Meni Zatvori

Isplata regresa za godišnji odmor u 2024. godini

  • 3. 6. 2024.

U tijeku su planiranja i preslagivanja najznačajnijeg odmora za radnike, onog “ljetnog”, kojeg s pravom zovemo godišnji odmor. S obzirom na to da radnici imaju povećane troškove za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, poslodavci mogu, sukladno poreznim propisima, prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se u praksi zove “regres za godišnji odmor”.

Tko ima pravo na isplatu regresa? Koliko se maksimalno može isplatiti neoporezivo? Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni? U novom blogu saznajte sve što trebate znati o isplati regresa za godišnji odmor.

Što je regres i na koji način se stječe pravo na isplatu?

Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti na temelju akata (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) koji uređuju pravo radnika. Ako navedeno pravo nije nigdje propisano, tada radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca.

Ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, a samim time ni iznos neoporezive isplate prigodne nagrade, radnik na nju nema pravo temeljem Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) te je poslodavac niti ne mora isplatiti radniku.

Naravno, ako poslodavac svejedno želi isplatiti regres radnicima, onda može sastaviti i donijeti “Odluku o isplati prigodne nagrade – regresa za 2024. godinu” i definirati kojim radnicima će isplatiti prigodnu nagradu te u kojem iznosu.

 

 

Koliko se može isplatiti neoporezivo?

Poreznim propisima određuje se može li se i do koje svote isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza i doprinosa, odnosno neoporezivo. Kako bi radnici imali pravo na regres nije dovoljno pozvati se samo na porezne propise, već to pravo treba propisati, odnosno definirati ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili odlukom poslodavca.

U NN br. 143/23 od 1. prosinca 2023. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim su povećani iznosi primitaka koji se mogu neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama.

Izmijenjene odredbe o novoj visini neoporezivih primitaka stupile su na snagu 2. siječnja 2024., što znači da se primjenjuju na isplate od tog datuma na dalje.

Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, uskrsnice i druge prigodne nagrade (božićnica, regres za godišnji odmor i sl.) koje poslodavac isplaćuje radniku neoporezive su do iznosa od 700,00 eura u jednoj kalendarskoj godini. Navedeni iznos odnosi se na sve prigodne nagrade sumarno.

Isplata primitaka iznad propisanih neoporezivih iznosa smatra se plaćom i podliježe plaćanju poreza na dohodak i obveznih doprinosa.

Prema Pravilniku o porezu na dohodak, regres se može isplatiti neoporezivo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

  • poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi – zaposleniku s kojim ima zasnovani radni odnos na temelju ugovora o radu,
  • isplaćena svota ne prelazi svotu od 700,00 eura godišnje, pod uvjetom da radnik tijekom istog poreznog razdoblja odnosno godine od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (božićnicu, uskrsnicu i drugo) koja bi prelazila svotu od 700,00 eura godišnje.

Ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) isplatio još neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i dr.), najprije treba utvrditi koji je to iznos, odnosno prelazi li svotu od 700,00 eura godišnje te je li ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote.

Ako poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom.

U tom slučaju iznos koji prelazi 700,00 eura, kada se kumulativno uzmu u obzir sve prigodne nagrade isplaćene u jednoj kalendarskoj godini, oporezuje se tj. obračunavaju se pripadajući porez i doprinosi kao i kod obračuna plaće.

 

 

Svim radnicima jednak iznos regresa?

Kao što smo ranije rekli, ako pravo radnika na isplatu regresa nije utvrđeno izvorom radnog prava, tada radnici to pravo mogu ostvariti na temelju autonomne odluke poslodavca (ako se isti na to odluči), u kojoj se utvrđuju kriteriji, način i visina isplate regresa.

Odluka o isplati regresa predstavlja podlogu za isplatu te se njome pobliže definiraju iznosi i uvjeti isplate.

Ističemo kako u ovom slučaju, uvjeti isplate regresa u potpunosti ovise o volji poslodavca (kada obveza isplate regresa nije uređena nekim od izvora radnog prava npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu) te je na volju poslodavca prepušteno da odredi isplaćuje li svim radnicima jednaki iznos regresa ili će primjerice radnicima koji nisu kod njega bili zaposleni cijelu godinu isplatiti razmjerni dio.

Isto tako, poslodavac može odlučiti samo određenim radnicima isplatiti regres, a pojedinim radnicima uopće ne isplatiti regres, sukladno uvjetima koje sam odredi. Ipak, u slučaju postojanja diskriminatornih elemenata, isto bi se nepovoljno odrazilo na cijelu radnu atmosferu te je to svakako nešto o čemu poslodavci moraju voditi računa prilikom određivanja uvjeta za isplatu regresa.

Ako je pravo radnika na isplatu regresa utvrđeno npr. pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, onda se poslodavac mora pridržavati odredbi izvora radnog prava koje ga obvezuju na isto.

 

 

Ovrha i regres

Prigodnu nagradu (regres) radniku je moguće isplatiti na transakcijski račun, u gotovini ili u naravi.

Poreznim propisima određeno je, između ostaloga, da se na transakcijski račun i u gotovu novcu mogu isplatiti primici na koje se u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak, a u to se ubraja i regres.

Nadalje, regres koji se daje u naravi do visine neoporezivog iznosa ne smatra se plaćom. Isto tako, regres do neoporezivog iznosa (do 700,00 eura godišnje) izuzet je od ovrhe sukladno Ovršnom zakonu, ako ga poslodavac isplaćuje na zaštićeni račun radnika, no, ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, pa poslodavac isplati regres na tekući račun radnika, tako isplaćeni regres podliježe ovrsi.

 

 

Što je s radnikom koji nije cijelu godinu zaposlen kod poslodavca?

Regres se neoporezivo može isplatiti radniku neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos, a ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje, s time da treba voditi računa da je ukupna isplaćena svota prigodnih nagrada do 700,00 eura godišnje po određenom radniku.

Osim toga, poslodavci bi trebali voditi računa o tome da prigodnu nagradu regres ne mogu isplatiti radnicima na porodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju zato što radnici koriste prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te ne koriste godišnji odmor u navedenom razdoblju isplate.

No, primjerice nema zapreke da poslodavac isplati radnicima na porodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju uskrsnicu ili božićnicu, jer uvjet nije korištenje godišnjeg odmora, kao što je to slučaj kod isplate regresa.

 

Što u slučaju kada radnik istovremeno radi kod više poslodavaca?

Ako poslodavac isplaćuje regres radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju (godini) u kojoj se regres isplaćuje i/ili je tijekom godine imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate regresa poslodavcu pisano izjaviti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu primitaka za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunat i uplaćen predujam poreza na dohodak.

Osim pisane izjave radnika, poslodavac neoporezivost isplate može provjeriti i putem sustava ePorezna.

U slučaju kad su primici već djelomično isplaćeni za isto razdoblje, tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do 700,00 eura godišnje.

 

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

Sličan sadržaj

Besplatne priručnike, snimke, webinare i članke sa poslovnim i zakonodavnim savjetima za vas pripremaju razni stručnjaci.