Zaštita dostojanstva radnika na radnom mjestu
Propisanim temeljnim obvezama i pravima iz radnog odnosa poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti sa Zakonom o radu i posebnim zakonima.
Kako se uređuje zaštita dostojanstva na radnom mjestu? Koje su obveze poslodavca? Tko prima i rješava pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika?
U nastavku bloga možete saznati sve o institutu zaštite dostojanstva radnika i obvezi imenovanja osobe ovlaštene za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika.
Dostojanstvo radnika na radnom mjestu
Poslodavac je obvezan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, a što uključuje i poduzimanje određenih preventivnih mjera.
U cilju zaštite dostojanstva radnika, poslodavac treba voditi računa kod:
- donošenja odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija,
- izboru obvezne radne odjeće,
- načinu kontrole radnika i imovine
- te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta rada koji izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika različitim oblicima uznemiravanja.
Zakon o radu i zaštita radnika
Zaštitu dostojanstva radnika uređuje članak 134. Zakona o radu uz primjenu članka 111. stavka 2. Zakona o radu, kojim je moguće od poslodavca potraživati naknadu štete.
Sukladno navedenim odredbama o zaštiti dostojanstva radnika, poslodavac je dužan u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.
Ako poslodavac u zakonski propisanom roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, tada radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. Za vrijeme prekida rada i trajanja sudskog postupka, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu koji bi ostvario da je radio.
Međutim, ako radnik ne uspije u sporu, odnosno ako pravomoćnom sudskom odlukom ne bude utvrđena povreda dostojanstva radnika, poslodavac ima pravo od radnika zahtijevati povrat isplaćene naknade plaće.
Zlostavljanje na radu koje narušava zdravlje radnika predstavlja kazneno djelo iz članka 133. Kaznenog zakona.
Kako se uređuje zaštita dostojanstva na radnom mjestu?
Prema odredbi članka 26. Zakona o radu, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se, između ostalog, uređuje postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika, kao i mjere zaštite od diskriminacije, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.
Dopušteno je da poslodavac detaljnije mjere, pored onih sadržanih u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, odredi i posebnim Pravilnikom o postupku i mjerama za zaštitu dostojanstva radnika.
Članak 134. Zakona o radu određuje postupanje poslodavca u slučaju potrebe zaštite dostojanstva radnika.
Pravilnik o radu poslodavca ili drugi akt kojim se štiti dostojanstvo radnika mora sadržavati:
- odredbe o zabrani diskriminacije na osnovama određenim Zakonom o suzbijanju diskriminacije,
- odredbe o obvezi zaštite dostojanstva radnika,
- postupak poslodavca u slučaju zlostavljanja na radnom mjestu,
- kao i mjere koje je poslodavac ovlašten poduzeti.
Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.
Zabrana diskriminacije na radu
Diskriminaciju predstavlja i uznemiravanje i spolno uznemiravanje.
Odredbom članka 134. Zakona o radu uređena je zaštita dostojanstva radnika, a postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuje se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Poseban zakon je Zakon o suzbijanju diskriminacije (ZSD), a ako poslodavac nema sklopljen kolektivni ugovor ili se ni jedan od sklopljenih kolektivnih ugovora na njega i njegove radnike ne primjenjuje, uredit će to pitanje svojim Pravilnikom o radu (poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti pravilnik o radu) ili na drugi zakonom propisani način.
Sukladno ZSD-u, uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ukratko, uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje koje ima za cilj i stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.
Osoba koja je osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika
Posljednja Novela Zakona o radu (NN br. 151/22.) zahvatila je i odredbu o zaštiti dostojanstva radnika. Izmjene i dopune se u bitnome odnose na imenovanje osobe koja je osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Noveliranim člankom 134. Zakona o radu sada je propisano da je poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan, uz prethodnu pisanu suglasnost osobe za koju predlaže imenovanje (suglasnost ranije nije bila propisana), imenovati jednu osobu, a poslodavac koji zapošljava više od 75 radnika dužan je imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (i ovaj dio odredbe o dvije osobe je novi).
Nakon novele Zakona o radu, sada je određeno da ta osoba može biti u radnom odnosu kod poslodavca, ali ne mora, što ranije nije uopće bilo precizirano te da je poslodavac dužan o imenovanju osobe (ili dvije osobe) koja je ovlaštena osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika, obavijestiti radnike, u roku od osam dana od dana imenovanja.
Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu propisana je obveza poslodavaca da usklade pravilnike o radu s odredbama Zakona.
Koje su mjere poslodavca kod zaštite radnika?
Poslodavac može primijeniti neke od mjera radi zaštite radnika:
- uvođenje strogog etičkog kodeksa i pravila ponašanja na radnom mjestu,
- propisivanje disciplinskih mjera za neprimjerena ponašanja,
- upozorenje radniku koji je uznemiravanje počinio,
- promjena mjesta rada u drugo mjesto rada ili ponuda drugog ugovora,
- redovni otkaz zbog skrivljenog ponašanja radniku koji je uznemiravanje počinio,
- izvanredni otkaz radniku koji je uznemiravanje počinio,
- onemogućavanje pristupa stranke u prostorije za rad poslodavca, ako je počinitelj stranka,
- uz suglasnost ili na zahtjev uznemiravanog radnika, promjena mjesta rada uznemiravanog radnika na drugo mjesto (lokaciju) rada ili promjena poslova koje radnik obavlja.
U slučaju da poslodavac ne poduzme mjere zaštite radnika ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.
