Prosinac je jedan od najljepših mjeseci u godini jer je to mjesec darivanja. Upravo je to idealna prilika za podizanje zadovoljstva i motivacije radnika te zadržavanje njihove lojalnosti kroz financijske stimulacije. Jedna od njih je svima poznata božićnica! Praksa je pokazala kako kompanije koje imaju razrađeniji sustav nagrađivanja postižu veću lojalnost i zadovoljstvo zaposlenika u odnosu na kompanije s nižom razinom razrađenosti te neadekvatnim sustavom nagrađivanja.
Znate li na koji način možete nagraditi svoje zaposlenike uz najmanje troškove? Koji iznos božićnice možete isplatiti neoporezivo, ako ste u 2022. godini već isplaćivali uskrsnice i/ili regres za godišnji odmor? Mogu li oba zaposlena roditelja dobiti dar za dijete?
U nastavku članka donosimo odgovore na ova pitanja, ali i otklanjamo sve nedoumice koje ste imali u vezi isplata božićnica, nagrada za radne rezultate te ostalih prigodnih nagrada i darova.
Tko ima pravo na nagradu za radne rezultate, prigodne nagrade i darove?
Primitke koje radnici ostvaruju pored svoje osnovne plaće i dodataka na plaću, zajedničkim nazivom zovemo - materijalna prava. Dakle, materijalnim pravima radnika smatraju se nagrada za radne rezultate, jubilarna nagrada, regres za godišnji odmor, božićnica, darovi u naravi, darovi za djecu i sl. Pored ovih materijalnih prava postoje i druga. U njih ulaze razne potpore, nagrade i sl., a koje radnici ostvaruju te koja se isto tako svrstavaju u ovu skupinu prava, npr. nadoknade troškova prijevoza na posao, naknada za odvojeni život, potpora za rođenje djeteta i dr.
Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, materijalna prava radnika se dijele u tri skupine: nadoknade troškova, potpore i nagrade. Stoga, u skupinu nagrada, između ostalog, spadaju: prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, i dr.), dar u naravi, dar djetetu do 15 godina starosti, jubilarne i druge nagrade.
No, tko ima pravo na materijalna prava i u kojim iznosima? Koliko se može isplatiti neoporezivo? Što u slučaju da poslodavac, unatoč tome što nije u obvezi, želi svojim radnicima isplatiti određene nagrade i darove?
Prava radnika
Zakon o radu (dalje u tekstu: ZOR), kao krovni propis koji uređuje radne odnose, ne propisuje pravo radnika na primitke koji se smatraju materijalnim pravima. Odnosno, ZOR-om je samo propisano da se materijalna prava radnika utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno.
Dakle, iz navedene odredbe ZOR-a proizlazi da se materijalna prava ne moraju utvrditi i isplatiti razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Naime, radnici mogu dobiti isti iznos materijalnih prava iako ne rade u punom radnom vremenu, ako je tako propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Možemo zaključiti kako su materijalna prava radnika te opseg i uvjeti isplate uređeni kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ali i samim ugovorom o radu. Drugim riječima, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, radnik ne ostvaruje pravo temeljem ZOR-a. U tom slučaju radnik ih neće ostvariti iako ih zahtjeva, a ukoliko ih poslodavac ne želi isplatiti.
Ipak, ukoliko pravo radnika na npr. božićnicu ili nagradu za radne rezultate nije uređeno niti jednim od izvora radnog prava, a poslodavac navedene nagrade svejedno želi svojim radnicima isplatiti, onda može sastaviti i donijeti “Odluku o isplati (božićnice, nagrade za radne rezultate...) za 2022. godinu.”. Poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima isplatiti prigodne nagrade i darove. Navedeno vrijedi i za ostala materijalna prava.
Što u slučajevima kada su materijalna prava različito uređena?
Ako su materijalna prava različito uređena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, temeljem ZOR-a primjenjuju se ono materijalno pravo koje je za radnika povoljnije.
Potrebno je spomenuti i kako je poreznim propisom (Pravilnikom o porezu na dohodak) propisano do kojih iznosa se navedena materijalna prava mogu isplaćivati neoporezivo, no samo izvorima radnog prava (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i dr.), radnik može ostvariti pravo na određene isplate. Ako poslodavca izvori radnog prava ne obvezuju te navedeno pravo nije dao radniku putem autonomne odluke o isplati, bez obzira na to što porezni propisi omogućavaju neoporezivu isplatu, radnik ne ostvaruje pravo na isplatu materijalnih prava.
Prema poreznim propisima ne postoji ograničenje isplate materijalnih prava za radnika koji se zaposlio u tijeku godine. No, pravo na neoporezivu isplatu prigodnih nagrada imaju isključivo radnici, ali ne i ostale osobe koje za društvo obavljaju određene poslove. To znači da studenti koji rade putem studentskih udruga, članovi uprave koji nisu u radnom odnosu ili druge fizičke osobe koje rade putem ugovora o djelu i/ili autorskog ugovora nemaju pravo na neoporezive isplate prigodnih nagrada i darova.
Što moramo znati o isplati prigodne nagrade - božićnice?
U zadnjem mjesecu godine, odnosno u mjesecu prosincu, poslodavci uobičajeno isplaćuju prigodnu nagradu - božićnicu. Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, od 1. listopada 2022. godine poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo isplatiti prigodnu nagradu u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje.
Dakle, ako je do 30. rujna 2022. radniku po osnovi prigodne nagrade (npr. uskrsnica) isplaćen neoporezivi iznos od 2.000,00 kuna, poslodavac može tom radniku za 2022. godinu na osnovi prigodne nagrade isplatiti još 3.000,00 kuna (npr. božićnicu), kao razliku između iznosa od 5.000,00 kuna (novo propisanog iznosa) i već isplaćenog iznosa od 2.000,00 kuna.
Ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) isplatio neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i dr.) treba utvrditi koji je to iznos, odnosno prelazi li svotu od 5.000,00 kuna te je li ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote.
Nadalje, ukoliko poslodavac radniku isplaćuje božićnicu u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom. U tom slučaju iznos koji prelazi 5.000,00 kuna, kada se kumulativno uzmu u obzir sve prigodne nagrade isplaćene u jednoj kalendarskoj godini, oporezuje se tj. obračunavaju se pripadajući porez, prirez i doprinosi kao i kod obračuna plaće.
Kako se isplaćuje božićnica?
Prigodna nagrada - božićnica može se isplatiti na tekući račun i u gotovu novcu. Ako se isplaćuje u gotovu novcu, onda se može isplatiti do onog iznosa na koji se ne plaća porez na dohodak, odnosno do neoporezivog iznosa. Nadalje, neoporezivi dio božićnice je prema članku 172. Ovršnog zakona izuzet od ovrhe. Dakle, na primitak s osnove božićnice ne može se provoditi ovrha na novčanim sredstvima, pa se tako neoporeziv dio prigodne nagrade uplaćuje na zaštićeni račun ovršenika u cijelosti.
Poslodavac je isplatu prigodne nagrade dužan na dan isplate ili sljedeći radni dan (s oznakom datuma isplate) prijaviti putem Obrasca JOPPD na Poreznu upravu pod šifrom neoporezivog primitka 22 - Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje.
Što moramo znati o isplati nagrade za radne rezultate?
Poslodavcima je omogućeno da svoje radnike nagrade za radne rezultate u obliku novčane nagrade ili kao dodatak uz mjesečnu plaću, dodatnu plaću i sl., a da se pritom ta nagrada smatra neoporezivom.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak poslodavci mogu od 1. listopada 2022. godine zaposlenicima isplaćivati povećane neoporezive primitke po osnovi nagrada za radne rezultate. Poslodavci mogu isplatiti nagrade za radne rezultate do 7.500,00 kuna godišnje po radniku. To je porast od 50 posto u odnosu na dosadašnjih 5.000,00 kuna. Riječ je o primicima koji su ograničeni na godišnjoj razini i poslodavci mogu do kraja 2022. isplatiti razliku do nove neoporezive svote odnosno ukupni iznos primitka određen na godišnjoj razini po radniku.
Pravilnikom o porezu na dohodak nisu propisani nikakvi posebni uvjeti za isplatu nagrade, osim da se nagrada mora isplatiti na tekući račun što znači da se ne može isplatiti u gotovini. Nastavno na prethodno navedeno i budući da Pravilnikom nisu propisani nikakvi kriteriji koje bi poslodavci trebali primjenjivati pri isplati navedene nagrade, proizlazi da se nagrada može isplatiti svim radnicima, odnosno onim radnicima za koje poslodavac donese odgovarajuću odluku. Naravno, poslodavci koje obvezuju kolektivni ugovori, ugovori o radu ili pravilnici o radu također su dužni isplaćivati nagrade za radne rezultate sukladno odredbama u istima.
Kome se može isplatiti nagrada za radne rezultate?
Stoga, nagrada za radne rezultate može se isplatiti radnicima koji imaju sklopljen ugovor o radu s poslodavcem i koji:
- cijelo vrijeme rade,
- su na godišnjem odmoru,
- su na bolovanju na teret poslodavca/HZZO-a,
- koriste pravo na rodiljni/roditeljski dopust i dr.
Korištenje nekoga od prava propisanih posebnim propisima (o zdravstvenom, mirovinskom osiguranju ili nekim drugim propisom) od strane radnika nije, prema Pravilniku, prepreka za isplatu nagrade. Zakonodavac je odredio samo maksimalni godišnji iznos od 7.500,00 kuna koji se može radnicima isplatiti neoporezivo na ime nagrade za radne rezultate i nije pobliže odredio kada i pod kojim uvjetima, niti je definirao zakonske prepreke radi kojih se isto ne bi moglo isplaćivati ili bi se pak isplaćivalo u djelomičnim iznosima.
Međutim, poslodavac može svojom autonomnom odlukom o isplati ili ugovorom o radu te pravilnikom o radu, ograničiti isplatu nagrade samo na radnike koji rade npr. cijelu tekuću godinu, koji su koristili neko od propisanih prava najviše pola kalendarske godine i sl. Pritom, poslodavac može autonomno odlučiti hoće li nagradu isplatiti svim radnicima ili samo nekima od njih, pri čemu visina isplate nagrade ne mora biti u jednakim iznosima. To znači da se nekim radnicima nagrada može isplatiti u punom neoporezivom iznosu – 7.500,00 kuna, a nekim radnicima manje, ovisno o propisanim kriterijima.
Dakle, kako ne postoje nikakvi dodatni kriteriji (osim eventualno interno definiranih u ugovorima o radu ili pravilnicima o radu te osnovnog uvjeta da radnik s poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu), a koje bi poslodavci trebali primjenjivati pri isplati navedene nagrade, proizlazi da se nagrada može isplatiti svim radnicima, odnosno onim radnicima za koje poslodavac donese odgovarajuću odluku.
Prilikom podnošenja JOPPD obrasca, koristi se šifra 63 – Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.).
Što moramo znati o isplati dara za dijete do 15 godina te dara radniku?
U mjesecu prosincu, pored božićnice i nagrade za radne rezultate pojedini poslodavci odlučuju darivati djecu svojih zaposlenika i to najčešće povodom dana sv. Nikole i/ili božićnih praznika. Pravo na neoporezivu isplatu do 1.000 kuna godišnje ostvaruje svaki roditelj, bez obzira na čijoj poreznoj kartici su djeca evidentirana te bez obzira tko je nositelj zdravstvenog osiguranja (ako drugačije nije propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu), budući da porezni propisi ne navode takva ograničenja.
Da bi isplata dara djetetu za poslodavca bila neoporeziva, moraju biti ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da je dijete do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti. Drugi uvjet je da isplata u novcu (ili u naravi) iznosi do 1.000 kuna godišnje. Do nedavnih izmjena Pravilnika prag je bio 600 kuna, što također predstavlja značajno povećanje. U skladu s odredbama Ovršnog zakona, dar za djecu do 15. godine života do propisanog iznosa do kojeg se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada, izuzet je od ovrhe na novčanim sredstvima.
Što kada oba roditelja rade na istom mjestu?
Zanimljivo je da u slučaju kada kod istog poslodavca rade oba roditelja, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu moguće je urediti pravo na dar djetetu samo onom roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano ili za koje roditelj koristi uvećanje osobnog odbitka. Međutim, porezni propisi ne navode takvo ograničenje, što znači da bi poslodavac mogao dar djetetu u neoporezivom iznosu utvrditi određenim izvorom radnog prava te isplatiti i jednom i drugom roditelju.
Poslodavac je isplatu dara djetetu dužan u periodu od dana isplate pa do petnaestog dana u sljedećem mjesecu (s oznakom datuma isplate) prijaviti putem Obrasca JOPPD na Poreznu upravu pod šifrom neoporezivog primitka 21 - Dar djetetu do 15 godina starosti, do propisanog iznosa i potpore za novorođenče, do propisanog iznosa.
Kako pokloniti dar u naravi?
Osim što je moguće neoporezivo darivati djecu radnika, a sukladno ranije pojašnjenim uvjetima, poslodavci mogu rad i rezultate svojih zaposlenika dodatno nagraditi kroz darove u naravi svojim radnicima. Iako se dar u naravi može dati radniku tijekom cijele godine i u bilo koje svrhe, ipak je nekako najčešći slučaj darivanja upravo za vrijeme božićnih blagdana. Radnicima se u naravi, odnosno u dobrima i uslugama, mogu neoporezivo dati darovi do 1.000 kuna pojedinačne vrijednosti.
Dar u naravi do 1.000,00 kuna (s pdv-om) poslodavac može radniku dodijeliti isključivo u naravi dobra ili usluge. Iz tih razloga u praksi se pojavljuju različiti oblici darivanja, kao na primjer:
- poslodavac dar izuzima iz vlastite prodavaonice ili sa zaliha gotovih proizvoda,
- poslodavac samostalno kupuje dar i daruje ga djelatniku,
- poslodavac sklapa ugovor sa prodavaonicom u kojoj djelatnik ima pravo samostalno izabrati dar do vrijednosti određene ugovorom.
Ako je tržišna vrijednost dara veća on 1.000,00 kuna, smatra se da razlika do stvarne vrijednosti predstavlja za djelatnika plaću u naravi na koju je poslodavac obvezan obračunati i uplatiti pripadajuće doprinose i poreze.
Za razliku od dara djetetu do navršenih 15. godina koji se može isplatiti u novcu ili naravi, dar u naravi može se isplatiti isključivo u naravi, što znači da nema isplate u novcu, a iznos uključuje i PDV. Dakle, kod dara u naravi dakle nema stvarne isplate, već djelatnik dobiva određeni proizvod ili uslugu (vlastiti ili kupljeni proizvod i usluga), darovnu karticu ili slično.
Zanimljivost o poklon karticama
Zanimljivo je kako se “poklon kartice” koje glase na iznos do 1.000,00 kuna mogu također tretirati kao darovanje radnika u naravi, te se smatraju neoporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Stoga, najpraktičniji način primjene je kupnja poklon bona ili poklon kartica banaka jer na taj način zaposlenik ima slobodu izbora prilikom kupovine.
Kod dara u naravi poslodavac nema obvezu prijave istog putem Obrasca JOPPD na Poreznu upravu.
Iznosi i svote:
U NN br. 112/22. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak prema kojemu su povećane svote nekih neoporezivih primitaka. U skladu s navedenim izmjenama, od 1. listopada 2022. godine neoporezivi primitci, koji su predmet ovog članka, mogu se isplatiti u sljedećim svotama:
- Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje,
- Dar djetetu do 15 godina života (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina života) do 1.000,00 kuna godišnje,
- Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 7.500,00 kuna godišnje,
- Dar u naravi do 1.000,00 kn godišnje.
Motivirani i zadovoljni zaposlenici postižu višu radnu uspješnost, a time raste i ukupna uspješnost organizacije te njena konkurentnost na tržištu. Ukoliko likvidnost kompanije dozvoljava, neoporezivi primici u vidu nagrada i darova odličan su način za nagrađivanje lojalnosti i uspješnih rezultata zaposlenika uz minimalan trošak za poslovanje.
Zaključno
Pravo na isplatu materijalnih prava, u koja se ubrajaju i nagrade te darovi mogu biti regulirani kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, a Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su vrste i iznosi koje poslodavci mogu neoporezivo isplatiti isključivo svojim radnicima. Dakle, poslodavci, ako to pravo nemaju interno uređeno i ako nisu potpisnici kolektivnih ugovora ili ne primjenjuju kolektivni ugovor čija je primjena obvezna, nisu u obvezi isplaćivati navedena materijalna prava radnicima.
No, ako je to propisano nekim od izvora radnoga prava tada su poslodavci obvezni isplatiti materijalna prava u iznosima koji su navedeni aktom (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu). O isplati nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade/dara djeci do 15 godina starosti, potrebno je izvijestiti Poreznu upravi na obrascu JOPPD, dok ta obveza pri davanju dara u naravi radniku nije propisana.
Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.