Razlika između klasičnog i paušalnog obrta

Što je obrt i koje vrste obrta postoje?

Postoje mnogobrojni propisi koji reguliraju rad obrta, no svakako najvažniji je Zakon o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20) kojim se uređuje sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta i druga pitanja važna za obavljanje obrta.

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte.

Razlikujemo sljedeće vrste obrta:

• slobodni,
• vezani i
• povlašteni.

Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar i dr.).

Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar).

Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti, tj.obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.

 

Postupak otvaranja obrta

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

Kod otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta, propisana Zakonom o obrtu, a to su:

• nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske ,
• pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika).

Posebni uvjeti su:

• odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit),
• posebna zdravstvena sposobnost, za obrtnička zanimanja za koja je posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),
• povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).

 

 

Oporezivanje obrta

Nakon registracije obrta, slijedi odabir načina oporezivanja. Obrtnik može izabrati:

• paušalno oporezivanje dohotka,
• plaćanje poreza na dohodak,
• plaćanje poreza na dobit.

Nakon upisa obrta u Obrtni registar, obrtnik mora, u roku 8 dana od početka obavljanja djelatnosti, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu (uobičajenom boravištu) podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO), u kojoj između ostalih podataka treba navesti predviđeni iznos dohotka.

Koji način oporezivanja izabrati ponajviše ovisi o djelatnosti koja će se obavljati i koliki se izdaci očekuju.

Obrtniku koji će obavljati uslužne djelatnosti, za čije obavljanje nije potreban materijal ni dugotrajna imovina značajne vrijednosti (npr. djelatnost računalnog programiranja, savjetovanja, usluge čišćenja i dr.) bit će povoljnije porez plaćati u paušalnom iznosu.

No, obrtniku koji će obavljati trgovačku i/ili drugu djelatnost u kojoj svakodnevno nastaju izdaci za nabavu robe ili materijala te za čije je obavljanje potrebna dugotrajna imovina značajne vrijednosti (po osnovi koje će imati značajne izdatke amortizacije) vjerojatno će biti povoljnije dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 151/2022, 114/2023) dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednoj kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju.

Dohotkom se smatraju primici koje ostvari porezni obveznik na tržištu rada, robe, usluga i kapitala te davanjem na korištenje imovine i imovinskih prava, kao i primici od osiguranja. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

Rashodima se smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak.

Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika i nisu posljedica obavljanja djelatnosti.

Visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak ovisi o visini ostvarenog dohotka.

Porezne stope godišnjeg poreza na dohodak utvrđuju jedinice lokalne samouprave prema sljedećim limitima propisanim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak:

• niža stopa do 50.400,00 EUR godišnje – do 4.200,00 EUR mjesečno,
• viša stopa od 50.400,00 EUR godišnje – od 4.200,00 EUR mjesečno.

Temeljem Zakona o porezu na dobit (NN 177/2004, 90/2005, 57/2006, 80/2010, 22/2012, 146/2008, 148/2013, 143/2014, 50/2016, 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 114/2022, 114/2023), porez na dobit plaća se po stopi od 18 % ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 1.000.000,00 EUR, dok za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 1.000.000,00 EUR porezna stopa iznosi 10 %.

Obveznik poreza na dobit može biti fizička osoba koja utvrđuje dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 1.000.000,00 EUR.

 

 

Što je paušalni obrt?

Paušalni obrt je vrsta poslovnog subjekta koji je zapravo “klasičan” obrt, ali se oporezivanje vrši paušalno. Razlika nastaje dakle s porezne strane te se ne radi o posebnoj vrsti obrta.

Veliki broj ljudi odlučuje se na ovu vrstu obrta upravo iz razloga što su davanja prema državi mala, a papirologija minimalna.

Obrtniku koji obavlja samostalnu djelatnost, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost te ostvaruje godišnje primitke u visini do 40.000,00 EUR, porez na dohodak može se utvrđivati u paušalnom iznosu.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave, obrtnicima koji su prijavili paušalno oporezivanje prilikom upisa u Registar poreznih obveznika.

Za sljedeća porezna razdoblja iznos paušalnog poreza utvrđuje se temeljem godišnjeg izvješća kojeg obrtnik sam podnosi na Obrascu PO-SD.

Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje o paušalnom oporezivanju i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza prema ostvarenom dohotku, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.

Obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu na Obrascu KPR, u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak.

Paušalni porez se plaća na temelju (predviđenih) godišnjih primitaka u 5 poreznih razreda, a plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja (31.03., 30.06., 30.09. i 31.12.2024. godine) u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.

Do 15. siječnja sljedeće kalendarske godine paušalni obrtnici su dužni predati PO-SD obrazac, a primjer obrasca u Minimaxu pogledajte na poveznici.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.