Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj

Uvođenje eura

Euro je danas službena valuta u 19 država članica Europske unije (u nastavku EU) koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručjem. Pojedine države članice još nisu ispunile kriterije potrebne za pridruživanje europodručju, dok je npr. Danska doniijela odluku da neće sudjelovati u europodručju. Naime, svaka država članica samostalno odlučuje kada će započeti postupak uvođenja eura, s tim da je Republika Hrvatska (u nastavku RH) donijela odluku o pokretanju postupka za uvođenje eura kao službene valute i zamjene nacionalne valute hrvatske kune. Najranije s 1. siječnjem 2023. godine euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u RH.

Da bi države članice EU uvele euro kao službenu valutu potrebno je ispuniti određene kriterije. Kriteriji za uvođenje zajedničke valute propisani su Ugovorom iz Maastrichta (1992. godine), a koji se još nazivaju i kriterijima iz Maastrichta ili kriterijima nominalne konvergencije. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Tim kriterijima države se članice zapravo nastoji potaknuti na odgovorno ponašanje kako bi se stvorili potrebni preduvjeti za ekonomsku stabilnost te ih se adekvatno pripremilo za članstvo u monetarnoj uniji. RH kao država članica EU ispunila je sve formalne kriterije za uvođenje eura kao službene valute.

Pravna osnova za uvođenje eura kao službene valute u RH

U prvom tromjesečju 2022. godine donesen je Prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH (u nastavku teksta: Zakon) kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u RH, pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom Zakona te prekršajne odredbe. Svrha donošenja tog Zakona je radi stručnog prilagođavanja pravnog okvira RH, odnosno stvaranje zakonite osnove za zamjenu službene valute RH, s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva.

Republika Hrvatska priprema se za zamjenu kune eurom koja obuhvaća tri ključna razdoblja: pripremno razdoblje, razdoblje dvojnog optjecaja te razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja.

Pripremno razdoblje započinje otprilike šest mjeseci prije uvođenja eura, točnije od dana kada Vijeće EU donese odluku da RH uvodi euro i utvrdi fiksni tečaj konverzije, a traje do datuma uvođenja eura. Nakon objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, Vlada RH odlukom objavljuje datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetak dvojnog optjecaja te datum početka i završetka dvojnog iskazivanja.

Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja trebalo bi započeti prvi ponedjeljak u rujnu 2022. godine i završiti protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Započinje dakle 5. rujna 2022. te traje do 31. prosinca 2023. godine. S druge strane, razdoblje dvojnog optjecaja započinje datumom uvođenja eura i traje dva tjedna (14 dana od datuma uvođenja eura). Tijekom tog razdoblja, prilikom transakcija gotovim novcem istodobno će se koristiti kuna i euro kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Pravila preračunavanja i zaokruživanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti

Poslovni subjekti bit će dužni preračunavati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenim u člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.

Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro izvršavati će se primjenom punog brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet (5) decimala i zaokruživanjem dobivenog rezultata na dvije decimale s točnošću od jednog centa, prema sljedećim pravilima zaokruživanja:

  • ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena
  • ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan

Primjer preračunavanje cijena/ novčanog iskaza vrijednosti i zaokruživanje na 2 decimale:

puni brojčani iznos fiksnog tečaja konverzije na 5 decimala 1 EUR = 7,53450HRK

Informiranje i osposobljavanje radnika

U procesu uvođenja eura ne smiju se zanemariti niti radnici. Naime, radnicima bi zamjena valute mogla uzrokovati dodatni stres te im je stoga neophodno pojasniti čitav proces uvođenja eura, odnosno zamjene valuta i njihove uloge u svemu tome. Na taj način pravovremeno će se pronaći adekvatne metode za rješavanje problema koji bi se eventualno mogli pojaviti u tom procesu.

Pri tome treba naglasiti da će načini rješavanja prigovora potrošača morati prvenstveno biti u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH. Poslovni subjekti kao dodatni instrument zaštite potrošača mogu omogućiti i odgovarajuće unutarnje kontrole za provjeru ispravnosti preračunatih cijena, povrat ostatka novčanica i kovanica te rješavanje prigovora potrošača.

Poslovni subjekti bit će obvezni u razdoblju dvojnog iskazivanja na isplatnoj listi plaće, naknadi plaće (za vrijeme bolovanja, korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta…), otpremnine i drugih materijalnih prava (jubilarna nagrada, regres, božićnica…), koji se radniku isplaćuju na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu, dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun (i u kunama i u eurima), uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

Također, u razdoblju dvojnog iskazivanja, naručitelji koji sklapaju ugovore o djelu i autorsko-pravne ugovore bit će obvezni u njima dvojno iskazati ukupan iznos koji će biti isplaćen izvršitelju uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

Visina plaće radnika utvrđena u ugovorima o radu i drugim aktima kojima je utvrđena visina plaće ili druge naknade u kuni, preračunavat će se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanim Zakonom.

Prilagodba računovodstvenog i financijskog upravljanja

Neminovno je da će proces zamjene kune eurom imati utjecaja i na računovodstveni sustav poslovnih subjekata. Poslovni subjekti će se stoga morati pravovremeno pripremiti, odnosno poduzeti odgovarajuće mjere, s ciljem prevencije mogućih poslovnih problema tijekom prilagodbe postojećeg poslovanja, odnosno računovodstvenog i financijskog sustava novoj valuti euru.

U pogledu pripreme financijskih planova za godinu u kojoj će euro biti uveden, poslovni subjekti trebat će sve svoje planove prilagoditi novoj valuti. Naime, sva izvješća za prethodnu godinu i ranije godine dostavljat će se u kunama, a izvješća za godinu u kojoj će euro biti uveden i nadalje, u eurima.

Treba naglasiti da će se sve prijelazne evidencije i izvješća (npr. PDV obrazac za prosinac prethodne godine) podnositi sukladno zakonskim rokovima u prvom mjesecu godine u kojoj je euro uveden u kunama, jer će se odnositi na razdoblje prethodne godine. To će se primjenjivati i na sve ostale obrasce koji će se predavati u godini u kojoj je euro uveden, ako se odnose na razdoblje prethodne godine (npr. PO-SD, PO-SD-Z, DOH, GFI POD, ZPP-DOH, PD, PD-IPO …).

S obzirom da postoje i obrasci koje sukladno poreznim propisima isplatitelji dostavljaju primateljima dohotka i odnose se za prethodne godine, ti će se obrasci morati dostavljati u kunama kao npr. Obrazac Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku.

Prijava poreza na dobit, kao i prijava poreza na dohodak za prethodnu godinu (za razdoblje prije uvođenja eura), koji se podnose u godini u kojoj je euro uveden, podnosit će se u kunama. Obveznici poreza na dobit, čije porezno razdoblje oporezivanja započinje prije uvođenja eura, a završava nakon datuma uvođenja eura, prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje dostavljat će u eurima.

Vezano uz podatke koji se šalju na fiskalizaciju, XML shema neće se mijenjati te će se podaci za razdoblje zaključno s 31. prosincem 2022. godine dostavljati u kunama, a od 1. siječnja 2023. godine u eurima. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja, odnosno od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. godine izdani račun će se fiskalizirati u euru.

Svi knjigovodstveni podaci evidentirani u poslovnim knjigama (uključujući osnovna sredstva, sitni inventar, zalihe materijala, robe, proizvoda i nekretnina) namijenjeni prodaji do 31. prosinca 2022. godine morat će biti iskazani u kunama, a od 1. siječnja 2023. godine u eurima. Tečajne razlike podataka evidentiranih u knjigovodstvu, vezane uz stranu valutu (potraživanja od ino kupaca, obveze prema ino dobavljačima, primljenim i danim pozajmicama ili kreditima u stranoj valuti…), na dan 31. prosinca 2022. godine morat će biti obračunate primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke, sukladno zakonskim propisima.

Plaću za prosinac 2022. godine koja će biti isplaćena u siječnju 2023. godine biti će potrebno isplatiti u eurima zajedno sa svim davanjima.

Sve zakašnjele isplate plaća te ostalih oporezivih i neoporezivih isplata za razdoblje do 31.12.2022. godine, a koje će se provesti u 2023. godini, isplaćivat će se u eurima, uz predaju pripadajućeg JOPPD obrasca u eurima, sa oznakom 23xxx. Na isti način postupat će se i s ugovorima o djelu, autorskim honorarima i srodnim obvezama poslovnog subjekta za isplatu oporezivog drugog dohotka.

Uvođenje eura za korisnike Minimaxa

Uvođenje eura korisnicima Minimaxa neće stvarati dodatne probleme vezano uz prilagodbu računovodstvenog programa zakonskim izmjenama jer će, kao i uvijek, program automatizmom biti usklađen sa zakonom. Sve izmjene u cijeni su licence. 

Redovno pratimo propise i izmjene oko uvođenja eura i prikazivanja nove valute na dokumentima te će iste biti implementirane u program nakon njihove konačne zakonske regulacije. Svim korisnicima Minimaxa stoga predlažemo da prate naše sistemske obavijesti i upute na help centru gdje objavljujemo novosti o instalaciji dorada. 

 

U konačnici, uvođenje eura kao službene valute u financijski i gospodarski sustav RH zasigurno će imati različite učinke, kako na poslovanje poslovnih subjekata, tako i na živote „običnih“ građana. Ipak, nadamo se da će primjena nove valute ipak donijeti više pozitivnih nego negativnih učinaka.

Autor: Bernard Iljazović