Ukidanje prireza porezu na dohodak

Ukida se prirez? Prema najavama Vlade RH, u sklopu novog kruga poreznog rasterećenja, najviše bi koristi od njegova ukidanja, ali i drugih mjera reforme, trebali imati zaposleni s nižim primanjima. Tri su najvažnije komponente porezne reforme, a jedna od njih je vezana uz spajanje prireza i poreza na dohodak. Navedeno predstavlja dio izmjena koje izravno ne utječu na rast plaća, no mogu utjecati ako jedinice lokalne samouprave odluče ne povećavati porez na dohodak.

Kako bi to moglo izgledati u praksi? Što nakon ukidanja prireza? Odgovore na ova i ostala povezana pitanja saznajte u nastavku bloga.

Ukratko o porezu na dohodak

Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22).

Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Kada porezni obveznik u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište, pripadnost se određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja.

Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugih primitaka. Dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, prema izvoru dohotka, jest:

  1. dohodak od nesamostalnog rada,
  2. dohodak od samostalne djelatnosti,
  3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
  4. dohodak od kapitala i/ili
  5. drugi dohodak.

Porez na dohodak zajednički je prihod države i jedinica lokalne uprave i samouprave, u koje se ubrajaju županije, gradovi i općine. Uplaćuje se na račun općine ili grada prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu fizičke osobe stjecatelja dohotka, a prihod od ubranog poreza dijeli se između države, županije i općine odnosno grada.

Porez na dohodak predstavlja neposredni (izravni) porez u poreznom sustavu Republike Hrvatske kojim su obuhvaćene fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak.

Tko je sve obveznik poreza na dohodak?

Obveznici su poreza na dohodak:

  • fizička osoba koja ostvaruje dohodak samostalno ili zajednički, primjerice kao supoduzetnik zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti ili kao supoduzetnik/suvlasnik zajedničkim ostvarivanjem dohotka od imovine i imovinskih prava. U tim slučajevima porezni obveznik odnosno svaka fizička osoba zasebno plaća porez na dohodak na dio zajedničkog dohotka koji joj pripada (u pravilu na osnovi sklopljenog ugovora),
  • nasljednik – za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Istodobno je nasljednik i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

Obveznici poreza na dohodak mogu biti:

  • rezident – fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću,
  • nerezident – fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama tuzemnog zakona.
Prirez porezu na dohodak

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima.

Zakonom o lokalnim porezima (NN 115/16, 101/17, 114/22) uređuje se sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza kao izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Lokalni porezi su porezi koji pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Porezno tijelo je upravno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza ili ispostava Porezne uprave.

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) mogu uvesti, između ostalog prirez porezu na dohodak.

Prirez porezu na dohodak plaća se na:

  • porez na dohodak od nesamostalnog rada,
  • porez na dohodak od samostalne djelatnosti,
  • porez na dohodak od imovine i imovinskih prava,
  • porez na dohodak od kapitala,
  • porez na dohodak od osiguranja i
  • porez na dohodak od drugog dohotka.
Definicija prireza

Osnovica prireza porezu na dohodak je porez na dohodak. Prirez je isključivo prihod gradskog i/ili općinskog proračuna. Obveznik plaćanja prireza porezu na dohodak je fizička osoba koja je obveznik poreza na dohodak i ima prebivalište ili uobičajeno boravište na području grada i/ili općine.

Pojednostavljeno rečeno, prirez je “porez na porez”, plaća se na iznos obračunanog poreza na dohodak i u cjelini je prihod općine ili grada koji je za porezne obveznike sa svoga područja propisao obvezu plaćanja prireza.

Općine i gradovi mogu uvesti prirez, ali nisu obvezni. Praksa pokazuje da gradovi koji imaju znatne prihode iz ostalih izvora, npr. od poreza na promet nekretnina, koji u cijelosti priroda lokalnoj jedinici na čijem je području nekretnina, poreza na potrošnju, komunalnog doprinosa i komunalne naknade, ne posežu za uvođenjem prireza.

Zakonom o lokalnim porezima propisana je najviša stopa prireza koju neki grad i općina mogu uvesti. Općine mogu uvesti prirez po najvećoj stopi do 10 posto, a za gradove je kriterij broj stanovnika: oni s do 30.000 stanovnika mogu uvesti prirez po stopi najviše do 12 posto, a gradovi s više od 30.000 stanovnika po stopi najviše do 15 posto.

U posebnom je režimu grad Zagreb, u kojemu najviša zakonom dopuštena stopa prireza iznosi 18 posto.

Koliko će općina ili grad upotrebljavati tu zakonsku mogućnost i fiskalno opteretiti svoje stanovništvo, ovisi o potrebama lokalne jedinice i drugim prihodima koje ostvaruje, a odluku o tome donosi predstavničko tijelo lokalne jedinice. 

Par zanimljivosti oko prireza u RH

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kada je u pitanju prirez porezu na dohodak, njega “ubire” 209 općina i 94 grada. No, posljednjih godina, nekoliko je gradova počelo postupak njegova smanjivanja.

Tako su ga ukinuli Bjelovar, Čakovec i Sinj, a vlasti u Splitu i Rijeci najavile su daljnje smanjivanje stopa. Zanimljivo je spomenuti da, nakon njegova ukidanja u Čakovcu, prirez više nema nijedan grad ni općina u Međimurskoj županiji.

Od “bogatijih gradova”, primjerice Samobor i Opatija nemaju propisanu obvezu plaćanja prireza.

Najava porezne reforme

S obzirom na to da je RH ostvarila značajan rast u zadnje dvije godine; u 2021. godini preko 13%, u 2022. preko 6%, a prema projekcijama rast će biti oko 2% u ovoj godini, Vlada RH smatra da je sada pravo vrijeme za poreznu reformu koja će stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.

Od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak povećan je s 10,6 na 17,7 milijardi kuna.

U 2022. u odnosu prema 2017. godini, svim općinama porast prihoda iznosio je čak 143 posto, odnosno s milijarde i 137 milijuna kuna na 2 milijarde i 763 milijuna.

Gradovima su ukupno prihodi rasli za 72 posto, odnosno s 3 milijarde i 708 milijuna kuna na 6 milijardi i 389 milijuna kuna. Ukupno su gradovi i općine zabilježili rast od 89 posto, s 4 milijarde 845 milijuna kuna na 9 milijardi i 152 milijuna kuna.

Tijekom mjeseca svibnja 2023. godine Vlada RH predstavila je javnosti novu poreznu reformu prema kojoj se ukidaju prirezi u općinama i gradovima, osobni odbitak diže se s 530,90 na 560 eura, dok će država pomoći onima s manjim plaćama i preuzeti dio troška uplate mirovinskih doprinosa.

Ukidanje prireza porezu na dohodak

U novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede visinu poreza na dohodak.

Osim što moraju ukinuti prirez, a većina gradova i općina ih ima, daje im se mogućnost da samostalno propišu visinu porezne stope godišnjih poreza za dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka, ali u granicama propisanim zakonom. To će morati napraviti tijekom četvrtog kvartala ove godine:

  • Za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i od 25 do 33 posto za višu.
  • Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i od 25 do 33,6 posto za višu
  • Za gradove s više od 30 tisuća stanovnika, u koje spada i Osijek, koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23,6 odnosno od 25 do 34,5 posto.

Tijekom četvrtog kvartala ove godine općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024.

Što nas očekuje nakon ukidanja prireza?

Ukratko, mještani gradova i općina koji trenutno imaju propisanu obvezu plaćanja prireza samo na ime ukidanja prireza trebali bi imati veće plaće. Međutim, Vlada RH je ostavila prostor općinama i gradovima da mogu povećati porez na dohodak, to jest plaće koje su također proračunski prihod lokalnih jedinica. Tako će svi pojedinačno moći odlučiti hoće li povećati porez na dohodak – pa u tom slučaju ostaje pitanje hoće li na kraju građani imati veće, iste ili manje plaće.

Također, postoji mogućnost da će određeni gradovi i općine ukidanje prireza kompenzirati drugim porezima, povećanjem stope poreza na dohodak, ali i povećavanjem gornje granice poreza na kuće za odmor.

U slučaju gdje se prirez već sada ne plaća, njegovo ukidanje neće nikome donijeti veću plaću jer teško da će u tim gradovima i općinama iskoristiti mogućnost dodatnog smanjenja stope poreza na dohodak

Plaće vrlo vjerojatno neće rasti ni onima s iznadprosječnim primanjima, jer mnogi od njih žive u gradovima i općinama koje nisu uveli ili su ukinuli prirez.

Koliko će zapravo radnika zbog ovih okolnosti ostati bez povećanja plaća od 1. siječnja 2024. godine, iako Vlada RH najavljuje da će plaće rasti svima, zasad se ne može znati sa sigurnošću.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

 

(Visited 459 times, 1 visits today)