Što su to pozajmice i kolike kamatne stope ih prate? - Minimax - internet računovodstveni i poslovni program

Što su to pozajmice i kolike kamatne stope ih prate?

Pozajmice

Pozajmica, posudba, zajam, dugoročni brzi zajam, online zajam – termini su ovo na koje u potrazi za pozajmicom možete naići. U tekstu koji slijedi objasnit ćemo pojam i vrste pozajmice, temeljne razlike između pozajmice i kredita, kao i kamate koje se mogu pojavljivati u ugovorima o pozajmicama.

Koja je razlika između pozajmice i kredita?

Svaki kredit je zajam, no svaki zajam nije nužno i kredit. Iako se ova dva pojma često poistovjećuju, u suštini se prilično razlikuju. Kredit, naime, označava određenu količinu novca koju banka predaje stranci, a kojeg ona u strogo određenom periodu banci mora vratiti, uz unaprijed dogovorenu kamatnu stopu. Odobrava ga isključivo banka, a svi uvjeti određeni su ovjerenim ugovorom.

S druge strane, pozajmice ne moraju nuditi samo tvrtke koje se bave financijskim posredovanjem, već sve fizičke i pravne osobe. Zajmoprimac se ugovorom o pozajmici zajmodavcu obvezuje vratiti pozajmicu u istom iznosu te u određenom vremenskom roku. Kamatna stopa može i ne mora biti određena pa možemo zaključiti da postoje kamatne i beskamatne pozajmice.

Osim navedene razlike, kredit i pozajmica razlikuju se i u subjektu razmjene. Kreditom se razmjenjuje isključivo novac, dok pozajmica uključuje svaku razmjenu dobara između dviju stranki.

Što je Internet pozajmica?

Internet ili online pozajmica označava zajmove i pozajmice koje se mogu ostvariti putem interneta i u svega 15 minuta.

One su kratkoročne opcije za posudbe manjeg novčanog iznosa, za sve one kojima su hitno potrebne.

U slučaju da vam je nasred autoputa stao automobil, a vi na računu nemate na raspolaganju novac za vučnu službu ili vam je određena svota novca hitno potrebna radi iznenadnog putovanja, rješenje možete potražiti online.

Doći do online zajma  postalo je toliko jednostavno da za njime posežu i kreditno sposobni ljudi. Brzo dostupan novac dobiven iz udobnosti vlastitog doma često je primamljivija opcija negoli čekanje u redovima na šalteru ili suočavanje s rečenicom „nedostaje vam još jedan papir“.

Kamate prema poreznim propisima

Poreznim su propisima utvrđeni posebni kriteriji kad trgovačka društva, koja nisu banka ili druga financijska institucija, primaju ili odobravaju pozajmice drugim pravnim ili fizičkim osobama.

Kamate na posudbe, zajmove i kredite obračunavaju se u ugovorenom vijeku kao ugovorne kamate, a ako stranka kasni s isplatama navedenih obveza, obračunavaju se zatezne kamate. Kamate su cijena korištenja tuđim novcem ili oblik osiguranja ukoliko bude potrebna nadoknada štete u slučaju plaćanja nakon ugovorenog roka.

Porezni tretman (na)plaćenih kamata ponajprije ovisi o poreznom statusu osobe zajmoprimca i zajmodavca. Bitna stavka, osim njihovog poreznog statusa, jesu informacije o tome jesu li zajmodavac i zajmoprimac rezidenti ili ne te radi li se o povezanim ili nepovezanim osobama. U slučaju kada društvo daje pozajmicu fizičkim osobama ili prima pozajmicu od fizičkih osoba, primjenjuju se propisi o oporezivanju dohotka.

Kamate između poduzetnika

Zakonom o porezu na dobit određena je visina kamata u slučaju kada domaće društvo dobiva zajam od inozemnog društva te visina kamata kao minimalnog prihoda, u slučaju kada domaće društvo odobrava pozajmicu inozemnom povezanom društvu. Iste odredbe primjenjuju se i u odnosima povezanih domaćih društava, ako jedno od društava uživa povlašteni porezni status.

Tržišna kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba za svrhe oporezivanja dobiti, od 1. siječnja 2021. godine iznosi 3,00% godišnje.

Sukladno tome, za svrhe oporezivanja dobiti od 1. siječnja 2021. godine:

  • najviša porezno priznata kamatna stopa na zajmove koje su porezni obveznici primili od povezanih osoba iz inozemstva snižena je s 3,42% godišnje na 3,00% godišnje; i
  • najniža oporeziva kamatna stopa na zajmove koje su porezni obveznici dali povezanim osobama iz inozemstva također je snižena s 3,42% godišnje na 3,00% godišnje.

Stoga porezni obveznici koji imaju zajmove od povezanih osoba ili su odobrili zajmove povezanim osobama, trebali bi čim prije razmotriti postojeće uvjete zajmova i poduzeti odgovarajuće mjere ako je to potrebno.

Tko su povezane osobe?

U svrhu obračuna kamata na zajmove, povezane osobe označavaju fizičke ili pravne osobe od kojih je jedna domaća (ili rezident), a druga inozemna (ili nerezident) i kod kojih jedna sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Međutim, povezane osobe mogu biti i rezidenti, a povezanim osobama rezidentima smatraju se samo one osobe kod kojih jedna od njih ima:

  • povlašteni porezni status
  • pravo na prijenos poreznog gubitka

Pozajmice između trgovačkih društava rezidenata

Kada je riječ o pozajmicama između trgovačkih društava rezidenata, primjenjuje se načelo nepristrane transakcije. Na temelju navedenog načela, kod pozajmica koje se odobravaju između domaćih trgovačkih društava, porezni propis nalaže slijedeće:

  • trgovačka društva rezidenti su nepovezane osobe – primjenjuje se tržišna kamata,
  • trgovačka društva rezidenti su povezane osobe – primjenjuje se:
    tržišna kamata ili
    propisana stopa (3%) ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope (temeljem korištenja određenih poreznih olakšica) ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

Kamatna stopa na zajmove fizičkim osobama

Kada trgovačko društvo daje pozajmicu fizičkim osobama, primjenjuju se propisi o oporezivanju dohotka. Sukladno Zakonu o porezu na dohodak, primicima u naravi smatraju se povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće, daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.

Kamatna stopa na zajmove fizičkim osobama ispod 2% smatra se primitkom u naravi.

Ako uslijed primjene zakonom utvrđenih promjenjivih parametara, iznos obračunate kamate koja je ugovorena iznad stope od 2% godišnje, u određenom trenutku padne ispod stope od 2% godišnje, tako novoutvrđena kamata ne smatra se povoljnijom kamatom iz navedenog zakona.

Zatezne kamate

Svako zakašnjelo plaćanje dospjele obveze podliježe obračunu zateznih kamata pa tako i kašnjenje zajmoprimca s vraćanjem zajma u roku koji je određen ugovorom o zajmu.

Kao što je na početku članka navedeno, ugovorne strane same odlučuju hoće li prilikom pozajmice ugovorom odrediti i kamate, međutim dugovanje zatezne kamate nastaje sukladno zakonu i ne može se ugovorom isključiti. Ipak, zajmodavac se po dospijeću obveze zajmoprimca može odreći dospjele zatezne kamate.

Zatezne kamate nisu predmet oporezivanja PDV-om niti za iste postoji obveza izdavanja računa.

Stopa zakonske zatezne kamate određuje se za svako polugodište na temelju prosječne kamatne stope, na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu.

Za prvo polugodište 2021. godine na ugovore između trgovaca zatezna kamata iznosi 7,75%, dok za ostale odnose iznosi 5,75%.

Što moramo znati?

  • Ugovorne se kamate slobodno određuju ugovorima zajmodavca i zajmoprimca uz ograničenja koja su propisana Zakonom o obveznim odnosima.
  • Ako je ugovorna kamatna stopa veća od zakonske zatezne kamate, ona nakon zakašnjenja postaje nevažeća.
  • Ugovorne kamate koje se plaćaju nepovezanim pravnim osobama porezno su priznati rashodi, a prihodi od kamata ulaze u osnovicu poreza na dobitak.
  • Ugovorne kamate koje se plaćaju fizičkim osobama predstavljaju dohodak od kapitala fizičkih osoba, a porez na dohodak obračunava, obustavlja i na propisane račune plaća zajmodavac.