Jednakost plaća žena i muškaraca

Razlike u plaćama žena i muškaraca i dalje su aktualna tema, a iako su promjene vidljive te idemo prema naprijed, pitanje je kada će plaće biti izjednačene. Ravnopravnost spolova temeljna je ustavna vrednota, prema kojoj bi žene i muškarci trebali biti jednako zastupljeni u svim područjima javnog i privatnog života te imati jednak status i jednaku korist od ostvarenih rezultata rada. Nažalost, načelo jednake plaće za jednak rad te rad jednake vrijednosti često se ne poštuje.

Kakvo je trenutno stanje i trendovi po pitanju razlike u plaćama između žena i muškaraca? Koji su razlozi za razlike u plaćama? Što o jednakosti plaća žena i muškaraca kaže aktualni Zakon o radu?

Odgovore na ova bitna pitanja saznajte u novom blogu.

Trendovi u razlikama plaća između žena i muškaraca

Načelo jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti sadržano je u Ugovorima o osnivanju Europske unije. Dakle, još od Rimskog ugovora iz 1957. godine, EU je obvezana načelom jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žene. Dodatno je to „naglašeno“ Direktivom o načelu jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i zanimanja iz 2006. godine. Unatoč tome, žene su i dalje manje plaćene od muškaraca.

Statistika, istina, pokazuje da se situacija popravlja, ali je napredak spor. Tako se na razini EU jaz u proteklom desetljeću smanjio za nešto manje od tri posto. Unatoč tome, zadnji podaci Eurostata kazuju kako su žene u 2020. godini zarađivale 13 posto manje od muškaraca.

Hrvatska je imala nešto manji prosjek od europskog te je on iznosio 11,2 posto. No, nije to nešto što bi trebalo radovati radnice u Hrvatskoj jer žive i rade u zemlji u kojoj se razlika u plaćama muškaraca i žena produbljuje.

Brojke govore više od riječi

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je potkraj 2022. godine podatke o prosječnim neto plaćama zaposlenih u pravnim osobama po spolu u trećem tromjesečju. U nastavku donosimo razlike u plaćama žena i muškaraca u kunama, budući da je Državni zavod za statistiku proveo istraživanje potkraj 2022. godine, netom prije dolaska eura u Hrvatsku:

• Prema istraživanju DZS-a, prosječna neto plaća žena bila je za 565 kuna niža nego kod muškaraca i iznosila je 7.323 kune, dok je ista kod muškaraca iznosila 7.888 kuna.
• Podaci govore da su prosječne neto plaće žena porasle za 7,4 posto, dok su one muškaraca porasle za 7,6 posto, što znači da su i dalje prisutne promjene kod dobivanja povišice.
• Promatrajući prosječnu plaću po spolu u tri djelatnosti, dolazimo do zaključka da prosjek plaća žena niti u jednoj od tih djelatnosti nije bio viši od 10.000 kuna, a muškarci su, s druge strane, u sve tri djelatnosti ostvarili prosječnu neto plaću od 11.000 kuna.
• Gledajući sektore, muškarci su ostvarili najvišu prosječnu neto plaću u sektoru osiguranja i financija, a ona je iznosila 11.800 kuna. Podaci za žene u istim sektorima su razočaravajući. Naime, prosječna plaća žena u spomenutim sektorima iznosila je 9.116 kuna, što je više od 2000 kuna manje nego kod muškaraca.
• Podaci dalje govore isto i za sektore komunikacija, informacija, socijalne i zdravstvene skrbi.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) predvidjela je kako bi, bez poduzimanja obvezujućih mjera koje bi promijenile trendove, plaće žena i muškaraca na razini EU jednaku razinu dosegnule tek 2104. godine. 

Kakva je situacija na razini EU?

Diljem EU-a razlike u plaćama između spolova uvelike odstupaju, a u 2021. godini najveća odstupanja zabilježena su u:

• Estoniji (20,5 posto),
• Austriji (18,8 posto),
• Njemačkoj (17.6%),
• Mađarskoj (17,3 posto)
• i Slovačkoj (16,6 posto).

Luksemburg je uspješno otklonio razliku u plaćama između muškaraca i žena, dok ostale zemlje s manjim razlikama u plaćama u 2021. čine: Rumunjska (3,6 posto), Slovenija (3,8 posto), Poljska (4,5 posto), Italija (5,0 posto) i Belgija (5,0 posto).

Vijeće EU-a je 24. travnja 2023. godine donijelo nova pravila o transparentnosti plaća, a cilj je te direktive borba protiv diskriminacije u pogledu plaće i uklanjanje razlika u plaći na temelju roda u EU-u.

Direktiva (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja stupila je na snagu u lipnju 2023. godine, a nakon objave u Službenom listu EU-a. Države članice EU-a imaju do tri godine da je „prenesu” prilagodbom svojeg nacionalnog zakonodavstva kako bi u obzir uzele nova pravila.

Hrvatska je u obvezi kroz nacionalne propise “prenijeti” pravila Direktive do 7. lipnja 2026. godine.

Koji su razlozi za razlike u plaćama?

Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu, na razini istraživanja EU-a, ulaze samo plaće u poduzećima koja imaju barem 10 zaposlenika.

Neki razlozi zbog koje razlike u plaćama postoje su strukturalni i povezani s vrstom posla koji se obavlja, obrazovanjem i radnim iskustvom:

• Skraćeno radno vrijeme. U prosjeku žene provedu više vremena obavljajući poslove za koje nisu plaćene, poput brige o djeci i kućanskih poslova. Zbog toga imaju manje vremena za plaćeni rad. 
• Odabir karijere pod utjecajem obiteljskih obaveza. Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obaveze: prema podacima iz 2018., trećina zaposlenih žena u EU-u imala je prekid rada zbog brige o djeci, u usporedbi s 1,3 posto muškaraca.
• Veći broj zaposlenih žena u slabije plaćenim sektorima. Oko 24 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti povećanom prisutnošću žena u slabije plaćenim sektorima, poput njegovateljstva, zdravstva ili obrazovanja. U 2021. zabilježen je porast broja žena zaposlenih u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, pa je on iznosio 41 posto od ukupnog broja zaposlenih u tim sektorima.
• Mali udio menadžerica i manje plaće. Na direktorskim pozicijama manje je žena: 2020. činile su trećinu (34 posto) menadžera u EU-u, iako predstavljaju polovicu zaposlenika. Kada se usporede razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istoj poziciji.
• Kombinacija čimbenika. Žene ne samo da zarađuju manje po satu, već obavljaju i više neplaćenih poslova, kao i manje plaćenih sati te je veća vjerojatnost da će biti nezaposlene u odnosu na muškarce. Kada se svi ti čimbenici uzmu u obzir, razlika u ukupnoj zaradi između muškaraca i žena u EU-u 2018. iznosi gotovo 37 posto.

Jednakost plaća žena i muškaraca prema Zakonu o radu

Sukladno članku 91. Zakona o radu poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.

Jednak rad, u smislu Zakona o radu, obavljaju dvije osobe različitog spola ako:

1. obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,
2. je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti,
3. je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kvalifikaciju stečenu određenom razinom obrazovanja i narav posla određenu prema objektivnim kriterijima kao što su potrebna znanja, vještine, odgovornost i samostalnost te uvjeti u kojima se rad obavlja.

Poštivanje pravila jednakosti rada i rada jednake vrijednosti koji obavljaju dvije osobe različitog spola odnosi se i na primitke koje radnik ostvaruje na temelju radnog odnosa.

Poslodavac je dužan, radi ostvarivanja prava na jednakost plaća žena i muškaraca, na zahtjev radnika, radniku dostaviti podatke o kriterijima na temelju kojih je radnik koji obavlja poslove iste ili slične naravi ostvario plaću, ako takav radnik kod njega postoji.

Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnoga akta utvrđena protivno odredbama članka 91. ništetna je.

Kako se razlika u plaći odražava na mirovinu?

Razlika u plaćama povećava se s godinama, usporedno s razvojem karijere i porastom obiteljskih obaveza, dok je prilično niska kada žena uđe na tržište rada. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti.

U 2020. razlika u mirovinama muškaraca i žena u EU-u iznosila je više od 28 posto.

Smanjenje razlike u plaćama između spolova istovremeno smanjuje siromaštvo i potiče rast gospodarstva jer žene koje više zarađuju više troše. Veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava.

Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za postotni bod povećalo BDP za 0,1 posto.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.