Širenje poslovanja priželjkuje svako poduzeće. Međutim, u određenoj točki poslovanja subjektima su nametnute i neke dodatne obveze u odnosu na druge, primjerice manje subjekte. Jedan od takvih primjera odnosi se na poslovne subjekte, odnosno poslodavce koji prijeđu točku zapošljavanja od dvadeset radnika. U nastavku članka stoga donosimo više praktičnih i konkretnih informacija o obavezama poslodavaca koji zapošljavaju 20 ili više zaposlenika.
Zapošljavanje dvadesetog (ili više) radnika
Zapošljavanje dvadesetog radnika (i/ili više), neovisno je li to na određeno ili neodređeno vrijeme, nosi za sobom set dodatnih obveza. Riječ je o tome da poslodavci koji zapošljavaju najmanje dvadeset zaposlenika moraju: donijeti Pravilnik o radu (i imaju povezane obveze vezano uz to), imenovati osobu za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva radnika, provesti izbore za radničko vijeće te ispuniti obveze vezane uz zapošljavanje dijela zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih.
Donošenje i objava Pravilnika o radu i povezane obveze
Odredbom članka 26. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/2014, 127/2017, 98/2019: nadalje: ZOR), propisano je da je poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan donijeti i objaviti pravilnik o radu koji (u najmanju ruku) uređuje plaće, organizira rad, obuhvaća postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca (ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom).
O donošenju Pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, sukladno ZOR-u, koje može tražiti od nadležnog suda da se nezakoniti Pravilnik o radu ili njegove odredbe oglase ništavim.
Vezano uz Pravilnik o radu valja imati na umu i zaštitu privatnosti radnika pa ako se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste ili dostavljaju trećim osobama, a u svrhu ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, mora se unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama (čl. 29. st. 2. ZOR-a).
Također, vezano uz osobne podatke, poslodavac je dužan imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.
Jedno od pitanja koje je također obvezno urediti Pravilnikom o radu jest i pitanje načina osposobljavanja pripravnika za samostalan rad, što je propisano ZOR-om.
Valja napomenuti da se posebni pravilnici o radu mogu donijeti i za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika. Posebno se naglašava da je kod donošenja Pravilnika o radu potrebno pažljivo promotriti sve pojedinosti koje su propisane da je potrebno urediti.
Imenovanje osobe za primanje i rješavanje pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika
Sukladno odredbi članka 134. ZOR-a, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Poslodavac ili ta imenovana osoba dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.
Obveze vezane uz otkaz ugovora o radu
Sukladno odredbi članka 115. ZOR-a, poslodavac koji zapošljava više od dvadeset radnika pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Sudjelovanje radnika u odlučivanju (radničko vijeće)
Sukladno odredbi članka 140 ZOR-a, radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika (osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave), imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om.
Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasovanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika (nadalje: radničko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.
Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% radnika, zaposlenih kod određenog poslodavca.
Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, i to:
- do 75 radnika, 1 predstavnik
- od 76 do 250 radnika, 3 predstavnika
- od 251 do 500 radnika, 5 predstavnika
- od 501 do 750 radnika, 7 predstavnika
- od 751 do 1000 radnika, 9 predstavnika, a za svakih sljedećih započetih 1000 radnika povećava se broj članova radničkog vijeća za dva.
Pri predlaganju članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično).
Iz navedenog proizlazi da primjerice, poslodavac koji je zaposlio dvadesetog radnika, treba imati jednog člana radničkog vijeća.
Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom
Obveza zapošljavanja dijela zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih kod pojedinog poslodavca propisana je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 157/2013, 152/2014, 39/2018 i 32/2020) i Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 75/2018, 120/2018, 37/2020 i 145/2020: nadalje: Pravilnik).
Prema odredbi članka 3. navedenog Pravilnika, obveznik „kvotnog zapošljavanja“ osoba s invaliditetom svaki je poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika.
Navedenim propisima propisane su obveze ispunjavanja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom, mogućnosti zamjenskog ispunjenja kvote, kao i plaćanje novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali i nagrade za zapošljavanje izvan kvote.
U slučaju nezapošljavanja potrebnog broja osoba s invaliditetom, poslodavac je obveznik plaćanja naknade zbog neispunjenja kvote obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Sukladno članku 14. Pravilnika, obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili zamjenskom kvotom, dužan je mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 20% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom, koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu. Novčana naknada obračunava se i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Međutim, valja spomenuti da je potrebno dobro promotriti odredbe spomenutih propisa jer za određene poslodavce postoje određena oslobođenja. Tako su, primjerice, novoosnovani poslodavci oslobođeni obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar, odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.
Za kraj valja napomenuti i da će, u svrhu praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka dostavljati podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Pripremila: Dijana Ivanković, direktorica knjigovodstvenog servisa Medium duo d.o.o.