Bolovanje na teret HZZO-a u 2024. godini

Općenito o bolovanju

Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad (u daljnjem tekstu: PNR) utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (izabrani doktor obiteljske/opće medicine i zdravstvene zaštite žena).

Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrđuje dužinu trajanja PNR osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad.

S obzirom na to tko je obveznik isplate naknade plaće i na čiji teret se naknada plaće isplaćuje, moguće je sljedeće:

• naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret,
• naknadu isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a,
• naknadu isplaćuje HZZO (na teret HZZO-a ili na teret državnog proračuna).

U nekim situacijama naknadu plaće isplaćuje HZZO neposredno osiguraniku, u nekima naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac i to na teret svojih sredstava, dok u drugima obračunava i isplaćuje naknadu plaće koja tereti sredstva HZZO-a te ima mogućnost zatražiti povrat isplaćenih sredstava od HZZO-a.

Od svih razloga PNR radnika, poslodavac naknadu plaće isplaćuje na teret svojih sredstava samo za prva 42 dana odnosno prvih sedam dana za radnika – invalida rada u slučaju:

• PNR zbog bolesti ili ozljede osiguranika,
• ako je osiguranik radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,
• kada je osiguranik privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena.

Također, na teret svojih sredstava poslodavac isplaćuje naknadu plaće radniku i u nekim drugim propisanim situacijama, neovisno o uzroku PNR.

Naknada plaće koja tereti sredstva HZZO-a

Na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja isplaćuje se naknada plaće za vrijeme:

1. PNR zbog bolesti ili ozljede odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja osiguranik smješten u zdravstvenoj ustanovi te u slučaju kada je osiguranik privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena od 43. dana odnosno osmoga dana za radnike – invalide rada,
2. PNR zbog izolacije osiguranika kao kliconoše,
3. PNR zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju,
4. PNR osiguranika određenog za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje,
5. PNR osiguranika određenog da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika),
6. PNR zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom,
7. PNR zbog korištenja rodiljnog dopusta i rodiljnog dopusta kao prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama,
8. PNR zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,
9. PNR zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Naknada plaće pripada osiguraniku od prvog dana utvrđene PNR. Međutim, istu mu obračunava i isplaćuje poslodavac ili HZZO, ovisno o uzroku PNR.

Za bolji pregled prilažemo tablice s razlozima PNR i visinama naknada:

Tablica 1. Naknada plaće koju isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Tablica 2. Naknada plaće koju isplaćuje HZZO od prvog dana na svoj teret ili na teret sredstava državnog proračuna

Također, HZZO na teret sredstava državnog proračuna isplaćuje naknadu plaće tijekom PNR zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Prethodno osiguranje i osnovica za naknadu plaće

Naknada plaće tijekom PNR određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

Pod prosječnim iznosom redovne mjesečne plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih redovnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su isplaćene.

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće, ako Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju nije drukčije propisano. Međutim, svakako treba imati na umu da najviši mjesečni iznos naknade plaće, koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ne može za puno radno vrijeme mjesečno iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno 565,04 eura, osim u posebno propisanim situacijama.

Prethodno osiguranje (najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine) jedan je od preduvjeta za isplatu naknade plaće, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, u visini kako propisuje Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Pritom, ako ovaj uvjet nije zadovoljen, osiguranik ima pravo ostvarivati naknadu plaće, no u znatno nižem iznosu.

Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja naknada plaće, za sve vrijeme trajanja PNR, pripada u iznosu od 25% proračunske osnovice (110,36 eura) za cijeli mjesec i za puno radno vrijeme.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.