Obrtništvo je važan dio hrvatskog gospodarstva i lokalnih zajednica, a najavljene izmjene Zakona o obrtu predstavljaju značajnu podršku svim obrtnicima. Predložene promjene donose smanjenje komorskog doprinosa, uvođenje instituta obiteljskog obrta, modernizaciju strukovnog obrazovanja te jasnije uređenje prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu. U blogu koji slijedi donosimo najvažnije novosti koje bi uskoro trebale oblikovati svakodnevicu obrtnika.
Obrtništvo u Hrvatskoj ima dugogodišnju tradiciju i predstavlja važan dio gospodarskog identiteta zemlje. Obrtnici su nositelji specifičnih znanja i vještina, čuvaju tradicijske zanate, stvaraju radna mjesta i održavaju živost lokalnih zajednica. Njihova uloga posebno dolazi do izražaja u manjim sredinama, gdje obrt često predstavlja jedini izvor usluga i proizvoda nužnih za svakodnevni život, ali i važan oslonac lokalnom gospodarstvu. Obrtnici pritom ne doprinose samo ekonomiji, nego i društvenoj koheziji jer su oni često prvi koji reagiraju na potrebe zajednice, prvi koji uvode nove usluge i prvi koji osjećaju promjene na tržištu.
Unatoč toj važnosti, obrtništvo se godinama suočava s nizom strukturnih izazova. Visoki troškovi poslovanja, rast ulaznih cijena, složene administrativne procedure, nedostatak kvalificirane radne snage i sve izraženija konkurencija stvaraju pritisak na održivost obrta. Mnogi obrtnici ističu i problem generacijske smjene: mladi se teže odlučuju za obrtnička zanimanja, a prijenos znanja unutar obitelji postaje sve rjeđi. U takvim okolnostima svaki zakonodavni zahvat koji utječe na obrtništvo ima izravan i mjerljiv učinak na njihov rad, stabilnost i dugoročni opstanak.
Zbog toga su najavljene izmjene Zakona o obrtu izazvale veliko zanimanje obrtnika i strukovnih udruženja. Reforma donosi rješenja usmjerena na rasterećenje obrtnika, modernizaciju sustava obrazovanja i lakše uključivanje članova obitelji u poslovanje, ali i na stvaranje predvidljivijeg i poticajnijeg okvira za razvoj obrta.
Potreba za izmjenama Zakona o obrtu
Iako obrtništvo u Hrvatskoj ima snažnu tradiciju i važnu ulogu u lokalnim zajednicama, posljednjih je godina postalo sve očitije da postojeći zakonski okvir ne prati dovoljno brzo promjene na tržištu i potrebe obrtnika. Brojni su obrti opterećeni visokim troškovima, složenim administrativnim postupcima i nedostatkom radne snage, a dodatni izazov predstavlja i generacijska smjena, jer se mladi sve rjeđe odlučuju za obrtnička zanimanja.
Uz to, obrtnici sve češće ističu da se pravila koja uređuju obavljanje obrta nisu dovoljno prilagodila suvremenim poslovnim modelima, digitalizaciji i novim oblicima tržišnog natjecanja. U takvim okolnostima postalo je jasno da je nužno modernizirati zakonski okvir, pojednostaviti procese i omogućiti fleksibilnije uključivanje članova obitelji u poslovanje, kako bi se osigurao kontinuitet, stabilnost i dugoročna održivost obrtništva.
S tim ciljem Ministarstvo gospodarstva je uputilo Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrtu u javno e‑savjetovanje, otvarajući prostor za komentare obrtnika, komora, strukovnih udruženja i zainteresirane javnosti. Tijekom Savjetovanja pristigle su brojne primjedbe i prijedlozi iz prakse, što je omogućilo dodatno usklađivanje zakonskog teksta s realnim potrebama obrtnika. Nakon što je savjetovanje zaključeno i tekst dorađen, prijedlog je upućen u saborsku proceduru, a 26. svibnja 2026. saborski su zastupnici raspravljali o ključnim rješenjima koja bi trebala unaprijediti položaj obrtnika i modernizirati sustav obrtništva.
Prema informacijama iz Vlade i Ministarstva gospodarstva, očekuje se da će izmjene stupiti na snagu tijekom ljeta 2026. godine, nakon dovršetka zakonodavnog postupka i objave u Narodnim novinama.
Smanjenje komorskog doprinosa i financijsko rasterećenje
Jedna od najistaknutijih novosti u predloženim izmjenama Zakona o obrtu odnosi se na smanjenje komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), što je mjera koju su obrtnici godinama isticali kao nužnu. Dosadašnja stopa od dva posto osnovnog osobnog odbitka zamjenjuje se nižom stopom od 1,5 posto, čime se izravno smanjuje financijsko opterećenje za sve obrtnike, neovisno o djelatnosti ili veličini obrta. Vlada pritom naglašava da je cilj ove mjere dvostruk: s jedne strane smanjiti troškove poslovanja, a s druge potaknuti učinkovitiji i transparentniji rad Hrvatske obrtničke komore, uz jačanje njezine savjetodavne i razvojne uloge.
Ovakvo rasterećenje posebno je važno za male i mikro obrte, koji čine većinu hrvatskog obrtništva i koji najosjetljivije reagiraju na svako povećanje troškova. U praksi, i relativno mala ušteda može imati značajan učinak na njihovu likvidnost, osobito u djelatnostima s niskim maržama ili sezonskim oscilacijama. Smanjenje komorskog doprinosa stoga predstavlja korak prema stvaranju predvidljivijeg i povoljnijeg poslovnog okruženja, u kojem obrtnici mogu lakše planirati troškove i ulaganja.
Osim financijskog učinka, ova mjera ima i širi simbolički značaj: pokazuje spremnost zakonodavca da odgovori na potrebe obrtnika i da kroz konkretne, mjerljive promjene unaprijedi uvjete poslovanja. U kombinaciji s ostalim predloženim rješenjima, smanjenje komorskog doprinosa predstavlja važan element reforme koja nastoji osnažiti obrtništvo kao stabilan i održiv segment hrvatskog gospodarstva.
Obiteljski obrt i modernizacija obrazovanja
Uvođenje instituta obiteljskog obrta jedna je od najznačajnijih novosti u predloženim izmjenama Zakona o obrtu, a posebno je važno jer odgovara na dugogodišnje potrebe obrtnika za fleksibilnijim i realnijim uređenjem načina na koji se obrt u praksi obavlja. U mnogim obrtima, osobito onima koji se temelje na tradicijskim vještinama ili dugogodišnjem obiteljskom iskustvu, članovi kućanstva već sudjeluju u poslovanju, ali dosadašnji zakonski okvir nije dovoljno jasno prepoznavao takav oblik rada. Novim rješenjem omogućuje se da članovi obiteljskog kućanstva pomažu u obavljanju obrta bez zasnivanja radnog odnosa, što olakšava prijenos znanja, jača obiteljske tradicije i omogućuje veću fleksibilnost u organizaciji posla.
Posebno je značajno rješenje koje se odnosi na nasljednike obrtnika. Nakon smrti obrtnika, članovi obitelji koji žele nastaviti obavljanje obrta moći će to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita, sve dok postoji volja za nastavkom poslovanja. Time se uklanja problem koji je godinama stvarao poteškoće u praksi, osobito u razdoblju ostavinskih postupaka, kada je često bilo teško pronaći privremenog poslovođu ili održati kontinuitet poslovanja.
Uz uređenje obiteljskog obrta, izmjene donose i važan iskorak u području strukovnog obrazovanja. Predviđa se osnivanje Majstorske škole kao javne ustanove namijenjene obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za obavljanje obrta. Osnivač škole je Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, što otvara prostor za suradnju s lokalnim zajednicama, obrazovnim institucijama i gospodarskim subjektima. Cilj je modernizirati programe, prilagoditi ih potrebama tržišta rada i omogućiti bržu aktivaciju mladih u obrtničkim zanimanjima.
Majstorska škola trebala bi postati središnje mjesto za razvoj obrtničkih kompetencija, ali i za cjeloživotno obrazovanje, koje je sve važnije u uvjetima brzih tehnoloških promjena. Time se jača profesionalizacija obrtništva, podiže kvaliteta usluga i stvara sustav koji može odgovoriti na potrebe suvremenog gospodarstva. U konačnici, modernizacija obrazovanja i jačanje obiteljskog obrta predstavljaju komplementarne mjere koje zajedno doprinose dugoročnoj održivosti i konkurentnosti obrtništva u Hrvatskoj.
Pravo obrtnika na rad nakon ostvarivanja prava na mirovinu
Izmjenama se dodatno pojašnjava i potvrđuje pravo obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta i nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine. Ovo je rješenje od iznimne važnosti jer uklanja dugogodišnje dvojbe u praksi i donosi jasniji, predvidljiviji okvir za obrtnike koji žele ostati aktivni i nakon formalnog umirovljenja. Mnogi obrtnici, osobito oni koji rade u specijaliziranim ili tradicijskim djelatnostima, posjeduju znanja i vještine koja se ne mogu lako nadomjestiti, pa je mogućnost nastavka rada ključna za očuvanje kvalitete usluga i kontinuiteta poslovanja.
Ovakvo zakonsko uređenje posebno je važno u djelatnostima u kojima je stručnost presudna, od majstorskih zanata do specifičnih usluga koje se temelje na dugogodišnjem iskustvu. Omogućavanje duljeg ostanka na tržištu rada doprinosi i stabilnosti lokalnih zajednica, jer mnogi obrti u manjim sredinama ovise upravo o radu iskusnih majstora koji su godinama gradili povjerenje svojih klijenata.
Uz to, nastavak rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu ima i širi društveni učinak. Omogućuje postupniji prijenos poslovanja na mlađe generacije, smanjuje rizik naglog zatvaranja obrta i potiče međugeneracijsko učenje, što je posebno važno u obrtničkim zanimanjima u kojima se znanje tradicionalno prenosi izravno, kroz rad i praksu.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
Sadržaj je isključivo informativne prirode. Minimax ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.
