Kako je uređen rad freelancera u Hrvatskoj? | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Kako je uređen rad freelancera u Hrvatskoj?

Intenziviranjem prakse rada od kuće i sve većom prihvaćenošću novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija te modernih on-line poslovnih “alata” od strane radnika, ali i sve većeg broja kompanija, freelanceri postaju sve traženija radna snaga i u Republici Hrvatskoj. Iako se pretežito radi o mikroposlovima, odnosno honorarnim poslovima te vrlo rijetko o “full-time” poslu, freelancing postaje hrvatska stvarnost na tržištu rada, a usluge freelancera sve su traženije. Što su to freelanceri, koje poslove najčešće obavljaju te kako je ovakva vrsta rada zakonski regulirana saznajte u nastavku.

Što je to freelancing?

Freelancing, odnosno slobodno bavljenje radom, bez šefa, ureda ili ugovora o radu, javlja se kao odgovor na neučinkovit i ponekad nehuman kapitalistički odnos poslodavaca spram radnika. Umjesto da cilj poslovanja bude ostvarivanje najboljih rezultata kvalitetnim radom i zadovoljnim radnicima, danas se on često svodi na izrabljivanje radnika u svrhu maksimiziranja profita.

S druge strane, freelancing, kao jedna od najboljih metoda zarađivanja novca, nudi pregršt poslovnih mogućnosti u kojima osoba sama organizira svoje radno vrijeme. Freelance način rada podrazumijeva samostalan i neovisan rad za klijente. Koncept freelancinga nije ograničen samo na zaposlenike, već je jednako koristan i za poslodavce. Poslodavci (u osnovi start-up tvrtke) u mogućnosti su pronaći iskusne radnike bez dugoročnih ugovora i po vrlo povoljnoj cijeni, za usluge koje trebaju.

Tradicionalna predodžba o stalnom zaposlenju i klasičnom radnom odnosu kao nečim sigurnim, zadnjih godina zasigurno se uvelike promijenila. Svijest o tome da stalni radni odnos i puno radno vrijeme ne znače financijski zadovoljavajuću i trajno osiguranu budućnost osobe, pokreće i motivira sve veći broj ljudi da se okrenu upravo ovom načinu rada. U početku freelancing predstavlja dodatan posao i izvor zarade, a s vremenom i sve većim brojem klijenata često preraste u “full time” posao koji je isključivi i dostatni izvor zarade pojedinca.

Freelancing poslovi usko su vezani uz pojavu tzv. “gig ekonomije”. Engleski naziv gig economy sastoji se od žargonizma gig, kojim se prvotno označavao glazbeni angažman (gaža) i imenice economy (ekonomija). Naziv je stvoren početkom 2009. na vrhuncu ekonomske krize kad je nezaposlenost bila visoka. U hrvatskom jeziku pojavljuje se naziv gig ekonomija. Takva se ekonomija temelji na tome da tvrtke za obavljanje nekih poslova zapošljavaju neovisne stručnjake (slobodnjake) na određeno, kratko vrijeme. Takvo zapošljavanje postaje sve popularnije jer je radna snaga sve mobilnija, posao se može obaviti s bilo kojega mjesta, a radnici mogu birati privremene poslove i projekte širom svijeta. Umjesto naziva “gig ekonomija” u hrvatskome se standardnom jeziku preporučuje i naziv “ekonomija honorarnih poslova”.  

Tko je Freelancer?

Freelancer je samozaposleni radnik, osoba koja nije dugoročno vezana za jednog poslodavca i istovremeno može raditi za više njih. Ovisno o svojim interesima i znanjima, freelancer preuzima projekte za određenu tvrtku te se obvezuje isporučiti ih u dogovorenom roku. Čim je njegov posao završen, on dobiva plaću za obavljen rad i prelazi na novi projekt. Freelanceri, odnosno “slobodni radnici” ili samozaposlene osobe rade honorarno i same upravljaju svojim vremenom te nude svoje znanje izravno klijentima na tržištu rada.

Hrvatski zakoni freelancerima, odnosno nezavisnim profesionalcima, nazivaju sve ljude koji svoj rad reguliraju kroz samostalnu djelatnost, ugovorom o djelu, autorskim ugovorom, studentskim ugovorom, zaposlene na određeno, obrtnike i sl. Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca (HDNP), pak, nezavisnim profesionalcem smatra svaku fizičku ili pravnu osoba koja samostalno i neposredno pruža uslugu i/ili dostavlja proizvod naručitelju, a rezultat je savjesnog, vještog i temeljitog načina rada, pri čemu je rad honoriran ili se smatra volontiranjem.

Turbulentnost i neminovne promjene u tehnologiji te očekivanja na radnom mjestu dokazale su da više ne postoji jedinstveni način rada, a tradicionalni modeli zapošljavanja samo su jedna od mnogih mogućnosti. Mnogi talentirani profesionalci kojima su poslodavci dali slobodno ili su ih otpustili, vidjeli  su priliku da se okrenu freelancingu, pružajući industriji injekciju kvalificiranih ljudi, otvorenih za honorarne poslove. Također, mnoge tvrtke koje su bile prisiljene smanjiti troškove smanjenjem broja zaposlenih, bile su spremne popuniti prazninu obraćajući se privremenim freelancerima.

Kada pričamo o freelanceru, ukratko, riječ je o samozaposlenoj osobi koja sama pronalazi poslove, samostalno ih odrađuje i većinom sama vodi brigu o svim onim stvarima koje u firmama inače odrade drugi (naplata, računovodstvo, isplata plaća itd.). Freelancer je osoba koja je samozaposlena i sama organizira svoje poslovanje te sama pronalazi suradnike. Nije nužno vezana uz jednu kompaniju ili posao na duže vrijeme. Tipičan freelancer radi na određeno vrijeme na nekom projektu ili za neku kompaniju ili pak na više projekata odjednom. Takve osobe imaju specifično znanje koje mogu iskoristiti na raznim područjima. Većinom su konzultanti i kreativci različitih profila i vještina.

Njihova nezavisnost proizlazi upravo iz toga da nisu na duže vrijeme vezani za određenog poslodavca, već istovremeno mogu biti kratkotrajno vezani za više njih, ali i iz toga što imaju mogućnost definiranja svojih usluga i njihove cijene te odabira poslova i klijenata za koje žele raditi.

Koji su najčešći freelancing poslovi?

Prema statistici lokalnog freelance servisa Freelance.hr, najviše otvorenih poslova i tražitelja posla dolazi iz polja pisanja i prijevoda, raznih vidova dizajna, upravljanja društvenim mrežama i PR-a, upravljanja projektima, raznih online poslova, programiranja i web developmenta. Uz navedene, izdvajaju se zasebno marketing i projektni menadžment, gdje se od freelancera traži odgovornost za strateško planiranje, nadzor multimedijalnih kampanji i upravljanje odnosima s klijentima. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustavno praćenje i jasni brojčani pokazatelji pravog stanja nezavisnog tržišta, prvenstveno zbog relativno neuređene situacije na cjelokupnom tržištu rada.

Najpopularnije kategorije rada, odnosno poslova, su dizajn, multimedija i IT. Najviše projektnih poslova objavljeno je u kategorijama programiranje i razvoj web aplikacija, a slijede web dizajn, grafički dizajn, upravljanje web projektima, copywriting i marketing na društvenim mrežama.

Mogućnosti ovakvog rada šireg su obujma i svaka vrsta i industrija veže svoje specifičnosti. Osobe koje rade samostalno u današnje vrijeme najčešće su u područjima kreativne industrije i njihov rad uključuje:

  • kreativno pisanje
  • copywriting
  • grafički dizajn
  • web dizan
  • prevođenje
  • računalno programiranje
  • novinarstvo
  • lekturu
  • video produkciju
  • glazbu
  • multimediju
  • konzalting
  • uređivanje fotografija
  • planiranje događaja
  • pripremu projekata
  • uređivanje tekstova
  • pisanje reklama i slogana i dr.
Gdje potražiti freelancing poslove?

Baza freelancing poslova svakako je na jednom od online servisa za povezivanje s naručiteljima posla. Najveća prednost proizlazi iz činjenice da se freelanceri mogu natjecati za posao bilo gdje u svijetu i to sasvim ravnopravno s ostalima. Na svom profilu imaju jedinstvenu priliku predstaviti svoj rad, a pravovremenim javljanjem na natječaje te ponudom dobre cijene mogu dogovoriti angažman. Dalje sve ovisi o odgovornom radu, kao i odnosu naručitelja posla prema freelanceru, odnosno njegovanju odnosa s klijentima. Sustavom rangiranja, na temelju dobro obavljenog posla, freelanceri mogu doći do bolje plaćenih i kvalitetnijih projekata, dok naručitelji posla na temelju poštivanja roka isplate honorara i odnosa tijekom suradnje, utječu na to tko će uopće s njima htjeti raditi.

Najpoznatiji hrvatski online servisi za potražnju i ponudu freelancing poslova jesu svakako Freelance.hr i Freelance.com.hr, a zajedno predstavljaju nešto slično burzi poslova gdje spajaju klijente i freelancere, odnosno ponudu i potražnju za uslugama. Prilikom traženja posla treba imati na umu da je ovaj način ponude i potražnje posla zapravo otvoreno tržište te da velika konkurencija diktira cijenu i razinu kvalitete, što ne mora nužno ići u korist freelancera. Jedna od važnijih karakteristika uspješnog freelancera jest što realnija samoprocjena vlastitih mogućnosti unutar ugovorenog roka te artikulacija cijene u skladu s tržišnom vrijednosti posla kojeg isporučuje. Pri određivanju cijene svaki freelancer trebao bi voditi računa o kvaliteti i konkurentnosti, a ne samo o činu angažiranja za određeni posao. Ako freelancer ruši cijene tržišta, postoji velika mogućnost da vrlo brzo dobije epitet „onaj jeftini” od strane naručitelja ili „nelojalna konkurencija” od strane drugih freelancera. Dugoročno gledano, posljedica rušenja tržišnih cijena snižavanje je cijene usluge i obezvrjeđivanje rada, što u konačnici utječe i na kvalitetu isporučene usluge.

Zakonski okvir i budućnost rada freelancera

Freelancing kao takav predstavlja obavljanje gospodarske djelatnosti i/ili honorarnog posla te s obzirom na navedeno, može se obavljati na dva načina:

  • kao fizička osoba,
  • kao pravna osoba/obrt.

Krene li se u svijet freelancinga kao fizička osoba, navedene aktivnosti tretirat će se kao drugi dohodak te se u tom slučaju najčešće sklapaju ugovori o djelu ili autorski ugovori za obavljanje poslova.

Druga opcija za freelancere rad je putem nekog oblika društva, primjerice putem j.d.o.o. ili d.o.o. ili pak otvaranjem obrta. No to također sa sobom nosi izazove kojih freelanceri moraju biti svjesni. Vođenje poslovnih knjiga, praćenje zakonskih izmjena ili predaja raznih obrazaca nadležnim institucijama samo su neke od obveza s kojima se freelanceri mogu susresti.

Freelancing nije samo posao ili rad od angažmana do angažmana, već na neki način predstavlja stil života. Zbog nepostojanja radnog vremena, freelancer može raditi kad ima najviše inspiracije, vremena, volje i želje. U slučaju nepredviđenih situacija, ne mora uzimati slobodne dane ili otvarati bolovanje, već jednostavno reorganizira svoje poslovanje. Ipak, izgubiti balans je lako, stoga se preporuča vođenje evidencije svih projekata u koje je freelancer uključen, rokova isporuke, svih najavljenih projekata i vlastitih ideja s kojima bi se moglo doći potencijalnom „poslodavcu“. Organizacija je kod freelancera iznimno važna.

U freelancingu ne postoji plaća u klasičnom obliku. Istina, honorari mogu biti višestruko veći od bilo koje fiksne plaće za isti posao, no mogu biti i višestruko manji. I najgore, situacija se može promijeniti preko noći. Teško je planirati život s financijskim prihodima koji variraju iz mjeseca u mjesec, a nemogućnost dobivanja kredita, kreditnih kartica, ulaska u kartični minus ili plaćanja na rate, loše su strane ovog „stila života“ ili poslovanja. Nažalost, banke u Hrvatskoj nisu sklone davanju kredita bez obzira na kontinuitet i visinu zarade freelancera, tj, osobama koje nemaju stalni, “klasični” radni odnos. Ipak, u sljedećih desetak godina, posebice zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije (AI), očekuje se da će samo u Americi više od 40% svih zaposlenih biti freelanceri. Mnoga današnja zanimanja uskoro će nestati i biti zamijenjena, stoga treba pažljivo pratiti svjetske trendove.  

Pripremio:

Ivan Vidas, struč. spec. oec.