Odabir revizora za 2020. godinu | Minimax – internet računovodstveni i poslovni program

Odabir revizora za 2020. godinu

Odredbom članka 20. Zakona o računovodstvu (NN 78/15 – 47/20) propisano je tko su obveznici revizije i što podliježe obvezi revizije. Međutim, imenovanje revizora i ugovaranje revizije uređeno je, Zakonom o reviziji (NN 127/17) i revizijskim standardima. Cilj revizije osigurati je ispravnost, pouzdanost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, ali i poslovnih financijskih procesa unutar određene organizacije. Tko imenuje revizora, do kada je istog potrebno odabrati te koje su obaveze klijenta prema od odabranom revizoru možete saznati u nastavku. 

Odabir revizora za 2020. godinu i rok odabira 

Odredbom članka 5. Zakona o reviziji propisano je da revizorske usluge u Hrvatskoj može obavljati revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad izdano od strane Ministarstva financija. Također, zakonsku reviziju u Hrvatskoj može obavljati i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija. Obveznici zakonske revizije moraju imenovati revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.
To znači primjerice da za financijske izvještaje za 2020. koji podliježu reviziji, obveznicima čija poslovna godina završava 31. prosinca 2020., revizor mora biti imenovan do 30. rujna 2020. godine. Dakle, taj rok uskoro ističe.

Nadalje, imenovanje revizorskog društva ne smije biti ničim uvjetovano (osim u slučajevima predviđenima zakonom kojim se uređuju trgovačka društva).Stoga je zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor obvezniku zakonske revizije tako da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe ugovora su ništetne.

Ugovorni odnos između revizora i klijenta uređuje se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku, a jedan od obveznih elemenata ugovora je iznos naknade za obavljanje zakonske revizije. Valja napomenuti da je zabranjeno podugovaranje, što znači da revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.
Naravno, ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi. Pritom je važno naglasiti da razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.
U slučaju raskida ugovora, revizorsko društvo je dužno obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu istog, u roku od 15 dana od datuma raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora.

Revizorovo osiguranje od odgovornosti 

Odredbom članka 60. Zakona o reviziji, propisano je da je revizorsko društvo dužno s osigurateljem sklopiti i obnavljati ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga. Pritom se priznaje jednakovrijedno osiguranje od odgovornosti za štetu koje je sklopljeno u drugoj državi članici.

Za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem revizorskih usluga, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 300.000,00 kuna, a za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem zakonske revizije subjekata od javnog interesa, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 3.000.000,00 kuna.

Obveze klijenta prema revizoru 

Klijent odnosno revidirani subjekt, osim plaćanja naknade ima i druge važne obveze prilikom postupka revizije. Naime, klijent je dužan revizorskom društvu staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvješća te omogućiti pristup računalnim programima i pružiti sve informacije potrebne za obavljanje zakonske revizije.
Također, klijent je dužan revizorskom društvu tijekom radnog vremena osigurati pristup i korištenje poslovnih prostorija za obavljanje zakonske revizije neometano i bez prisutnosti drugih osoba te staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i radnike.

Uz to, ako se revidirani subjekt (klijent) u svojem poslovanju koristi informatičkom tehnologijom, dužan je revizorskom društvu omogućiti pristup svim programima i elektroničkim zapisima, uključujući izliste i preslike na elektroničkim medijima te na zahtjev revizorskog društva pružiti pomoć u izvođenju programa i dati informacije o služenju tim programima.
U suprotnom, ovlašteni revizor će činjenicu ne stavljanja dokumentacije odnosno ostalog nužnog (u skladu s čl. 45. Zakona o reviziji) tu okolnost odnosno činjenicu navesti u revizorskom izvješću i o tome obavijestiti Ministarstvo financija. Na odgovarajući se način, to primjenjuje i na druge revizorske usluge. 

Profesionalna etika i skeptičnost 

Profesionalni skepticizam jedan je od elemenata koji je i propisan Zakonom o reviziji. Profesionalna skeptičnost pristup je koji podrazumijeva pronicljivost, spremnost na prepoznavanje stanja koje može upućivati na moguće pogrešno prikazivanje zbog pogreške ili prijevare te pažljivu procjenu dokaza prikupljenih tijekom revizije. Naime, revizori moraju djelovati u skladu s temeljnim načelima profesionalne etike o integritetu, objektivnosti, profesionalnoj kompetentnosti i dužnoj pažnji.

Također, revizori su dužni tijekom obavljanja revizorskih usluga zadržati profesionalnu skeptičnost te moraju biti svjesni mogućnosti postojanja značajno pogrešnog prikazivanja zbog činjenica ili ponašanja koja upućuju na nepravilnosti, uključujući prijevaru ili pogreške, neovisno o proteklom iskustvu revizorskog društva i ovlaštenog revizora o iskrenosti i integritetu članova uprave ili upravnog odbora revidiranog subjekta.

Pripremila:

Dijana Ivanković, direktorica knjigovodstvenog servisa Medium duo d.o.o.

 

(Visited 217 times, 1 visits today)