Što znate o kriptovalutama? | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Što znate o kriptovalutama?

Već duže vrijeme svjedočimo pitanjima koje se sve češće postavljaju, a to jest što su to zapravo kriptovalute te kako one uopće funkcioniraju. Iako su kriptovalute aktualne već gotovo 10 godina, još uvijek su za većinu javnosti novost ili bolje rečeno enigma. Možda najveću prepreku razumijevanju čini upravo nepoznavanje računalne tehnologije, ali i zahtjevna terminologija koja je skoro isključivo na engleskom jeziku.

Kombinacija dobre financijske i informatičke pismenosti predstavlja podlogu za potpuno razumijevanje kriptovaluta, a kako bi se u konačnici moglo i kontrolirano izlagati riziku ulaganja u ove vrste virtualnih valuta. Ipak, i u Hrvatskoj je sve više fizičkih osoba, ali i poduzetnika koji se odlučuju na ulaganja u kriptovalute. 

U nastavku saznajte više o tome što su to kriptovalute, kako se iste stječu i pohranjuju. 

Što su to kriptovalute?

Sama riječ “kripto“ dolazi od riječi “kriptiranje“ ili šifriranje, što znači matematički pristup zaštite informacija. Kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama. Ili, jednostavnije, kriptovaluta je digitalni novac kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Postoje samo na internetu i nije ih izdala, niti ih nadzire središnja banka ili država. Upravo zato što ih ne nadzire središnja banka, formalno nisu novac. Kriptovalute predstavljaju vrstu digitalnog novca, a transakcije koje se obavljaju kriptovalutama temelje se na kriptografskim algoritmima odnosno na kriptografski šifriranom sustavu plaćanja.

Kao digitalna novčana jedinica, kriptovaluta ima sve osobine prave valute, osim što ju ne emitira središnja banka, već se generira isključivo digitalno te kao što posjedujete svoj novac na računu u banci, tako i svoje kriptovalute pohranjujete primjerice u svom “digitalnom novčaniku“ na nekoj od internetskih stranica koje pružaju tu uslugu. Za razliku od tradicionalnih oblika novca koji su pod kontrolom centralnih banaka, kriptovalute su pod decentraliziranom kontrolom. Takva kontrola provodi se putem “Blockchaina” koji zapravo predstavlja javnu bazu podataka o transakcijama kriptovaluta, unutar koje korisnici otvaraju svoje digitalne novčanike putem kojih trguju kriptovalutama. Prednost takvog načina kontrole transakcija u tome je što zainteresirane strane mogu trgovati bez posrednika, ali valja naglasiti da postoje i brojne kritike takvog sustava koje se prije svega odnose na sigurnost.

Blockchain predstavlja glavnu ili javnu “knjigu“ u koju se zapisuju sve ovakve transakcije i vrijednosne izmjene jedinica kriptovaluta. Svaki se zapis temelji na složenoj matematičkoj kriptografiji i zapisuje se u slijedu, jedan blok šifri iza drugoga te tako stvaraju lanac blokova. Stoga nije moguće promijeniti podatke u lancu jer se pritom uzurpira stanje blokova podataka koji se na njemu nalaze. Blockchain se ne nalazi na jednom mjestu. Svatko tko posjeduje jedinicu određene kriptovalute ima i svoj primjerak “blockchain knjige“ koji se sinkronizira među svim računalima na mreži.

Kriptovalute su se počele pojavljivati 2009. godine, a prva kriptovaluta bila je Bitcoin. Od tada do danas stvoren je velik broj novih kriptovaluta, a neke od popularnijih su Ethereum, Litecoin, Celo, Stellar, Cardano i druge.

Kako postati vlasnik kriptovalute? 

Kriptovalute nisu klasične valute i ne mogu se u standardnom smislu smatrati novcem, one su digitalne valute, vrlo su kompleksno kriptirane te ih je za sada nemoguće falsificirati i duplicirati. Nastaju na osnovu softverskog programa odnosno protokola. Protokol je način prijenosa podataka odnosno skupina podataka koja se šalje s jedne lokacije na drugu. Jedan od načina na koji fizička ili pravna osoba može postati vlasnikom kriptovalute je zamjenom neke od tzv. fiat-valute za “Bitcoin” (koja je još uvijek trenutno najpoznatija kriptovaluta) ili bilo koje druge kriptovalute na raznim mrežnim portalima (burzama) koji nude takvu uslugu. Osim toga, kriptovalute ili virtualne valute mogu se kupiti odnosno zamijeniti za neku od fiat-valuta na specijaliziranim bankomatima koji trenutno postoje u svega nekoliko hrvatskih gradova poput Rijeke, Pule, Splita i Zagreba.

Postoje različiti načini na koje se može postati vlasnikom kriptovalute:

  • putem on-line mjenjačnica i burzi gdje trgovci kriptovalutama imaju opcije kupovati, prodavati i trgovati kriptovalutama. Kripto burze su u slučaju trgovanja “treća strana” koja osigurava likvidnost (u većini slučajeva) i izvršenje transakcije. Kako biste mogli trgovati kriptovalutama, prvo morate izvršiti fiat-kripto transakciju (zamjenu valute odobrene od središnje banke neke zemlje za kriptovalutu), a zatim, kada ste u posjedu kriptovaluta, možete ih prodavati za druge kriptovalute (kripto – kripto transakcija). Putem stranice Coinbase (najveća američka mjenjačnica za kriptovalute), korisnik se samo treba registrirati i potvrditi svoj bankovni račun. Najpopularnija metoda kupnje njihovih korisnika je kupnja preko kreditne ili debitne kartice, no moguće je kupovati i preko bankovnih transfera,
  • putem Bitcoin-bankomata (poznat kao BTM) koji djeluje poput fizičkog bankomata namijenjenog fiat novcu. Cijena kupnje ovisi o trenutnom tečaju Bitcoina koji bankomat dohvaća s interneta u stvarnom vremenu. Također, bankomat za uslugu naplaćuje dodatni postotak naknade transakcije. Neki BTM-ovi rade u oba smjera, što znači da mogu izdati Bitcoin u zamjenu za gotovinu, a mogu izdati i fiat novac u zamjenu za Bitcoin. Međutim, većina modela bankomata radi samo za kupovinu Bitcoina,
  • proizvodnjom odnosno rudarenjem (tzv. minning) što predstavlja proces izvršenja složenih matematičkih operacija putem snažnih računala unutar kripto mreže. Za proces rudarenja potrebna su snažna računala sposobna za složene algoritme koja će cjelokupni sustav učiniti stabilnim. Sadašnja snažna računala koja se temelje na radu u zaporu više grafičkih kartica zahtijevaju i prilično učinkovit sustav hlađenja koji troši iznimnu energiju. Navedena kompleksna struktura računalnog sistema sastavljena u svrhu rudarenja naziva se rudarskim rigom (mining rig). Virtualna kripto mreža bilježi izvršenje mnogobrojnih transakcija i da bi ista bila stabilna i pratila sve transakcije, potrebni su rudari. Rudari čine sustav trgovanja kriptovalutama stabilnim kao što to čine i centralne monetarne institucije u svijetu, samo ovdje ne postoji centralna institucija. Transakcije se bilježe i prikupljaju te se od njih stvara lanac blokova (blockchain). Proces rudarenja obuhvaća potvrđivanje tih mnogobrojnih transakcija i njihovo zapisivanje u glavnu knjigu (General ledger),
  • gledanjem raznih oglasa za što se gledatelje plaća u kriptovalutama,
  • putem donacija, npr. putem bloga ili određene web-aplikacije mogu se skupljati donacije u kriptovalutama,
  • primitkom raznih isplata u kriptovalutama poput plaćanja dostave, prodaja određene robe fizičkih osoba i sl. A zasigurno će u budućnosti imati i stjecanje kriptovaluta kao jedan od alata nagrađivanja i zadržavanja zaposlenika svoje mjesto. Potrebno je naglasiti kako u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak u RH to još uvijek nije dopušteno jer se plaća i ostali primitci moraju isplatiti na žiro račun, tekući račun ili u gotovini),
  • naplatom za isporuke dobara ili usluga (za pravne osobe) i drugo. 

Kada pričamo o mogućnostima pohranjivanja kriptovaluta, prvo ih je potrebno posjedovati odnosno proći proces kupovine, zamjene i slično. Nakon toga, bitno je odrediti njihovu namjenu, odnosno hoćemo li ih koristiti za svakodnevno trgovanje u vidu ostvarivanja brze zarade, HODL-anje (dugoročno držanje kriptovaluta), u svrhu transakcija (npr. plaćanje robe) i drugo. Ovisno o namjeni, preporučljivo je odabrati stupanj likvidnosti potreban za odrađivanje takve radnje. Kada pričamo o pojmu likvidnosti u svijetu kriptovaluta, ista se odnosi na mogućnost konvertiranja kriptovalute u fiat-novac ili drugu kriptovalutu. Nadalje, prema određenom stupnju likvidnosti odabire se i način pohrane kriptovalute.

Načini pohrane i raspolaganja kriptovalutama 

Razlikujemo nekoliko načina pohrane i raspolaganja kriptovalutama:

  • pohrana na burzi gdje pri kupnji kriptovaluta, većina kripto burzi nudi opciju pohrane kriptovaluta putem njihovog kripto novčanika (kriptovalute ostaju na burzi). Držanje kriptovaluta na burzi pruža najveću razinu likvidnosti zbog mogućnosti instantnih transakcija jer se kriptovalute nalaze na burzi te nema potrebe za prebacivanjem istih s druge vrste novčanika na burzovni. Visoka likvidnost u ovom slučaju sa sobom donosi brojne opasnosti, a najčešća je hakerski napad na kripto burzu,
  • pohrana kriptovaluta van burze gdje se pri pohrani kriptovaluta važno upoznati s nekoliko bitnih pojmova kako biste lakše razumjeli proces same pohrane i čuvanja kriptovaluta. Novčanik (Wallet) softverski je program koji pohranjuje privatne i javne ključeve te je u interakciji s blockchainom kako bi korisnicima omogućio primanje/slanje kriptovaluta. Želite li pohraniti bitcoin ili bilo koju drugu kriptovalutu, morat ćete imati digitalni novčanik.

Za razliku od tradicionalnih novčanika, digitalni novčanici ne pohranjuju kriptovalute, nego se koriste kao sredstva koja otvaraju blok u kojem su pohranjene kriptovalute na blockchainu. Postoje dva tipa novčanika. Prvi se odnosi na “hot wallet”, a drugi na “cold wallet”. I dok se termin hot wallet odnosi na novčanike koji cijelo vrijeme imaju pristup internetskoj vezi, cold wallet novčanici podrazumijevaju čuvanje privatnog ključa na mediju koji većinu vremena nije povezan internetskom vezom, osim kada se radi transakcija. Ta dva tipa imaju i svoje podvrste, ovisno o načinu gdje želite pohraniti kriptovalute. Prema toj podjeli postoje: internet, mobilni i desktop hot wallet novčanici te papirnati i hardver cold wallet novčanici.

Pripremio:

Ivan Vidas, struč. spec. oec.