Klijenti ponekad znaju lamentirati o kvaliteti računovodstva. Ovaj tekst je kreiran sa svrhom kako bi klijenti vidjeli i drugu stranu odnosno sebe jer računovodstvo je nerijetko dobro koliko i klijent.
Poslovnih subjekata na tržištu ima priličan broj. Mogu oscilirati kvalitetom, ali i stilom rada. Također, i struktura klijenta je nešto što može utjecati na kapacitete i rad ureda.
Prije svega, potrebno je imati na umu očekivanja. Ugovoriti povoljnu / osnovnu tarifu vođenja računovodstvenih usluga možda ne znači apsolutnu sreću klijenta, jer računovodstvo nije „nužno zlo“, već podrška u poslovanju.
Suradnja računovodstva i klijenta
Kako bi računovodstvo ažurno i dobro radilo svoj posao, potrebna je, između ostalog, suradnja klijenta. To znači da klijent (poduzetnik) treba imati na umu da se dokumentacija ažurno dostavlja (primjerice, podaci za PDV, isplatu plaća i slično).
Također, potrebna je komunikacija s računovodstvenim uredom. To znači da je jedan mjesečni sastanak dovoljan za veći broj mikro poduzetnika kako bi obje strane dobile određene informacije o poslovanju poduzetnika.
Sustav rada u kojem računovođa „otkriva“ pojedine poslovne korake kroz izvode ili račune naknadno nije dobar jer skriva porezne rizike ili slučajne porezne obveze koje ne bi nastale uslijed regularne komunikacije.
Nadalje, valja imati na umu i da knjigovođa nije odvjetnik, već da obavlja uski krug računovodstvenih poslova, iako klijenti očekuju suprotno. Također, računovođa nije kopiraona ili asistent koji šalje mailove. Naravno, kada se ugovori takva administrativna usluga, onda je to nešto drugo.
Također, informatička pismenost klijenta (pravovremena komunikacija mailom, mogućnost digitalne dostave dokumentacije) je element koji može računovodstvu pomoći da skrati putanju rada i svoju energiju usmjeri na bitno: računovodstvene evidencije.
Svako gubljenje (namjerno napisano kao gubljenje) vremena i resursa (dvostruki rad ili stajanje zaposlenika računovodstvenog ureda), kako bi klijent dostavio dokumente ili dopunio određene pojedinosti, oduzima vrijeme koje se može primjerice uložiti u kvalitetnije evidencije i/ili analize i/ili kontrole.
Postavlja se pitanje: što poduzetnik može očekivati ako računovodstvu dostavi dokumentaciju 19.-tog u mjesecu, a rok za podnošenje PDV izvještaja je 20.-ti ili ako podatke za isplatu plaće za 19 djelatnika dostavi 14.-tog a rok je 15.-ti? Sve i da se dokumentacija napravi bez pogrešaka, takav sustav rada se može prilično unaprijediti. Pitanje se može parafrazirati i obrnuto: kako bi poduzetnik reagirao da njegov klijent traži nešto hitno za isporuku odmah, uplati tek danas, a ponuda je dostavljena prije mjesec dana?
Nadalje, nerijetko klijenti očekuju samoinicijativno savjete od računovodstva. No, kako bi ta aktivnost bila potaknuta, potrebno je i da poduzetnik komunicira s računovodstvom.
Iako računovodstvo poznaje poslovanje poduzetnika, računovodstvo nije vidovito te je potrebna komunikacija o budućim planiranim aktivnostima, a kako bi poduzetnik možebitno dobio dobar financijski savjet.
Stoga, umjesto da promijenite svoje računovodstvo s kojim možda niste trenutno zadovoljni, pokušajte komunicirati i unaprijediti pojedinosti, kao i u svakom drugom segmentu poslovanja.
Pripremila: Dijana Ivanković, direktorica knjigovodstvenog servisa Medium duo d.o.o.