Biti poduzetnik nije lako i puno je neizvjesnosti, a pogotovo na početku poslovanja. Upravo zato mnogi poduzetnici započinju svoje poduzetničko poslovanje upravo putem paušalnog obrta. Isto tako, sve veći broj obrtnika posluje s inozemstvom što uključuje dodatne stavke na računu te predaju dodatnih obrazaca. Što je inozemna usluga? Kako treba izgledati inozemni račun? Kako ishoditi PDV ID broj?
Tko su paušalisti?
Jedan od najpopularnijih načina za početak bavljenja poduzetništvom je paušalni obrt. Iako ima izvjesna ograničenja, mikropoduzetnici ga najčešće koriste ako nemaju dodatnih zaposlenih ili značajniji promet. Svoje ime duguje činjenici da se kod njega porez na dohodak plaća u paušalnoj svoti.
Vođenje paušalnog obrta je relativno jednostavan proces iz perspektive vođenja knjiga i praćenja svojih obaveza.
Ipak, paušalni obrtnici trebaju voditi određene poslovne knjige. One su:
- Knjiga prometa (KPR),
- PO-SD obrazac,
- Evidencija zaliha.
Uz knjigu prometa, administracija paušalnih obrtnika sadrži još dva akta - odluku o visini blagajničkog maksimuma i interni akt o fiskalizaciji. Odlukom o visini blagajničkog maksimuma obrtnici sami određuju svotu iznad koje su dužni sav višak isti dan položiti na račun obrta.
U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a te ostvaruju godišnje primitke do 40.000,00 eura. Za razliku od oporezivanja prema poslovnim rezultatima, koje podrazumijeva više administracije i veće porezne osnovice za obračun davanja, u slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u unaprijed poznatom iznosu na temelju godišnjih primitaka.
Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom, osim iznimno, pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.
Kako se utvrđuje godišnji paušalni porez na dohodak?
Prema Zakonu o porezu na dohodak, godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem Porezne uprave. Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak, koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.
Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o poduzetniku koji je tek pokrenuo posao.
Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja. Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih razreda.
Propisana porezna stopa koja se primjenjuju pri oporezivanju konačnih dohodaka iznosi 12 %, a od 1. siječnja 2024. godine jedinice lokalne samouprave ukinule su iznose prireza za sve kategorije dohotka.
Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrđuje se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju.
Obrazac PD-SD može se generirati automatski iz programa Minimax nakon unesenih podataka o poslovanju ili ga je moguće pronaći na mrežnim stranicama Porezne uprave, a isti je i dio Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti.
Eventualno utvrđeno dugovanje kao razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik bio je dužan platiti do 15. siječnja 2024. godine sukladno novim zakonskim izmjenama, a eventualno utvrđenu preplatu porezni obveznik mogao je zatražiti kao povrat na svoj poslovni račun ili koristiti za buduće akontacije.
Poslovanje s inozemstvom
Mnogi paušalni obrtnici posluju s inozemstvom, najčešće putem internetskih platformi. Prodaju svoje proizvode preko platforme Etsy ili pružaju usluge putem platforme Upwork, a neki posluju i sa zemljama trećeg svijeta. Također, korištenje Facebook ili Google oglašavanja ubraja se u inozemno poslovanje.
Pod inozemnim uslugama smatramo situaciju kada jedan od sudionika u prometu usluga nije tuzemni porezni obveznik ili tuzemna fizička osoba.
Iako je sama prodaja i isporuka usluga inozemstvu putem raznih web platformi za paušaliste prilično jednostavna, knjigovodstvena strana takvog načina poslovanja baš i nije.
Postoje i posebne kategorije usluga, poput usluga u vezi s nekretninama, usluga prijevoza, usluge u kulturi te elektronički obavljene usluge na koje se odnose nešto drukčije porezne regulative.
Na tretman pružene usluge utječe još nekoliko faktora – pružamo li usluge unutar ili izvan EU, je li primatelj usluga pravna ili fizička osoba te je li primatelj usluga upisan u VIES bazu.
Ovisno o ovim faktorima, moguće je da će paušalist trebati predati Poreznoj upravi PDV i ZP obrazac do 20. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je usluga isporučena.
U poslovanju s inozemstvom, bilo s državama članicama Europske unije, bilo s trećim zemljama, primjenjuju se drugačija pravila oporezivanja nego kada se posluje samo na domaćem tržištu.
PDV ID broj
Za poslovanje s inozemstvom potrebno je u Poreznoj upravi izvaditi PDV ID broj. Taj broj se mora nalaziti na svakom računu zajedno s brojem klijenta (ako je klijent iz EU). Za svaki ispostavljeni račun prema klijentu iz EU, potrebno je podnijeti u Poreznu upravu PDV obrazac da se prikaže postoji li obaveza plaćanja PDV-a i prema kome.
Kupac s kojim poduzetnik posluje mora također imati VAT ID broj koji se pretražuje u VIES tražilici kojom upravlja Europska komisija. Tražilica sustava VIES pretražuje nacionalne baze podataka o PDV-u.
Poslovanje izvan EU
U slučaju poslovanja s trećim zemljama, poduzetnici bi trebali nabaviti EORI broj, odnosno identifikacijski broj za carinske svrhe koji je potreban u slučaju poslovanja s trećim zemljama prilikom internacionalizacije poslovanja.
EORI broj nalazi se u EORI sustavu koji podrazumijeva sustav elektroničke registracije i identifikacije gospodarskih subjekata i drugih osoba koje u okviru svojeg poslovanja obavljaju djelatnosti obuhvaćene carinskim zakonodavstvom Europske unije.
Na primjer, ako paušalist prodaje robu izvan Europske unije, budući da se radi o izvozu robe u treće zemlje, a poduzetnik nije u sustavu PDV-a, potrebno je izdati račun bez PDV-a temeljem čl. 90 Zakona o PDV-u, a za izvoz robe potrebno je ishoditi EORI broj kod nadležne carinarnice te obaviti izvozno carinjenje robe.
Inozemni račun
Kada se posluje s inozemstvom važno je znati koja je zakonska regulativa na snazi i koje su obveze te koje stavke se navode prilikom fakturiranja proizvoda, odnosno usluga na inozemnom tržištu jer prilikom poslovanja s inozemstvom postoji više kombinacija tih stavki:
- iznosi na računima iskazuju se u eurima, a uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u eurima,
- ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u eure koristi se srednji tečaj HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a,
- potrebno je dodati zakonsku odredbu o oslobađanju plaćanja PDV-a,
- potrebno je dodati sve stavke propisane Zakonom o fiskalizaciji.
Stavke propisane Zakonom o fiskalizaciji razlikuju se s obzirom na status paušalnog obrtnika, status druge tvrtke ili fizičke osobe te s obzirom na vrstu djelatnosti kojom se paušalist bavi.
Primjer inozemnog računa kreiranog u Minimaxu donosimo na poveznici.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
