliranja rada nedjeljom, Vlada RH uputila je u saborsku proceduru izmijenjeni Zakon o trgovini, čime se u javnosti ponovno pokrenulo pitanje – zabraniti rad nedjeljom ili ne? Cilj izmijenjenog Zakona je da se nađe dobar balans između rada i obiteljskog života, pa se Prijedlogom zakona predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote, te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.

Prema tome, trgovine bi nedjeljom u pravilu bile zatvorene. Međutim, Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni, odredit će sam trgovac s osnove potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. Tjedni u kojima je nedjelja radna, na osnovnih maksimalnih 90 radnih sati raspoređenih od ponedjeljka do subote, za potrebe radne nedjelje ostvaruju dodatnih 15 sati što tih tjedana predstavlja ukupno maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje, a njihov će raspored utvrditi sam trgovac.

Navedeno zakonsko ograničenje ima nekoliko iznimaka, pa se ono ne primjenjuje na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na  štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu. Iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi i prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio primjerice željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, zrakoplova i trajekata, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi. Nedjeljom će moći raditi kiosci koji prodaju tisak i pekare, ali u blagdanskom radnom vremenu od 7 do 13 sati.

Odredbe po kojem bi radnik mogao odbiti rad nedjeljom, odnosno tzv. “priziv savjesti” izbačen je iz Konačnog prijedloga Zakona, s obzirom na velike polemike u javnosti i tešku provedivost, a koje bi takva mogućnost izazvala, a što se htjelo spriječiti.

Što donosi Zakon o neprijavljenom radu?

Neprijavljeni rad ili poznatiji kao „rad na crno“ dugo je prisutan u gotovo svim djelatnostima, međutim nije postojao regulatorni okvir koji bi na sustavan način predstavljao mehanizam za borbu protiv takvog načina rada. To bi se trebalo promijeniti 1. siječnja 2023., kada na snagu stupa Zakon o neprijavljenom radu. Njime se definira neprijavljeni rad, uređuju mjere za njegovo suzbijanje, aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada te odgovornost za povrede Zakona. Važno je da poslodavci budu upoznati s postupkom prelaska radnika iz neprijavljenog u prijavljeni rad te postupanjem inspekcije i nadležnih tijela prilikom utvrđivanja postojanja neprijavljenoga rada, jer Zakon propisuje vrlo visoke kazne za poslodavce koji ne prijavljuju svoje radnike i opetovano krše obveze iz Zakona, a previđa se i javna objava popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Hoće li doći do rasterećenja poslodavaca od dužnosti provedbe ovrhe na plaći i mirovini?

Ukratko rečeno – još ne. Naime, jedan od prijedloga iz Izmjena i dopuna Ovršnog zakona iz rujna 2022. bio je rasterećenje poslodavaca i HZMO-a od dužnosti provedbe ovrhe na plaći i mirovini. Predlagalo se da ovrhe na novčanim sredstvima u buduće provodi samo FINA, a da se poslodavci i HZMO oslobode provođenja ovrhe na plaći i mirovini, osim kada je riječ o naknadama za uzdržavanje djece. S obzirom na to da se radilo o novinama koje su mogle dodatno uzdrmati ovršni sustav, od tih se izmjena odustalo, pa izmijenjeni Ovršni zakon koji stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023., sadrži samo izmjene odredbi u kojima se iznosi u kunama pretvaraju u iznose u eurima. Kada će doći do reformskih promjena u ovršnom sustavu, tek slijedi vidjeti.

Koje su novosti u prehrani radnika?

Od 1. siječnja 2023. izmijenjen je način određivanja neoporezive naknade za prehranu radnika. Neoporezivi iznosi više neće biti određeni na godišnjoj, nego na mjesečnoj razini i iznositi će 500,00 kn mjesečno u novcu odnosno 1.000,00 kn mjesečno ako se prehrana omogućava na temelju vjerodostojnih isprava.

Time se omogućava da se za radnika i unutar godine promijeni način nadoknade troškova za prehranu. Stoga, primjerice, radnik koji je tijekom godine mijenjao poslodavca, pri čemu je kod bivšeg poslodavca ostvarivao naknadu za prehranu temeljem vjerodostojne dokumentacije, kod novog poslodavca može ostvarivati paušalnu novčanu naknadu u mjesečnom neoporezivom iznosu od 500,00 kn. Isto vrijedi i u slučaju promjene načina nadoknade troškova prehrane kod istog poslodavca. Pri tome će se moći odjednom neoporezivo isplatiti odnosno omogućiti primitak za više propuštenih mjeseci istog poreznog razdoblja, tj. moći se isplatiti za mjesece unatrag, ali više ne unaprijed.

Nove osnovice za obračun doprinosa za 2023. godinu

Sukladno Zakonu o doprinosima, obveza Ministra financija je do 30. studenog tekuće godine donijeti Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za sljedeću godinu. U trenutku pisanja ovog članka navedena Naredba još uvijek nije donesena, pa njezinu objavu očekujemo. Kada bude donesena, Naredbom će se objaviti iznosi osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu izračunani kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenata za njihov obračun propisanih Zakonom i to:

1. najniže mjesečne osnovice,
2. najviše mjesečne osnovice,
3. najviše godišnje osnovice,
4. mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuje Porezna uprava rješenjem,
5. mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja,
6. izabranih viših mjesečnih osnovica i
7. godišnjih osnovica za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

Nastavak problema s deficitom radne snage i pronalaskom kvalitetnih radnika?

Nedostatak radne snage i dalje je gorući problem u većini gospodarskih sektora. Kako zadržati radnu snagu i privući kvalitetni kadar – za brojne je poslodavce bilo, a i vjerojatno će ostati ključno pitanje i tijekom 2023. godine. Neki poslodavci doskaču tom problemu oslanjanjem na tržište radne snage iz trećih zemalja, ponajviše Azije. U svakom slučaju, poslodavci moraju više pažnje pridavati svojoj reputaciji kao poslodavca, bolje balansirati privatni i poslovni život radnika, voditi računa o primanjima i drugim pogodnostima svojih radnika, a kako bi zadržali ili poboljšali svoju konkurentnost i time zadržali dobre radnike, odnosno privukli nove.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.