Mislite li da je država ta koja je obavezna skrbiti o socijalnom statusu i dobrobiti svih nas? Je li pametno ono što nam je najvažnije prepustiti isključivo na brigu državi? Zbog nemogućnosti da država pokriva sve rizike i osigura kvalitetnu zaštitu građanima, došlo je do sve većeg razvijanja kulture financijskog planiranja i osiguranja vlastite budućnosti.
U nastavku bloga saznajte sve o tome kako ulagati u dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje te koliko iznose maksimalne neoporezive premije, ali i kako poslodavci mogu uplaćivati navedene premije za svoje radnike.
Uplate premija dobrovoljnog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja od strane poslodavca
Iz perspektive radnih odnosa, uplate premije osiguranja mogu predstavljati brojne motive za dugoročno nagrađivanje radnika jer su jedan od najjeftinijih načina nagrađivanja. Također, nudeći ovaj vid benefita radnog mjesta, poslodavci mogu osigurati manju fluktuaciju i lakše zapošljavanje.
Sukladno poreznim propisima, poslodavac može svojim radnicima neoporezivo isplatiti primitke propisane čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17 – 3/23; u nastavku: Pravilnik). Porezni propis isključivo propisuje vrste i maksimalne neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke. Isplata primitaka iznad propisanih neoporezivih iznosa smatra se plaćom i podliježe plaćanju poreza na dohodak, prireza i obveznih doprinosa.
Ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, radnik onda nema pravo na neoporezivi primitak temeljem Zakona o radu. Međutim, poslodavac može samostalno odlučiti želi li isplatiti neoporezivi primitak i o tome sastaviti interni akt.
U zadnjih nekoliko mjeseci na snagu je stupilo više izmjena i dopuna Pravilnika:
- povećani su neoporezivi iznosi određenih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima.
- usklađeni su iznosi izraženi u kunama iznosima u euru.
- odredbe Pravilnika su usklađene sa zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak.
Sukladno navedenom, pored ostalih neoporezivih primitaka, poslodavci imaju mogućnost za svoje radnike neoporezivo plaćati:
- premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, dva oblika dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uređena posebnim zakonom
- te premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup) – može ih uplaćivati sam radnik, ali i poslodavac za svog radnika.
Premije koje poslodavac uplaćuje svojim zaposlenicima, uz određene uvjete sukladno poreznim propisima, za radnika nisu oporezivi primitak, odnosno ne smatraju se plaćom radnika, a za poslodavca predstavljaju porezno priznati rashod i smanjuju mu osnovicu poreza na dobitak.
Što predstavlja dobrovoljno zdravstveno osiguranje?
Dopunsko i dodatno osiguranje dobrovoljna su zdravstvena osiguranja. Za razliku od obveznog, dobrovoljna zdravstvena osiguranja ugovaraju se prema individualnim potrebama.
Dopunsko osiguranje zapravo je nadopuna obveznog zdravstvenog osiguranja. Ono pokriva troškove sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite (participacije) osiguranika prilikom korištenja svih vrsta zdravstvene zaštite:
- od bolničkog i ambulantnog liječenja
- preko dijagnostičkih obrada u bolnici,
- ortopedskih pomagala i specijalističkih stomatoloških usluga,
- B listu lijekova
- pa sve do fizikalne rehabilitacije u kući i liječenja u inozemstvu.
Primjerice, ako osoba ima dopunsko, za liječnički pregled ne treba platiti participaciju kao ni za lijek koji će podići u ljekarni. Ako nema dopunsko, a završi na bolničkom liječenju, sama će podmiriti dio troška koji nije pokriven obveznim zdravstvenim osiguranjem, a koji može dosegnuti i do 300 eura.
Ukratko, dopunsko osiguranje oslobađa plaćanje troškova:
- participacija i/ili djelomičnih participacija,
- liječničkih pregleda,
- liječenja,
- boravka u bolnici.
Sklapanjem police dodatnog zdravstvenog osiguranja, osoba ostvaruje pravo na korištenje usluga:
- specijalističkih pretraga,
- dijagnostičke obrade,
- laboratorijskih pretraga,
- sistematski pregled.
Tako se izbjegavaju duge liste čekanja i nisu potrebne uputnice kako bi se obavile pretrage ili pregled. Svaki osiguranik može ugovoriti policu s pokrićima koja odgovara njegovim potrebama.
U ponudi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja postoje paketi dodatnog zdravstvenog za djecu već od rođenja, pa sve do starije dobi, a koja uključuju:
- pregled ortopeda,
- ultrazvuk kukova,
- pokretni laboratorij,
- ortopedska i druga medicinska pomagala,
- stomatološke usluge i sl.
Oni koji žele u potpunosti osigurati svoje zdravlje, mogu istodobno ugovoriti policu dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, za sebe i članove svoje obitelji.
Neke od prednosti dodatnog zdravstvenog osiguranja:
- nema uputnica,
- nema čekanja,
- osoba sama bira liječnika i ustanovu,
- medicinski savjet dostupan 24/7.
Koji su uvjeti za uplatu te maksimalan neoporezivi iznos premija za dobrovoljno zdravstveno osiguranje?
Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije neoporezive su do 331,81 EUR godišnje, podmirene bezgotovinskim putem.
Iznos je propisan na godišnjem nivou po pojedinom radniku. Ako radnik istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca, ili je mijenjao poslodavca tijekom godine, poslodavac treba napraviti uvid u neoporezive primitke radnika putem sustava ePorezna, kako bi utvrdio mogući iznos neoporezive premije. Ako je određeni neoporezivi iznos već iskorišten od strane drugih poslodavaca, neoporezivo se može koristiti samo razlika do 331,81 EUR.
Uvjet za takav neoporezivi primitak je da se radi o polici koju ugovara i plaća poslodavac u korist radnika, a može se sklopiti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) ili drugim osiguravateljima, prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Dakle, ugovaratelj osiguranja treba biti poslodavac te stoga nije moguća neoporeziva refundacija takvih premija radnicima koji su sami ugovaratelji takvih osiguranja.
Ova porezna pogodnost, odnosno mjera, nastoji stimulirati poslodavce na uvođenje ovog važnog benefita za zaposlenike. Ugovaranjem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kao pogodnosti za radnike, tvrtka iskazuje svoju društvenu odgovornost prema svojim radnicima i brigu o njihovoj zdravstvenoj sigurnosti.
Što predstavlja dobrovoljno mirovinsko osiguranje?
Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća državna poticajna sredstva, prinos fonda i porezne olakšice za poslodavce.
Treći stup mirovinskog osiguranja predstavlja dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji fizičkih osoba. To znači da je riječ o osobnoj imovini, jer se uplaćena sredstva evidentiraju na osobnom računu svakog člana mirovinskog fonda, dok kapitalizirana štednja znači da se prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski fond ostvaruje i određeni prinos od tog ulaganja.
Dakle, sredstva koja uplate fizičke osobe u treći mirovinsku stup, mirovinski fond ulaže na tržištu s ciljem ostvarenja dobitka i povećanja vrijednosti imovine fonda.
U dobrovoljni mirovinski fond mogu se uključiti svi građani s prebivalištem u RH, bez obzira na broj godina, zdravstveno stanje te jesu li ili nisu u radnom odnosu. Visina mirovine koja će se isplaćivati ovisit će o visini uloga koji će se uplaćivati na poseban račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu koji fizička osoba samostalno odabere.
Član dobrovoljnog mirovinskog fonda samostalno odlučuje o svoti i dinamici uplate odnosno o trenutku kada će obaviti uplatu u fond. Visina uplate može se mijenjati te je član dobrovoljnog mirovinskog fonda može prilagođavati vlastitim financijskim mogućnostima.
Otvoreni i zatvoreni mirovinski fond
Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 19/14 - 115/18) i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima (NN 22/14 - 115/18) normativno je uređen treći stup mirovinskog osiguranja u kojem postoje dvije vrste mirovinskih fondova:
- Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi su namijenjeni štednji svih građana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko god želi, nema ograničenja vezanih uz dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, već postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Sva uplaćena sredstva vlasništvo su člana, bez obzira tko je uplatitelj.
- Zatvoreni fondovi u kojima štede samo zaposlenici kod poslodavca koji je osnivač fonda, odnosno članovi udruge koja je osnovala fond radi štednje svojih članova.
I u otvorenim i u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima država uplatom iz proračuna potiče mirovinsku štednju, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda.
Koji su uvjeti i maksimalan neoporezivi iznos za uplatu premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja?
Prema poreznom propisu, poslodavac svojem radniku može neoporezivo, pod određenim uvjetima, podmirivati premije za dobrovoljni mirovinski fond.
Na temelju odredbi Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16 - 151/22), premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika predstavljaju primitak radnika na koji se ne plaća porez na dohodak, ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti:
- premije se uplaćuju uz pristanak radnika,
- premije se uplaćuju tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje,
- svote premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja uplaćuju se do visine 66,37 EUR mjesečno, odnosno ukupno do 796,44 EUR godišnje.
Kada bi pak poslodavac za svog radnika uplaćivao u ime dobrovoljnog mirovinskog osiguranja veću svotu od 66,37 EUR mjesečno ili 796,44 EUR godišnje, razlika između neoporezive svote i svote koja bi se uplaćivala predstavljala bi neto plaću radnika.
Koristi koje po ovoj osnovi mogu ostvariti radnici mogu biti višestruke: pravo na državna poticajna sredstva, dodatni primitak koji se ostvaruje nakon odlaska u mirovinu, u trenutku kada ih isplaćuje poslodavac uplaćene premije u III. mirovinski stup ne mogu biti predmet ovrhe.
Prikupljanje sredstava u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja i isplata
Prikupljanje sredstava u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova. Uplaćivanjem sredstava u dobrovoljne mirovinske fondove visina mirovine, prema načelu definiranih doprinosa, izravno će ovisiti o visini uplaćenih i kapitaliziranih sredstava.
Uplaćena sredstva fond ulaže na tržištu kapitala i ostvaruje prinos. Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda su sredstva koja je dobrovoljno mirovinsko društvo zaradilo, ulažući imovinu članova fonda u različite financijske instrumente (dionice, obveznice i sl.) na tržištima kapitala.
Isplatu mirovina obavljaju:
- mirovinska društva,
- mirovinska osiguravajuća društva
- i društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje Agencije (HANFA),
a jedini uvjet za korištenje 30% sredstava s osobnog računa je navršenih 50 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili najkasnije s danom 31. prosinca 2018. godine, odnosno navršenih 55 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili počevši od 01. siječnja 2019. godine.
Sredstva iz trećeg stupa u cijelosti su nasljedna, a na dobrovoljnu mirovinsku štednju niti u fazi štednje niti prilikom isplate ne plaća se porez.
Privatna štednja, kao što je treći mirovinski stup, te dodatna zdravstvena zaštita postali su sve učestaliji načini brige o budućnosti i osiguravanja kvalitetnijeg života. Sistem neoporezivog iznosa i poreznih olakšica je tu da potakne poslodavce na dodatnu brigu o radnicima, a daljnja briga o zdravlju i dodatnom ulaganju u budućnost je na nama.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.