Što se promijenilo u plaćama s 1. siječnja 2024. godine?

Što nam je donijela Porezna reforma?

U Narodnim novinama br. 114 od 4. listopada 2023. godine objavljene su izmjene poreznih zakona u okviru porezne reforme koja za cilj, između ostaloga, ima smanjenje ukupnog poreznog opterećenja.

Sve izmjene i dopune zakonskih propisa primjenjuju se od 1. siječnja 2024. s izuzetkom Zakona o lokalnim porezima, čije su se pojedine odredbe počele primjenjivati od 1. listopada 2023. te Zakona o doprinosima, čija je većina izmjena i dopuna stupila na snagu 1. prosinca 2023., a kako bi se odredbe o umanjenju osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje primjenjivale od siječnja 2024. godine.

Od devet usvojenih izmjena poreznih zakona tri propisa utječu na obračun plaća: Zakon o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o lokalnim porezima.

Ključne promjene koje utječu na obračun plaće su:

• povećanje osobnog odbitka s 530,90 eura na 560 eura,
• povećanje osobnoga odbitka za uzdržavane članove uže obitelji,
• ukidanje prireza porezu na dohodak,
• povećanje mjesečnog praga za prelazak u viši porezni razred na 4.200 eura,
• povećavanje autonomije jedinicama lokalne samouprave (JLS) da svojim odlukama propišu visinu porezne stope poreza na dohodak
• za nesamostalni rad, samostalnu djelatnost i drugi dohodak za godišnje poreze, a sve u granicama propisanim zakonom,
• smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje, ali samo za one čija je bruto plaća do 1.300 eura.

 

Povećanje osobnog odbitka

Osobni odbitak se povećava s 530,90 eura na 560 eura te se povećava uvećanje osobnoga odbitka za uzdržavane članove uže obitelji.

Nadalje, izmjenama Zakona o porezu na dohodak izbrisan je pojam „osnovica osobnog odbitka“. S novim promjenama osnovni osobni odbitak postaje ta osnovica pa se uvećani osobni odbitak za uzdržavane članove računa direktno na osnovni osobni odbitak, na način da se osnovni osobni odbitak pomnoži s koeficijentom koji se dodjeljuje za uzdržavane članove, pa iz tog razloga „osnovica osobnog odbitka“ više nema svrhu.

Dakle, osnovni osobni odbitak iznosi 560 eura za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak i on se množi s koeficijentom 0,5 za prvo uzdržavano dijete, što iznosi 280 eura, pa za takvog poreznog obveznika ukupni osobni odbitak, gdje se zbrajaju osnovni osobni odbitak i njegovo uvećanje, iznosi 560 + 280 = 840 eura. Porezni obveznik s prvim uzdržavanim djetetom dobit će pravo na 76,83 eura više poreznog odbitka nego po “starome” zakonu, a detaljnije o osnovama i koeficijentimo donosimo na poveznici.

Kako bi se pravilno obračunao porez iz plaća, a koje se isplaćuju od 1. siječnja 2024. godine, treba podatke iz PK kartica o pravu radnika na osobni odbitak uskladiti s novim iznosom osnovnog osobnog odbitka i odbitaka za uzdržavane članove. 

 

Obračun poreza na dohodak

Povećan je prag kod poreznih razreda, za primjenu više stope poreza na dohodak s 3.981,69 na 4.200 eura mjesečno. To znači da će se za sve isplate od 1. siječnja 2024. godine do tog iznosa primjenjivati niža stopa, koja se ukidanjem prireza kreće od 15 do 23,6 posto, a iznad 4.200 eura viša stopa od 25 do 35,4 posto.

Vlada RH ukinula je prirez, a gradovima i općinama prepustila odluku hoće li manjak proračunskih prihoda koji će im zbog toga nastati od 1. siječnja 2024. godine nadoknaditi povećanjem poreza na dohodak.

Nakon ukidanja prireza porezu na dohodak, “novi” Zakon o porezu na dohodak daje autonomiju jedinicama lokalne samouprave općina i gradova da samostalno propišu visinu porezne stope godišnjih poreza za dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka za svaku općinu ili grad posebno, a sve u granicama propisanim zakonom. Rok za objavu u Narodnim novinama je bio kraj 2023., a za one koji su to propustili će se primjenjivati niža stopa 20 posto i viša stopa 30 posto.

Granice propisane zakonom su kako slijedi:

• za općine (prirez do 10 posto) je propisano da niža stopa poreza na dohodak od 1. siječnja 2024. može iznositi od 15 do 22 posto, a viša stopa od 25 do 33 posto,
• za gradove do 30.000 stanovnika (prirez do 12 posto) niža stopa se kreće od 15 do 22,4 posto, a viša od 25 do 33,6 posto,
• za gradove iznad 30 stanovnika (prirez do 15 posto) od 24 do 34,5 posto,
• za Grad Zagreb (prirez 18 posto), pak, niža stopa je moguća u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša od 25 do 35,4 posto.

Situacija je šarolika te će se ukidanje prireza prilično drugačije odraziti na plaće zaposlenih građana diljem Hrvatske, a konačnu tablicu propisanih poreznih stopa možete provjeriti na poveznici.

 

Umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za MO I. stup

Počevši od plaća koje se obračunavaju za prosinac 2023., počela je primjena instituta umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za MO I. stup, za sve osiguranike po osnovi radnog odnosa kojima ukupna mjesečna bruto plaća ne prelazi 1.300,00 eura.

Ovo je novina u Zakonu o porezu na dohodak. Za sve bruto plaće koje iznose do 700 eura uvodi se olakšica tj. umanjuje se mjesečna osnovica za obračun doprinosa u fiksnom iznosu od 300 eura (to se odnosi samo za prvi stup mirovinskog osiguranja). Za bruto plaće u rasponu od 700 do 1.300 eura primjenjuje se koeficijent umanjenja od 0,5 koji se računa po formuli 0,5 x (1.300 – osnovica za obračun doprinosa). Za iznose bruto plaće više od 1.300 eura nema smanjenja osnovice za obračun doprinosa.

Izmjenama Pravilnika o doprinosima, koji je na snazi od 2. prosinca 2023., detaljnije su uređeni postupci u slučaju:

• isplate plaće u dva ili više navrata,
• pribavljanje izjava radnika koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod dva ili više poslodavaca
• te korištenje podataka Porezne uprave.

Tim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, uvedene su šifre za iskazivanje umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i omogućen jednostavniji postupak ispravka iskorištenog umanjenja pri isplati plaće u dva ili više navrata. Detalje kao i primjere popunjavanja u programu Minimax provjerite na poveznici. 

 

Utjecaj na doprinose

Umanjenje osnovice koristi se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se primijeniti za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem).

Pravo na umanjenje osnovice ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je podatak o ukupnoj mjesečnoj plaći radnika, pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.

Poslodavci koji u tekućem mjesecu isplaćuju plaću za prethodni mjesec, pri isplati plaće za prosinac 2023., koju će isplaćivati u siječnju 2024. godine, na toj će plaći primijeniti novine koje se odnose na obvezu doprinosa i novine koje se odnose na obračun poreza na dohodak po odbitku.

S druge strane, poslodavci koji su plaću za prosinac isplatili u prosincu, novine u obračunu doprinosa počeli su primjenjivati na plaći za prosinac, a novine u obračunu predujma poreza na dohodak na isplatama koje se obavljaju od 1. siječnja 2024. godine.

 

Na što se odnosi umanjenje osnovice za obračun doprinosa?

Umanjenje se odnosi na primitak koji se prema čl. 21. Zakona o doprinosima smatra mjesečnom bruto plaćom, što znači da obuhvaća:

• plaću za rad obavljen u jednom mjesecu, zajedno sa svim dodacima na koje radnik ima pravo, neovisno o broju odrađenih radnih sati u tom mjesecu, tako da se u propisani limit uključuje i plaća za prekovremeni rad ostvarena radom u određenom mjesecu,
• naknadu plaće za razdoblja opravdanog izostanka s posla, koju na svoj teret isplaćuje poslodavac i koja se prema poreznim propisima smatra plaćom (npr. naknada plaće za godišnji odmor, za bolovanje na teret poslodavca, za plaćeni dopust, za dane blagdana i neradnih dana koje radnik nije radio i dr.).

Umanjenje se primjenjuje pri obračunu doprinosa iz plaće, neovisno o broju odrađenih radnih sati u određenom mjesecu i neovisno o broju sati za koje mu se isplaćuje mjesečna plaća i/ili naknada plaće na teret poslodavca te neovisno o razdoblju provedenom u radnom odnosu u određenom mjesecu.

Radnici koji su istovremeno zaposleni kod dva ili više poslodavaca (nepuno radno vrijeme kod svakog poslodavca, puno radno vrijeme kod jednog i dodatni rad kod drugog poslodavca i druge kombinacije ugovorenog tjednog fonda radnog vremena), pravo na umanjenje osnovice ostvaruju na svotu ukupne mjesečne bruto plaće, tj. samo ako im plaća kod svih poslodavaca kod kojih su u radnom odnosu iznosi manje od 1.300,00 eura bruto.

Potrebno je napomenuti i da se umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti ne može primijeniti pri isplati primitaka koji se u poreznom smislu smatraju plaćom, a odnose se na primitke koji su definirani čl. 22. Zakona o doprinosima. To su primici po osnovi naknada, nagrada, potpora i otpremnina u dijelu koji se isplaćuje iznad propisanog neoporezivog iznosa.

 

Kako se računa iznos umanjenja osnovice za obračun doprinosa?

Iznos umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti ovisi o iznosu plaće koji se radniku isplaćuje za određeni mjesec, i to:

• radniku koji za određeni mjesec ostvaruje bruto plaću u iznosu do 700,00 eura, osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti umanjuje za 300,00 eura,
• radniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću u iznosu većem od 700,00 eura (700,01 euro i više) do iznosa manjeg od 1.300,00 eura, mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje se umanjuje za iznos izračunan sljedećom formulom: 0,5 x (1.300,00 – ukupan iznos bruto plaće za određeni mjesec).

Umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti povećava svotu ostvarenog dohotka, a time posredno i osnovicu za obračun poreza na dohodak.

Treba istaknuti da ova olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine, što znači da će se koristiti puna mjesečna osnovica (bruto) bez umanjenja za ovu olakšicu za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

 

Kako će to izgledati na JOPPD?

Izmjenama koje nam donosi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak od 2. prosinca 2023. godine izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, a izmjene se odnose isključivo na način iskazivanja plaće radnika za koje se koristi odnosno ne koristi umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Stoga je za te potrebe izmijenjen sadržaj podataka u polju 7.2. i polju 12.9. na stranici B, tj. u poljima koja su se prije ove izmjene koristila za iskazivanje obveze doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U polju pod 7.2. iskazuje se šifra kojom se označava primjenjuje li se ili ne primjenjuje umanjenje osnovice. Pravilnikom su propisane sljedeće šifre:

• 0 – ako stjecatelj nema pravo na umanjenje,
• 1 – ako stjecatelj ima jednog poslodavca,
• 2 – ako se za stjecatelja koriste podaci Porezne uprave o iznosu umanjenja mjesečne osnovice,
• 3 – ako stjecatelj ima više poslodavaca i dostavlja izjavu o iznosima mjesečnih bruto plaća.

U polje 12.9. stranice B Obrasca JOPPD upisuje se svota umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnosti. Svota može biti negativna u slučaju kada se plaća za određeni mjesec isplaćuje u više navrata te je prilikom prethodnih isplata korišteno umanjenje mjesečne osnovice u svoti većoj od propisane.

Primjer ispravno popunjenog obrasca JOPPD u Minimaxu donosimo na poveznici.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.