Što je regres i tko ima pravo na regres?
Ljeto je za mnoge radnike najiščekivaniji dio godine, upravo zbog godišnjeg odmora. Kako bi se radniku podmirili određeni troškovi koji mogu nastati na odmoru, poslodavci mogu prema poreznim propisima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se zove regres.
U nastavku saznajte što je regres, tko ima pravo na isti, kako se isplaćuje i obračunava te koja je razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa.
Što je regres?
Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti na temelju akata (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) koji uređuju pravo radnika. Ako navedeno pravo nije nigdje propisano tada radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca za isplatom regresa. Svrha regresa je podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, putovanja i slično i to za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Neoporeziva i oporeziva isplata regresa
Poreznim propisima određuje se može li se i do koje svote isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza. Prema Pravilniku o porezu na dohodak poslodavac može regres isplatiti neoporezivo i oporezivo. Poslodavac može svome radniku neoporezivo isplatiti do 3.000,00 kuna godišnje prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica i drugo) te do 5.000,00 kuna godišnje nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.).
Neoporeziva isplata regresa
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, regres se može isplatiti neoporezivo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
- ako poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi – zaposleniku s kojim ima zasnovani radni odnos na temelju ugovora o radu
- ako isplaćena svota ne prelazi svotu od 3.000,00 kuna godišnje, pod uvjetom da radnik tijekom istog poreznog razdoblja odnosno godine od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (božićnicu, uskrsnicu i drugo) koja bi prelazila svotu od 3.000,00 kuna
Poslodavci bi trebali voditi računa da sve neoporezive isplate priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (rješenja, računa, obračuna, odluka i slično). Prigodne nagrade od 3.000,00 kuna poslodavci mogu isplatiti neoporezivo u novcu ili naravi. Neoporezivoj isplati regresa u naravi može se pridodati i mogućnost davanja dara u naravi u vrijednosti do 600,00 kuna godišnje.
Za neoporezivu isplatu poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – JOPPD obrazac, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate koje su napravljene u prethodnom mjesecu.
Oporeziva isplata regresa
Ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (godine) isplatio neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i drugo) treba utvrditi koji je to iznos odnosno je li do svote od 3.000,00 kuna, ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote. Ako poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom.
U praksi se isplata oporezive svote regresa može napraviti na nekoliko načina:
- oporeziva svota regresa u određenom mjesecu se isplaćuje prije plaće
- u određenom mjesecu istovremeno se isplaćuje plaća i oporezivi dio regresa
- plaća je u mjesecu isplaćena prije oporezivog regresa
Za oporezive isplate poslodavci također trebaju Poreznoj upravi dostaviti JOPPD obrazac. Na koji način će biti iskazani podaci na JOPPD obrascu ovisi i način na koji će napraviti obračun oporezivog primitka. Obračun poreza na dohodak u mjesecu treba biti kumulativan što znači da poslodavci pri obračunu poreza na dohodak trebaju voditi računa o poreznim razredima i o jednom osobnom odbitku koji se može koristiti za jedan mjesec.
Kako obračunati regres u Minimaxu pogledajte ovdje.
Ostvaruje li pravo na regres radnik koji nije cijelu godinu zaposlen kod poslodavca?
Regres se neoporezivo može dodijeliti radniku neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos, a ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje, s time da treba voditi računa da je ukupna isplaćena svota prigodnih nagrada do 3.000,00 kuna godišnje po određenom radniku.
Osim toga, poslodavci bi trebali voditi računa o tome da prigodnu nagradu regresa ne mogu isplatiti radnicima na porodiljinom, roditeljskom dopustu ili bolovanju zato što radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te ne koriste godišnji odmor u navedenom razdoblju isplate. No, nema zapreke da poslodavac isplati radnicima na porodiljinom, roditeljskom dopustu ili bolovanju uskrsnicu ili božićnicu.
Isplata regresa u slučaju kada radnik istovremeno radi kod više poslodavaca
Ako poslodavac isplaćuje regres radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju (godini) u kojoj se regres isplaćuje i/ili je tijekom godine imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate regresa poslodavcu pisano izjaviti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu primitaka za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. Osim pisane izjave radnika, poslodavac neoporezivost isplate može provjeriti i putem sustava ePorezna.
U slučaju ako su primici već djelomično isplaćeni za isto razdoblje, tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do 3.000,00 kuna.
Koja je razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa?
Razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa jest u tome što je naknada uređena Zakonom o radu, dok regres nije zakonski uređen već može biti definiran jednim od autonomnih akata poslodavca (kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu) ili odlukom poslodavca. Više o godišnjem odmoru kao i naknadi plaće za vrijeme istog možete saznati u priručniku: Sve što trebate znati o pravu na godišnji odmor.
