Blog: Razlike između ugovora o djelu i ugovora o radu

Razlike između ugovora o djelu i ugovora o radu

Znate li koja je razlika između ugovora o djelu i ugovora o radu? U praksi, predmet čestih upita i dilema poslodavca, odnosno naručitelja radova upravo je traženje odgovora na pitanje može li s fizičkom osobom za izvršenje nekog posla sklopiti ugovor o djelu ili se za taj posao mora sklopiti ugovor o radu. Kako bi se ta dvojba lakše otklonila i sklopio odgovarajući pravni akt potrebno je voditi računa o specifičnostima i obilježjima ove dvije vrste ugovora. U nastavku članka možete saznati više o razlikama između ugovora o djelu i ugovora o radu te u kojim slučajevima se pojedini sklapaju.

Što je ugovor o djelu?

Zbog povremeno povećane potrebe poslodavca za većim brojem radnika, često u praksi nastaje dvojba može li se u tom slučaju sklopiti ugovor o djelu. Kako bismo lakše razumjeli smisao i mogućnosti sklapanja ugovora o djelu, napisali smo kratki osvrt i poveznicu s “klasičnim” ugovorom o radu. Mnogi poslodavci često se svakodnevno susreću s nedoumicom glede toga može li se s fizičkom osobom za izvršenje nekog posla sklopiti ugovor o djelu ili se pak mora sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme (u slučajevima kada se unaprijed zna trajanje povećane potrebe za radnikom, rok završetka posla i sl.). Za otklanjanje dvojbe oko navedenog pitanja, potrebno je voditi računa o obilježjima i posebnostima ova dva ugovora, što ćemo u nastavku i istaknuti.

Ugovor o djelu jest ugovor građanskog, obveznog prava reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima, a možemo ga definirati kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti obavljeni posao. U tom smislu, bitne stavke ugovora o djelu su djelo i naknada, a subjekti ugovora su naručitelj i izvođač posla.

Po čemu se ugovor o djelu razlikuje od ugovora o radu?

Kao obvezno-pravni ugovor, ugovor o djelu reguliran je Zakonom o obveznim odnosima, dok se odredbe koje reguliraju ugovor o radu i posljedice koje iz njega proizlaze nalaze u Zakonu o radu.

No koja je razlika između ugovora o radu na određeno vrijeme i ugovora o djelu te kako znati koji je potrebno sklopiti ako postoji npr. određeni posao koji će se za 3 mjeseca završiti?

Ugovor o radu 

Ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa se iznimno (u pravilu se sklapaju ugovori o radu na neodređeno), na vrijeme određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja i ne može se sklopiti na ukupno razdoblje dulje od tri godine. Dakle, radno-pravni odnosi počivaju na ugovoru o radu, kao specifičnom ugovoru o uređenju prava i obveza iz radnog odnosa između poslodavca i radnika.

Već iz samog odnosa na relaciji poslodavac-radnik te činjenice da se ugovorom o radu sklapa radni odnos, sukladno Zakonu o radu možemo zaključiti sljedeće:

  • poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
  • Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.
  • Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama, koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
  • Radnik se obvezuje za poslodavca izvršavati određeni posao i to osobno, po uputama i pod nadzorom poslodavca, u njegovo ime i za njegov račun, stavljajući mu na raspolaganje u određenom radnom vremenu svoju radnu snagu, dok poslodavac određuje vrijeme, mjesto i način obavljanja posla te je radniku dužan za obavljeni rad isplaćivati plaću.

Iz navedenih definicija poslodavca i radnika i temeljnih obveza koje imaju jedno prema drugome, proizlazi da se njihov odnos temelji na nejednakosti, odnosno podređenom položaju radnika prema poslodavcu. Radnik kao slabija ugovorna stranka u radnom odnosu uživa posebnu radno-pravnu zaštitu, što se očituje u odredbama Zakona o radu koje uređuju npr. radno vrijeme, dnevni, tjedni i godišnji odmor, zaštitu od otkaza, pravo na plaćeni i neplaćeni dopust, pravo na naknadu plaće u slučaju privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) i sl.

Dvije, možda i najvažnije, karakteristike radnog odnosa koji nastaje sklapanjem ugovora o radu jesu:

  • sklapanje ugovora između poslodavaca i radnika za poslove koje će radnik obavljati osobno i prema uputama te pod nadzorom poslodavca,
  • poslodavac je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću.

Ugovor o djelu 

S druge strane, ugovor o djelu ugovor je građanskog, obveznog prava reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima, za razliku od ugovora o radu i radnog odnosa, koji su regulirani Zakonom o radu. Kao što je ranije navedeno, ugovor o djelu definiran je kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što su izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i slično, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. U tom smislu bitne stavke ugovora o djelu su djelo i naknada, a subjekti ugovora su naručitelj i izvođač posla.

Već na prvi pogled možemo primijetiti razlike u terminologiji, a samim time i pravima i obvezama koje iz istog proizlaze. Kod ugovora o radu imamo poslodavca i radnika, radni odnos te plaću za obavljeni rad, dok kod ugovora o djelu imamo naručitelja i izvođača, djelo koje je potrebno izvršiti i naknadu za izvršenje istog. Temeljno obilježje ugovora o djelu je samostalnost izvođača, što znači da izvođač radi za svoj račun i na svoj rizik te u pravilu sam određuje kada će, gdje i na koji način raditi. Osim ako se na to nije obvezao ili to ne proizlazi iz svrhe ugovora, izvođač nije dužan sam izvesti djelo. Međutim, izvođač odgovara naručitelju za izvršenje posla i kada posao ne obavi osobno. Dakle, izvođač odgovara za rad suradnika kao da ga je sam izvršio. Naručitelju pripada pravo nadzora i davanje uputa, ali samo kad to odgovara naravi posla.

Za rad po ugovoru o djelu nije bitno je li ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da obavlja poslove (djelo) koji imaju obilježja ugovora o djelu. Potrebno je naglasiti da ugovor o djelu nije zamjena za ugovor o radu na određeno vrijeme. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o djelu ne sklapa se na određeno vrijeme, već za izradu nekog djela ili rezultata rada.

Što je objekt obveze izvođača?

Objekt obveze izvođača je rezultat rada, npr. izrada određenog komada namještaja, a ne sam proces izrade. Takav je odnos kratkotrajan i karakterizira ga samostalnost izvođača radova. Izvođač je obvezan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke, u ugovorenom ili razumnom roku. Nakon izvršena posla, izvođač radova dužan je predati rezultat rada, osim ako ga, zbog uzroka na koji izvođač nema utjecaj, nije moguće isporučiti. Naručitelj je dužan primiti djelo, pregledati ga i obavijestiti izvođača o nedostacima, a za skrivene nedostatke izvođač odgovara ako se pojave u roku od dvije godine od primitka djela. Dužnost je naručitelja da nakon pregleda i odobrenja djela isplatiti ugovorenu ili na drugi način određenu naknadu.

Obračun naknade iz ugovora o djelu

STAVKA

IZNOS

Bruto naknada

8.500,00 kn

Mirovinsko 1. stup  (7,50 %)

637,50 kn

Mirovinsko 2. stup  (2,5 %)

212,50 kn

Dohodak

7.650,00 kn

Porezna osnovica

7.650,00 kn

Porez po stopi 20%

1.530,00 kn

Prirez po stopi 18%

275,40 kn

Ukupno porez i prirez

1.805,40 kn

Neto

5.844,60 kn

   

Bruto dohodak

8.500,00 kn

Doprinos za zdravstveno 7,5%

637,50 kn

Ukupni trošak isplatitelja

9.137,50 kn

 

Na primitke po osnovi ugovora o djelu plaća se:

  • doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 10% (I. stup 7,5 % i II. stup 2,5 %),
  • doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%,
  • porez na dohodak po stopi od 20% te
  • prirez, ukoliko je propisan.

U gore navedenom primjeru bruto dogovorena naknada za obavljeno i isporučeno djelo iznosi 8.500,00 kn. Izvođač ima prebivalište u gradu Zagrebu te mu nakon obračuna propisanih davanja (doprinosi za mirovinsko osiguranje, porez i prirez) ostaje neto iznos od 5.844,60 kn. Naručitelj na bruto naknadu koja je dogovorena u iznosu 8.500,00 kn obračunava doprinose za zdravstveno osiguranje te tako ukupan trošak naručitelja u ovom primjeru iznosi 9.137,50 kn.

Nakon čitanja ovog članka, nadamo se da je razlika između ugovora o djelu i ugovora o radu jasna, a već u nekom od sljedećih članaka saznat ćete karakteristike ugovora o autorskom djelu.

Pripremio:

Ivan Vidas, struč. spec. oec.