U Hrvatskoj brojni propisi uređuju pitanja u vezi plaća. Isto tako, još su brojnije rasprave koje se odnose na problematiku tajnosti plaća. Radnici su zainteresirani za visinu svoje plaće, ali i za plaću drugih radnika kod poslodavca, pa i šire od toga. Već prilikom javljanja na određeni natječaj za posao, radnici žele znati koju plaću mogu očekivati.
Može li plaća biti poslovna tajna? Što o tome kaže Zakon o radu? Na koji način se određuje plaća i je li način određivanja transparentan za sve radnike?
U nastavku saznajte odgovore na prethodna pitanja, ali i koje promjene po pitanju ukidanja tajnosti plaća nas očekuju u skoroj budućnosti.
Plaća radnika
Plaća određuje ne samo položaj radnika i njegove obitelji, već i brojne odnose u društvu. Ovisi o kvalifikacijama i radnom iskustvu, o životnim prilikama, o potrebama i željama, kao i o osobnosti pojedinca. To ujedno i objašnjava kako netko može biti zadovoljan sa 700 € plaće, dok netko drugi ni s 2.500 € plaće nema dojam da postiže svoje ciljeve.
Visina plaće je tema koja mnogima zadaje glavobolju kada se pripremaju za razgovor za posao. Dok pojedine kompanije već u oglasima naznače visinu plaće, mnogi poslodavci u Hrvatskoj visinu plaće ne otkriju još ni u 2. krugu razgovora. Hoće li se po tom pitanju uskoro što promijeniti? Odgovor je da, no o tome malo kasnije.
Člankom 90. Zakona o radu plaća se definira kao primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća se može sastojati od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka te ostalih primitaka. Pritom, poslodavac radniku ne smije isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa minimalne plaće u skladu s posebnim propisom. Plaća se može uvećati za dodatke na plaću te za ostale primitke radnika.
Na koji način se određuje plaća?
Sukladno Zakonu o radu, poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Način određivanja plaće uređen je člankom 90.b Zakona o radu, kojim je propisano da plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu.
Nadalje, ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu, a poslodavac koji nije u obvezi donošenja pravilnika ili pravilnikom o radu osnove i mjerila nije utvrdio, dužan ih je ugovoriti ugovorom o radu sklopljenim s radnikom.
Ako plaća nije određena posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je dužan radniku isplatiti primjerenu plaću.
Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja.
Može li plaća biti poslovna tajna?
Za početak, potrebno je istaknuti kako osnove i mjerila za isplatu plaće radnika ne mogu biti poslovna tajna, sukladno odredbama Zakona o radu.
Vodeći se pravilom da se za jednak rad treba isplatiti jednaka plaća, radnici moraju imati imati uvid u osnove i mjerila za isplatu plaća za određeno radno mjesto, odnosno određenu razinu kompetencija. Također, ako se plaća ili dio plaće isplaćuje na temelju učinka, moraju unaprijed biti propisane prosječne norme rada za prosječno očekivani učinak.
Poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti. Nadalje, poslodavac je dužan, radi ostvarivanja prava na jednakost plaća žena i muškaraca, na zahtjev radnika, radniku dostaviti podatke o kriterijima na temelju kojih je radnik koji obavlja poslove iste ili slične naravi ostvario plaću, ako takav radnik kod njega postoji.
Interni akt poslodavca
Ipak, u internim aktima poslodavca, a često i u samom ugovoru o radu, može se pronaći klauzula kojom je propisana tajnost plaće, odnosno zabranjuje se iznošenje informacija i razgovor s drugim radnicima o visine plaće. No, navedeno bi se odnosilo na ugovorenu bruto plaću u pojedinačnom ugovoru o radu određenog radnika, odnosno zabranu radniku da otkrije svoju plaću ili da traži informacije o plaći svojih kolega. Također, isto bi se odnosilo na otkrivanje platnih lista radnika trećim osobama.
Transparentnost plaća treba biti najvažniji čimbenik kojim se pridonosi suzbijanju nejednakosti i za vrijeme radnog odnosa, ali i pri samom procesu zapošljavanja.
Poslovnom tajnom mogu biti samo određeni podaci o isplati pojedinom radniku, ali ne i zajednički podaci - odnosno osnove i mjerila za isplatu plaće. Zakonom o radu izričito je navedeno kako osnove i mjerila za isplatu plaće radnika ne mogu biti poslovna tajna. Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog pravnog akta koja bi bila u suprotnosti s time ništetna je.
Oglasi za posao i visina plaće
Budući da Zakonom o radu nije propisana obveza raspisivanja natječaja, ne može postojati niti obveza navođenja iznosa plaće u oglasima za posao. Ipak, kod poslodavaca koji objavljuju natječaje, sve se češće, iako još uvijek ne u značajnoj mjeri, objavljuje i raspon moguće mjesečne plaće.
Prema anketi koju je proveo portal MojPosao na više od 800 ispitanika, većina ispitanika, njih 39%, prijavit će se na oglas radi stjecanja radnog iskustva, bez obzira na to što je u oglasu izostavljen podatak o plaći. Ipak, napominju da “daju prednost oglasima u kojima je naveden podatak o plaći” i da bi navođenje te informacije “uštedjelo puno vremena kandidatima i poslodavcima”.
Ako oglas ne sadrži informaciju o plaći, prijavu neće izvršiti 26% ispitanika jer traže bolje plaćen posao. Ovi ispitanici smatraju da bi u oglasu bilo dobro navesti barem raspon plaće, ako već nije moguće definirati konkretan iznos.
Nova Direktiva o transparentnosti plaća
Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama također ide u prilog svemu prethodno navedenom.
Direktiva je stupila na snagu u lipnju 2023. godine, a nakon objave u Službenom listu EU-a. Države članice EU-a imaju do tri godine da je „prenesu” prilagodbom svojeg nacionalnog zakonodavstva kako bi u obzir uzele nova pravila.
Između ostalog, Direktivom se jačaju mehanizmi transparentnosti plaća već i prije samog zapošljavanja.
Kandidati/kinje za zapošljavanje imaju pravo od potencijalnog poslodavca dobiti informacije o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto za koje se prijavljuju, utvrđenih na temelju objektivnih, rodno neutralnih kriterija te relevantnim odredbama eventualnog kolektivnog ugovora koje poslodavac primjenjuje u vezi s tim radnim mjestom. Pritom, poslodavac neće smjeti ispitivati kandidate/kinje o plaćama u okviru trenutnih ili prethodnih radnih odnosa.
Nadalje, kada zasnuju radni odnos, radnici će imati pravo od poslodavca zatražiti:
- informacije o prosječnim platnim razredima, raščlanjene po spolu, za kategorije zaposlenika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
- Imat će i pristup kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanja plaća, a koji moraju biti objektivni i rodno neutralni.
Prema Direktivi, vrijednost rada procjenjivat će se i uspoređivati na temelju objektivnih kriterija, kao što su:
- obrazovni zahtjevi,
- stručni zahtjevi i zahtjevi osposobljavanja,
- vještine, zalaganje i odgovornost,
- obavljeni posao i
- narav zadaća.
Ako se poslodavac ne bude držao svih smjernica i dođe do diskriminacije, radnici koji su pretrpjeli diskriminaciju imat će pravo na novčanu naknadu u obliku isplate zaostalih plaća i bonusa.
Hrvatska je u obvezi kroz nacionalne propise “prenijeti” pravila Direktive do 7. lipnja 2026. godine.
Nekoliko zanimljivosti
Iz perspektive radnika, podatak o visini plaće je nužan već pri samom procesu zapošljavanja, ali i tijekom radnog odnosa. Istraživanje stavova o plaći provedeno putem servisa Paylab, kojeg je dio i servis MojaPlaća, provedeno je online u devet zemalja Europe na ukupno 40.262 ispitanika. U Hrvatskoj je sudjelovalo 4.227 ispitanika:
- 69% ispitanika složilo se s izjavom da njihovi prijatelji i poznanici znaju koliko zarađuju.
- 74% ispitanika htjelo bi znati koliko zarađuju njihovi prijatelji i susjedi,
- čak 75% ispitanika htjelo bi znati koliko zarađuju njihovi kolege u tvrtki.
- Informacije o svojoj plaći prijateljima otkriva 69% muškaraca i 68% žena.
Zaposlenici koji zarađuju manje od prosjeka mnogo su više otvoreni za raspravu o svojim prihodima s okolinom (76%), a također ih više i zanima kolike plaće imaju njihovi prijatelji, poznanici, ali i kolege (80%).
Kada su u pitanju poslodavci, sve više kompanija radi na transparentnosti po pitanju plaća, no ipak, još uvijek, velika većina drži ove podatke u tajnosti.
Poslodavci koji se odlučuju na tajnost plaće, žele spriječiti tenzije koje bi mogle nastati u radnom okruženju. Iznos plaće pojedinca može indicirati njihovu vrijednost za kompaniju. Ako svi zaposlenici znaju iznose plaća svih svojih kolega, mogla bi nastati negativna radna atmosfera, smanjenje motivacije radnika, veliko nezadovoljstvo, pa čak i napuštanje trgovačkog društva te odlazak konkurenciji.
Kako biste se osjećali da saznate kako zarađujete više od drugih u vašem uredu? Biste li se ponašali kao da ste bolji od ostalih kolega?
Kako biste se pak osjećali da ste vi najmanje plaćeni, a svjesni ste da vaš rad vrijedi više od vašeg kolega koji ne rade tako puno, a zarađuje duplo više od vas?
Nova pravila o transparentnosti plaća koju donosi Direktiva EU daje nam novi uvid u ovu uvijek zanimljivu temu među radnicima i poslodavcima.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.