Ove godine nam je proljeće već u veljači pokazalo svoje prvo lice, Uskrs je također na vratima, a donosimo i još jednu lijepu vijest - uskoro kreću isplate prigodnih nagrada - uskrsnica.
Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Kako se postupa ako zaposlenik ima blokiran račun?
Odgovore na ova, ali i druga pitanja vezana uz isplatu ove prigodne nagrade saznajte u nastavku bloga.
Tko ima pravo na prigodnu nagradu – uskrsnicu?
Kako bi blagdanski stol bio što bogatiji i radnici se barem malo lakše nosili s visokim cijenama koje vjerno prate visoke temperature za ovaj dio godine, poslodavci koji to žele i financijski mogu, ali i oni koji su to u obvezi, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice.
Uskrsnica se ne smatra plaćom već spada u kategoriju primitaka radnika na temelju radnog odnosa, koji su po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa ili predstavljaju naknadu troška radnika, a koji se uređuju izvorom radnog prava.
Pravo na isplatu prigodne nagrade pripada radniku samo ako je to pravo definirano u nekom od internih akta poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru, odnosno odlukom poslodavca.
To znači da ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, a samim time ni iznos neoporezive isplate prigodne nagrade, radnik na nju nema pravo temeljem Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23).
Dakle, ako poslodavac nije propisao obvezu isplate uskrsnice, a na to ga ne obvezuje niti kolektivni ugovor, tada nema obvezu isplate prigodne nagrade radniku.
Ipak, ako pravo radnika na uskrsnicu nije uređeno niti jednim od izvora radnog prava, a poslodavac ju svejedno želi svojim radnicima isplatiti, onda može sastaviti i donijeti “Odluku o isplati prigodne nagrade – uskrsnice za 2024. godinu”.
U tom slučaju, poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima isplatiti prigodnu nagradu te u kojem iznosu.
Uskrsnica se može isplatiti svim djelatnicima; zaposlenima na neodređeno i određeno vrijeme, zaposlenima na puno i nepuno radno vrijeme, za vrijeme bolovanja, rodiljnog i roditeljskog dopusta, kao i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Naglašavamo da pravo na neoporezivu isplatu prigodnih nagrada imaju isključivo radnici, ali ne i ostale osobe koje za poslodavca obavljaju određene poslove. To znači da studenti koji rade putem studentskih udruga, članovi uprave koji nisu u radnom odnosu, osobe na stručnom osposobljavanju ili druge fizičke osobe koje rade putem ugovora o djelu i/ili autorskog ugovora, nemaju pravo na neoporezivu isplatu uskrsnice.
Neoporeziva isplata uskrsnice
Uskrsnica je svoju definiciju pronašla i u “poreznim propisima”, odnosno čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 10/17 – 143/23; u nastavku: Pravilnik), a kojim se uređuje, između ostalog, mogućnost neoporezive isplate prigodnih nagrada (u koje spada i uskrsnica), koje poslodavac može svojim radnicima isplatiti do propisanih iznosa.
Porezni propis ne utvrđuje pravo radnika na isplatu primitaka propisanih navedenim Pravilnikom, već isključivo propisuje vrste i maksimalne neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke sukladno internim aktima ili ih na to obvezuje kolektivni ugovor.
Stoga, ako je pravo na isplatu utvrđeno izvorom radnoga prava, poslodavci svojim radnicima mogu neoporezivo isplaćivati naknade, potpore i nagrade te druge primitke koji se ne smatraju plaćom u iznosima propisanim Pravilnikom.
U NN br. 143/23 od 1. prosinca 2023. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojim su povećani iznosi primitaka koji se mogu neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama. Izmijenjene odredbe o novoj visini neoporezivih primitaka stupile su na snagu 2. siječnja 2024., što znači da se primjenjuju na isplate od tog datuma na dalje.
Sukladno Pravilniku, uskrsnice i druge prigodne nagrade (božićnice, regres za godišnji odmor i sl.) koje poslodavac isplaćuje radniku neoporezive su do iznosa od 700,00 eura u jednoj kalendarskoj godini. Navedeni iznos odnosi se na sve prigodne nagrade sumarno.
Isplata primitaka iznad propisanih neoporezivih iznosa smatra se plaćom i podliježe plaćanju poreza na dohodak i obveznih doprinosa.
Kako se može isplatiti uskrsnica?
Prigodnu nagradu radniku je moguće isplatiti na transakcijski račun, u gotovini ili u naravi.
Poreznim propisima određeno je, između ostaloga, da se na transakcijski račun i u gotovu novcu mogu isplatiti primitci na koje se u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak, a u to se ubraja i uskrsnica.
Ako poslodavac odluči radnicima isplatiti uskrsnicu u gotovu novcu ili na transakcijski račun u banci, to može obaviti zajedno s isplatom plaće, prije ili nakon isplate plaće, a o isplati je potrebno izvijestiti Poreznu upravu putem JOPPD-a.
U praksi, poslodavci svojim radnicima uglavnom isplaćuju uskrsnice u novcu, no nema zapreke da se radnike daruje i u naravi. U tom slučaju poslodavac treba voditi računa da se neoporeziva vrijednost primitaka u naravi utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti tog primitaka, a koja je važeća u mjestu davanja (s uračunanim porezom na dodanu vrijednost).
Neoporezivi dio uskrsnice, prema članku 172. Ovršnog zakona, izuzet je od ovrhe. Na primitak s osnove uskrsnice ne može se provoditi ovrha na novčanim sredstvima pa se tako neoporeziv dio prigodne nagrade uplaćuje na zaštićeni račun ovršenika u cijelosti.
Isplata uskrsnice kao dara u naravi
Poslodavac može nagraditi svoje radnike za vrijeme uskrsnih blagdana i u naravi – putem kategorije dara u naravi.
Radnike se u naravi može darivati do 133,00 eura pojedinačne vrijednosti (s uključenim PDV-om) u jednoj kalendarskoj godini.
Bez obzira na to što kategorija dara u naravi nije vezana uz određeni blagdan ili prigodu te se može dati radniku tijekom cijele godine i u bilo koje svrhe, u praksi se poslodavci upravo za vrijeme Uskrsa najviše koriste ovom neoporezivom mogućnosti darivanja.
Poslodavac treba voditi računa da se neoporeziva vrijednost primitaka u naravi utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti tog primitaka, a koja je važeća u mjestu davanja (s uračunanim porezom na dodanu vrijednost).
Dar u naravi do 133,00 eura poslodavac može radniku dodijeliti isključivo u naravi dobra ili usluge. Iz tih razloga u praksi se pojavljuju različiti oblici darivanja, kao na primjer:
- poslodavac dar izuzima iz vlastite prodavaonice ili sa zaliha gotovih proizvoda (vlastite proizvode),
- poslodavac samostalno kupuje dar i daruje ga djelatniku (trgovačku robu ili proizvode koje je naručio samo za potrebe darivanja radnika, poklon kupone i dr.),
- poslodavac sklapa ugovor s prodavaonicom u kojoj djelatnik ima pravo samostalno izabrati dar do vrijednosti određene ugovorom.
Ako je tržišna vrijednost dara veća od 133,00 eura, smatra se da razlika do stvarne vrijednosti predstavlja za radnika plaću u naravi na koju je poslodavac obvezan obračunati i uplatiti pripadajuće doprinose i poreze.
Ugodno okruženje, stol prepun delicija i uživanje u blagdanu su zagarantirani, bez obzira na to koji oblik isplate uskrsnice poslodavac odabere.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.