Što u slučaju neisplate plaće?

U skladu s temeljnim obvezama i pravima iz radnog odnosa koje su propisane Zakonom o radu, poslodavac je radniku obvezan dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću.

No, što u slučaju neisplate plaće? Koje mogućnosti ima radnik u slučaju da ne dobije plaću? Što sve poslodavac treba učiniti kada nije u mogućnosti isplatiti plaću?

Odgovore na ova, ali i ostala pitanja u slučaju neisplate plaće pročitajte u sljedećem blogu.

Radni odnos i plaća radnika

Radni odnos se zasniva ugovorom o radu. To je ugovorni odnos koji se zasniva ugovorom, kao rezultatom suglasnosti volja ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora o radu.

Bitnim sastojkom ugovora o radu smatra se i podatak o bruto plaći, uključujući bruto iznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo, uz mogućnost da se umjesto navedenog podatka uputi na neki drugi izvor prava, odnosno na neki zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

Plaća, u smislu Zakona o radu, je primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu.

Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, a plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

Dakle, sukladno čl. 92. st. 4. Zakona o radu, propisano da se plaća, naknada plaće i ostali primici isplaćuju u rokovima određenim kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, a najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Što u slučaju neisplate plaće?

Obveza obračuna, obustave i plaćanja predujma poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja nastaje na dan isplate plaće/istodobno s isplatom plaće.

Obveza poslodavca je obračunati i isplatiti plaću radniku najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako poslodavac to nije u mogućnosti, jer nema sredstava na računu, obvezan je prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Financijskog agenciji (u daljnjem tekstu: FINA) zahtjev za prisilnu naplatu.

Prema tome, ako poslodavac radniku na dan dospjelosti ne isplati plaću, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata, radniku dostaviti obračun iznosa kojeg je bio dužan isplatiti. Takav se obračun smatra ovršnom ispravom i omogućuje radniku da u postupku prisilnog ostvarenja tražbina naplati svoja potraživanja od poslodavca.

Dakle, takav se obračun smatra ovršnom ispravom i omogućuje radniku da u postupku prisilnog ostvarenja tražbina naplati svoja potraživanja od poslodavca, ali mu se isto tako omogućava i izravno podnošenje obračuna neisplaćene plaće na ovrhu u FINA-u.

Poslodavac koji ne postupi na navedeni način, čini prekršaj iz grupe najtežih prekršaja sankcioniranih Zakonom o radu.

Što ako poslodavac ne želi izdati obračun?

Ako poslodavac ne želi izdati valjani obračun, moguće ga je prijaviti Državnom inspektoratu, koji može narediti poslodavcu da radniku dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, odnosno obračun s propisanim sadržajem. Valjani obračun plaće prijeko je potrebno dobiti od strane poslodavca jer je bez njega plaću moguće ostvarivati jedino u odgovarajućem sudskom postupku.

Također, određen je i prioritet pri naplati za ove tražbine te se ovrha na temelju obračuna neisplaćene plaće provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po računu poslodavca, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja djeteta. Na taj način omogućava se radniku prvenstveno namirenje neisplaćenih plaća na računu poslodavca, prije ostalih vrsta tražbina.

Neisplata plaće i stečaj poslodavca

Zakonom o osiguranju radničkih tražbina utvrđuju se pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje se djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina (u daljnjem tekstu: Agencija) te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.

Zaštita prava na isplatu plaće i naknade plaće iz radnog odnosa radnika u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće provodi se osiguranjem i isplatom iz sredstava Agencije dijela dospjele tražbine radnika po osnovi neisplaćene plaće i naknade plaće koju je bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, a za koju je pokrenut postupak prisilne naplate te preuzimanjem prava ovrhovoditelja u postupku ovrhe na novčanim sredstvima.

Postupak osiguranja tražbine radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće je hitan i provodi se po pravilima općeg upravnog postupka.

Prava radnika u slučaju stečajnog postupka

Prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina, radnici u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruju pravo na isplatu:

1. neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja,
2. neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju,
3. neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1.,
4. otpremnine pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine i
5. pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Navedena primanja u cijelosti su izuzeta od ovrhe.

Postupanje u slučaju neisplate plaće temeljem zahtjeva poslodavca za prisilnu naplatu

Zakon o osiguranju radničkih tražbina utvrđuje postupanje FINA-e vezano za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima temeljem zahtjeva za prisilnu naplatu kojeg poslodavac podnosi FINA-i u slučaju neisplate plaće, odnosno naknade plaće koja radniku pripada.

Poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec, dužan je za svakog radnika kojemu nije isplatio plaću prvog sljedećeg radnog dana FINA-i dostaviti zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće.

Predmetnim zahtjevom poslodavac zahtijeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće u korist radnika, uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dospijeća pa do isplate sukladno propisima kojima se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.

Zahtjev za prisilnu naplatu i obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, poslodavac je dužan FINA-i dostaviti za svaki mjesec za koji nije isplatio plaću, odnosno naknadu plaće, uz uvjet da razdoblje obračuna plaće, odnosno naknade, ne može biti prije 1. rujna 2015. godine.

Detaljnu proceduru i upute oko potrebnih obrazaca donosimo na poveznici.

Neisplata plaće i JOPPD

Vezano uz rokove podnošenja JOPPD obrasca pri isplati/neisplati plaće napominjemo da su oni ostali nepromijenjeni.

U slučaju neisplate plaće, JOPPD obrazac se dostavlja na dan kada nastaje obveza poreza na dohodak i doprinosa, a to znači posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec.

Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, isplatitelj plaće, kao obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa, podnosi JOPPD obrazac na dan isplate primitka, ili najkasnije sljedeći radni dan.

Međutim, u slučaju neisplate plaće JOPPD obrazac se dostavlja na dan kada nastaje obveza poreza na dohodak i doprinosa, a to znači posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec. Kada se neisplaćena plaća isplati radniku, isplatitelj je obvezan podnijeti JOPPD obrazac do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca isplate.

Neisplata plaće je kazneno djelo

Neisplata plaće u Hrvatskoj je kazneno djelo, a neizdavanje obračuna neisplaćene plaće jedan je od najtežih prekršaja poslodavca za koji je propisana visoka kazna. Kazneni zakon propisuje da će se poslodavac (direktor društva ili obrtnik) kazniti kaznom zatvora do 3 godine, ako:

• ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika,
• ne daje podatke ili daje netočne podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično.

Poslodavac neće biti kažnjen za neisplatu plaće samo ako je do neisplata plaće došlo zbog opravdanih razloga – nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće.

Međutim, ako je do nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca došlo zbog neurednog i nesavjesnog gospodarenja, ili ako je neisplatom plaće radnicima poslodavac sebi ili drugom pribavio imovinsku korist, poslodavac se neće moći pozvati na odredbu koja bi ga oslobađala krivnje za neisplatu plaće.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.