Zaposlenici predstavljaju najvažniji resurs u kreiranju dodatnih vrijednosti poduzeća i bez njih opstanak poslovanja jednostavno nije moguć. No, radnika je sve manje. Omjer snaga se promijenio, radnika nema dovoljno i poslodavci više ne mogu puno birati. U kratkom razdoblju došlo je do velikih promjena na tržištu rada, odnosno nedostatka radne snage u Hrvatskoj, pa se pojavila potreba za stranim radnicima.
Tko se smatra strancem? Na koji način zaposliti stranog državljanina? Kako ishoditi radne dozvole? Odgovore na prethodna pitanja, ali i sve druge specifičnosti oko zapošljavanja stranaca možete saznati u nastavku bloga.
Tko se smatra strancem?
Ukratko rečeno, stranac je osoba koja nema hrvatsko državljanstvo. Zakonom o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22; dalje: Zakon) propisuju se uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.
Osobe koje imaju utvrđen status Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne smatraju se strancima u smislu Zakona te ostvaruju status i prava sukladno posebnom propisu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.
Državljanin države članice EGP je osoba koja ima državljanstvo jedne od država članica EGP-a. Treća zemlja je država koja nije država članica EGP-a niti Švicarska Konfederacija.
Pojednostavljeno možemo reći kako je stranac zapravo državljanin tzv. “treće zemlje”.
Nedostatak kvalitetne radne snage
U suvremenim uvjetima poslovanja jedan od najvećih poslovnih izazova mnogih poslodavaca u 2023. godini predstavlja nedostatak kvalitetne radne snage. No, sve se više čini da problem nije samo u pronalasku kvalitetne radne snage, već do izražaja dolazi kronični nedostatak radnika, posebice u ugostiteljstvu i graditeljstvu, gdje se stručne kompetencije stavljaju u drugi plan, a jedina briga poslodavca je da popune upražnjeno radno mjesto.
Jednostavno, radnika na hrvatskom tržištu rada nema dovoljno i sve više poslodavaca se okreće zapošljavanju stranaca.
U uvjetima manjka kvalificirane radne snage u brojnim sektorima, pitanje kako zaposliti stranog radnika postaje iznimno važno.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (dalje: MUP), u 2022. MUP je stranim radnicima iz trećih zemalja izdao sveukupno 124.121 dozvola za boravak i rad. Prema najnovijim informacijama MUP-a iz medija, ta brojka će ove godine biti i znatno veća.
Najčešća zanimanja za koja su izdane dozvole za boravak i rad u 2022. godini bila su:
- zidar (7.895),
- konobar (6.840),
- tesar (5.965),
- radnik visokogradnje (5.602),
- kuhar (4.971),
- pomoćni kuhar (4.128)
- bravar (3.107),
- armirač (3.031),
- fasader (2.768) i
- elektroinstalater (2.189).
Kako zaposliti stranca?
Od 1. siječnja 2021. godine Vlada RH više ne utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje državljana trećih zemalja, a poslodavci koji žele zaposliti državljana treće zemlje moraju najprije od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ) zatražiti provođenje testa tržišta rada.
Tek ako test tržišta rada pokaže da u evidenciju nezaposlenih osoba nema domaćih radnika koji ispunjavaju uvjete za zapošljavanje, poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.
Iznimno, poslodavci nisu obvezni tražiti provođenje testa tržišta rada za zanimanja koja su obuhvaćena Odlukom o zanimanjima za koja poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa tržišta rada te izravno podnose zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, bez provođenja testa tržišta rada, i to elektroničkim putem na internetskoj stranici HZZ-a.
Ukratko, radnik koji nije državljanin članice Europske unije (radnici iz trećih zemalja) može raditi za hrvatskog poslodavca na temelju jednog od navedenog uvjeta:
- dozvole za boravak i rad,
- potvrde o prijavi rada (do 90 ili 30 dana u jednoj kalendarskoj godini),
- bez potvrde za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (u posebnim slučajevima definiranim Zakonom o strancima).
Državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada, ali i bez navedenoga u posebnim slučajevima definiranim Zakonom o strancima. Uz to, može raditi samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.
Kako se podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad?
Dozvole za boravak i rad mogu se izdati temeljem pozitivnog mišljenja HZZ-a i bez mišljenja HZZ-a, kada nadležna policijska uprava odnosno postaja za točno propisane kategorija osoba i točno utvrđene poslove može samostalno izdati dozvolu za boravak i rad.
Za dozvole za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a provodi se test tržišta rada kod područne službe odnosno ureda HZZ-a.
U slučaju da radne snage nedostaje na tržištu radne snage u Republici Hrvatskoj, temeljem zaprimljene obavijesti o rezultatu tržišta rada, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad.
Tijekom tog razdoblja, HZZ provjerava domaće tržište rada kako bi utvrdio ima li među nezaposlenima u RH osoba koje udovoljavaju uvjetima radnog mjesta navedenima u zahtjevu Poslodavca. Ako među domaćim radnicima pronađu radnika koji odgovara traženom radnom mjestu, upućuju Radnika Poslodavcu.
Poslodavac je dužan primiti svakog upućenog radnika te izvijestiti o ishodu upućivanja. Na temelju dobivenih informacija te informacija prikupljenih od upućenih radnika, HZZ dostavlja obavijest o provedenom testu tržišta rada.
Ako se utvrdi da u evidenciji nema nezaposlenih osoba traženog profila, HZZ će o tome obavijestiti poslodavca i uputiti na podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad za državljana treće zemlje.
U slučaju pozitivne obavijesti Poslodavac podnosi Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad radnika iz trećih zemalja u roku od 90 dana. Podnošenje zahtjeva vrši se i dalje prema MUP-u, elektroničkim putem, također preko online aplikacije HZZ-a.
Potrebna dokumentacija i kriteriji koje mora zadovoljiti poslodavac
Zahtjevu za dozvolu za boravak i rad prilaže se:
- ugovor o radu i
- dokaz o ispunjavanju zahtjeva koje je Poslodavac naveo u testu za tržište rada (razina obrazovanja radnika, kvalifikaciju, radno iskustvo i sl.).
U postupku obrade zahtjeva MUP će od HZZ-a, po službenoj dužnosti, zatražiti Mišljenje o zapošljavanju državljana treće zemlje.
Kriteriji koje poslodavac mora zadovoljiti za dobivanje pozitivnog Mišljenja HZZ-a su:
- da obavlja gospodarsku aktivnost u RH,
- nema dugovanja po osnovi javnih davanja vezanih za porez na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja,
- u zadnjih 6 mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika iz RH ili EU na neodređeno i u punom radnom vremenu,
- nije kažnjavan iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.
Policijska uprava/postaja može izdati dozvolu za boravak i rad državljaninu treće zemlje koji ispunjava opće uvjete za boravak, a na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a.
Iznimke od provedbe testa tržišta rada
Za određena zanimanja Zakonom je propisano da nije potrebno provoditi test tržišta rada. To su zanimanja za koja postoji trajna potražnja i koja se ne mogu nadomjestiti s domaćeg tržišta rada (popis takvih zanimanja utvrđuje HZZ), sezonsko zapošljavanje radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana te u slučaju dozvola za boravak i rad koje se izdaju za ključno osoblje u trgovački društvima. U ovim slučajevima Zahtjev za dozvolu za boravak i rad podnosi se direktno, bez testa tržišta rada, online, preko aplikacije HZZ-a.
Također, u pojedinim slučajevima policijske uprave odnosno policijske postaje mogu i dalje samostalno izdavati Dozvole za boravak i rad bez provedbe testa tržišta rada i bez Mišljenja HZZ-a.
To su sljedeći slučajevi:
- produženje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog radnika,
- sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine,
- dozvole za boravak i rad za ključne osobe u trgovačkim društvima, EU plava karta, osobe premještene unutar društva itd.
Za navedene slučajeve zahtjevi za dozvole za boravak i rad podnose se osobno ili e-mailom nadležnoj policijskoj upravi ili postaji prema mjestu boravka ili rada radnika ili prema sjedištu poslodavca.
Sklapanje ugovora o radu sa strancem
S obzirom na to da je ugovor o radu na neodređeno vrijeme Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) predviđen kao pravilo, a ugovor o radu na određeno vrijeme kao iznimka, u onim situacijama kada je to moguće, tako bi trebalo i oblikovati ponudu za sklapanje ugovora o radu.
Stipulacija odredbe članka 12. stavka 7. točke 3. Zakona o radu „ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga, dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom“, a koja propisuje mogućnost trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme duže od tri godine, prvenstveno se odnosi na slučajeve kada je posebnim propisom određeno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme u duljem trajanju, nego to propisuju odredbe Zakona o radu.
Poslodavac koji zapošljava stranog državljanina, odnosno stranca koji ima dozvolu za boravak i rad, mora voditi računa da prilikom zasnivanja radnog odnosa s takvim radnikom, ispuni preduvjet valjane dozvole, sukladno odredbama Zakona o strancima, koju mora imati u svojoj dokumentaciji tijekom cijelog razdoblja trajanja radnog odnosa.
Dakle, poslodavci mogu s takvim radnicima odnosno stranim državljanima koji imaju dozvolu za boravak i rad, sklapati ugovore o radu na određeno vrijeme s unaprijed utvrđenim rokom trajanja ugovora, koji će se u pravilu vezati uz rok važenja dozvole, uzimajući u obzir da su uvjeti rada i uvjeti boravka po Zakonu o strancima u međusobnoj povezanosti.
Utjecaj mišljenja Ministarstva rada
Upravo radi međuovisnosti uvjeta rada i uvjeta boravka stranaca propisanih Zakonom o strancima te ograničenog karaktera trajanja odobrenja takvog privremenog boravka, mišljenje Ministarstva rada je da navedeno predstavlja objektivni razlog, u smislu citirane odredbe članka 12. stavka 7. točke 3. Zakona, sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme u ukupnom trajanju dužem od tri godine.
No, iznimka od općeg pravila o vremenskom trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme stranih državljana ne odnosi se na broj ugovora o radu, već isključivo na njihovo trajanje. Odnosno, i za strance vrijede ista pravila u pogledu maksimalnog broja ugovora o radu na određeno vrijeme.
Sukladno mišljenju Ministarstva rada nema zapreke da se sa stranim radnikom sklopi i ugovor o radu na neodređeno vrijeme, pri čemu će za zakonitost rada i boravka biti od presudne važnosti dozvola koja se takvom radniku izdaje u skladu sa Zakonom o strancima, pa bi u slučaju ne odobravanja daljnjeg boravka u Republici Hrvatskoj, to mogao biti razlog za izvanredno otkazivanje takvog ugovora o radu (jer je nastupila osobito važna činjenica zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć). U tom slučaju ne bi bilo ni prekršajnih sankcija.
Koje probleme najčešće prijavljuju strani radnici u Hrvatskoj?
Broj stranih radnika u Hrvatskoj je u porastu, a ponajviše je riječ o radnicima iz susjednih zemalja kao što su Bosna i Hercegovina i Srbija, ali i iz dalekih zemalja – Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša i drugih.
Nažalost, kao i državljani Hrvatske, i strani radnici susreću se s kršenjima ljudskih prava, pri čemu su izloženi dodatnim rizicima jer nedovoljno poznaju svoja prava i hrvatski jezik. O tome govore podaci Državnog inspektorata, ali i pritužbe kojima se strani radnici obraćaju državnim službama.
Broj pritužbi kojima se strani radnici obraćaju uredu pučke pravobraniteljice je u porastu, a u njima kao kršenja prava najčešće navode:
- da su radili bez radne dozvole,
- da su prekomjerno radili prekovremeno u više restorana istog poslodavca,
- da im poslodavac nije isplatio plaću ili prekovremeni rad,
- da im je uskraćeno pravo na tjedni odmor,
- da im poslodavac nije poslao obračun isplaćene plaće i dr.
S pritužbama su se najviše obraćali radnici iz BIH, Srbije, a pritužbe je pravobraniteljica zaprimala i od radnika iz Ukrajine, Filipina, Sirije, Egipta.
Državni inspektorat je u 2022. godini kod 526 državljana trećih zemalja utvrdio osnovanu sumnju da su radili suprotno Zakonu o strancima, što znači bez dozvole za boravak i rad. To je čak 50% više takvih slučajeva u odnosu na godinu ranije.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.