Može li umirovljenik primati mirovinu i raditi? - Minimax - internet računovodstveni i poslovni program

Može li umirovljenik primati mirovinu i raditi?

Kraj radnog vijeka i odlazak u mirovinu velika je životna promjena za svaku osobu. Neki umirovljenici zasluženo odmaraju i uživaju u istoj, dok su drugi i dalje aktivni i žele raditi. Razlog tome može biti popunjavanje kućnog budžeta, žele se osjećati korisni u društvu ili pak samo žele iskoristiti višak slobodnog vremena. Mnogi umirovljenici nisu upoznati sa svim mogućnostima zapošljavanja te ih većina strahuje i od gubitka mirovine. U nastavku pročitajte u kojim slučajevima umirovljenici mogu primati mirovinu i raditi, a u kojim slučajevima se mirovina obustavlja.

Tko se smatra umirovljenikom?

Prema Zakonu o doprinosima, umirovljenik je fizička osoba koja je stekla pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog isplatitelja mirovine sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju na:

  • starosnu mirovinu
  • prijevremenu starosnu mirovinu
  • obiteljsku mirovinu
  • privremenu invalidsku mirovinu
  • invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
  • invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti pod uvjetom da nije zaposlena ili ne obavlja djelatnost obrta, trgovca pojedinca, slobodnog zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva te ostale samostalne djelatnosti

Korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji je zaposlen ili obavlja djelatnost obrta, trgovca pojedinca, slobodnog zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva te ostale samostalne djelatnosti ne smatra se umirovljenikom.

Kome se i u kojim slučajevima mirovina obustavlja?

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, umirovljenik koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje, isplata mirovine se obustavlja.

Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu, obustavlja se isplata mirovine ako se zaposli ili ako počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje.

Isplata mirovine se obustavlja, odnosno miruje i korisniku obiteljske mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje te se ponovno uspostavlja nakon prestanka osiguranja.

Kome se i u kojim slučajevima mirovina ne obustavlja?

Mirovina se ne obustavlja:

  1. Korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema Zakonu i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
  2. Korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema Zakonu i korisniku starosne imovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
  3. Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju
  4. Korisniku invalidske imovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema Zakonu
  5. Korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
  6. Korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. primitci prema ugovoru o djelu, primitci za rad članstva u skupštinama i nadzornim odborima i slično)

 

Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade.

Također, svim korisnicima mirovina koji obavljaju djelatnosti domaće radinosti i sporednog zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te ostale samostalne djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine. Navedeno se odnosi samo na samostalne djelatnosti koje su upisane u registar poreznih obveznika u Poreznoj upravi, no ne i na umirovljenike koji obavljaju djelatnost obrta, trgovca pojedinca i djelatnost slobodnog zanimanja.

Mogućnosti rada uz mirovinu

Ugovor o radu – mogućnost zapošljavanja na temelju ugovora o radu imaju samo korisnici starosne mirovine i to na pola radnog vremena odnosno četiri sata dnevno.

Ugovor o djelu– jedna od mogućnosti obavljanja određenih poslova bez stupanja u radni odnos je na temelju ugovora o djelu. U slučaju rada na temelju ugovora o djelu, umirovljenik ne gubi pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni jednokratni poslovi odnosno fizički ili intelektualni rad određene količine, do određenog roka i uz određenu naknadu.

Kućna radinost i dopunsko zanimanje –kućna radinost se odnosi na izradu proizvoda kod kuće osobnim radom, dok se pod dopunskim zanimanjem smatra obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće za naručitelja usluge. Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali to ne znači i da nemaju obvezu plaćanja nikakvih doprinosa od prihoda odnosno zarade. Izuzetak su korisnici mirovine s osnova djelomičnog gubitka radne sposobnosti, kojima se određuje nova (umanjena) svota mirovine kada stječu svojstvo osiguranika.

Sezonski rad u poljoprivredi – umirovljenik može obavljati sezonske poslove u poljoprivredi (mogu biti u području bilinogojstva, stočarstva i ribarstva) uz zadržavanje mirovine najduže do 90 dana tijekom jedne kalendarske godine.

Povezani članci