Kako pokrenuti i voditi zadrugu?

Zadruge se kao model poslovnog udruženja u Hrvatskoj još i danas vrlo često percipiraju kao isključivo socijalistički model poduzetništva ili relikt prošlih vremena, iako je u svijetu prepoznata važnost zadružnog gospodarstva koje u središte poslovanja stavlja ljude, vrijednosti, održivost i društvenu odgovornost, a ne isključivo profit.

Demokratski procesi odlučivanja, reinvestiranje dobiti u lokalnu zajednicu te naglasak na ekološkoj i ekonomskoj održivosti – glavna su obilježja društvenog poduzetništva i dobre ekonomije.

Preko poljoprivrednih zadruga odvija se 50 posto svjetske poljoprivredne proizvodnje, a zadruge su, primjerice, i neke od najvećih turističkih agencija u Velikoj Britaniji, kao i neke od najvećih banaka na svijetu. Sedam od 10 najvećih proizvodnih zadruga na svijetu je iz Europe i osiguravaju posao za gotovo šest milijuna ljudi.

U Hrvatskoj je zaposleno tek 0,2 posto u zadrugama, koje ostvaruju samo 0,3 posto ukupnih prihoda svih trgovačkih društava. Nadamo se da će ovaj blog to promijeniti na bolje.

Što je to zadruga?

Zadruge su u Republici Hrvatskoj uređene Zakonom o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14, 114/18, 98/19, dalje u tekstu: Zakon) koji, između ostaloga, propisuje postupak osnivanja zadruge, članstva u zadruzi, tijela zadruge, imovinu, poslovanje i prestanak zadruge.

Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

Mogu obavljati djelatnosti s ciljem stjecanja dobiti ili pak s ciljem udovoljavanja potreba svojih članova bez namjere stjecanja dobiti (npr. socijalna, potrošačka ili stambena zadruga).

Tvrtka, predmet poslovanja i sjedište zadruge

Tvrtka je ime pod kojim zadruga djeluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu, a mora sadržavati naznaku da se radi o zadruzi i naznaku glavne djelatnosti koju zadruga obavlja.

Ako članstvo zadruge ima posebna svojstva koja obilježavaju zadrugu, zadruga može istaknuti ta svojstva u tvrtki zadruge. Odredbe propisa koje se odnose na tvrtku trgovačkog društva odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku zadruge, ako Zakonom nije drugačije određeno.

Zadruga može obavljati svaku djelatnost za koju ispunjava propisane uvjete. Odredbe propisa koje se odnose na predmet poslovanja i sjedište trgovačkoga društva odgovarajuće se primjenjuju na predmet poslovanja i na sjedište zadruge. Također, zadruga može osnivati podružnice, a na osnivanje i rad podružnica na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

Država, lokalna i područna (regionalna) samouprava potiču razvoj zadrugarstva mjerama ekonomske i socijalne politike te drugim mjerama unapređenja razvoja zadruga i zadružnog sustava.

Postupak osnivanja zadruge (sukladno Zakonu)

	OSNIVAČI	Zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača, potpuno poslovno sposobne fizičke osobe ili pravne osobe, pri čemu svaki osnivač unosi osnovni članski ulog čiji je minimalni iznos propisan Zakonom. Osnivanjem zadruge osnivač postaje član zadruge i upisuje se u imenik članova zadruge.
	ČLAN UDRUGE	Član zadruge može biti samo osoba koja neposredno sudjeluje u radu zadruge, koja posluje putem zadruge ili koristi njezine usluge ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarenju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana.
	ULOG ČLANA	Ulog člana zadruge može biti osnovni te dodatni ulog koji član zadruge može unijeti uz osnovni ulog. Osnovni ulog je novčani iznos koji je svaki član zadruge dužan unijeti u zadrugu kod osnivanja zadruge ili pristupanja zadruzi nakon osnivanja. Iznos osnovnog uloga je jednak, a njegovu visinu određuje skupština i ne može biti manji od Zakonom propisanog te se upisuje na ime člana zadruge u imenik članova zadruge. U pravilu se unosi u novcu, ali može se i u stvarima ili pravima, pri čemu novčanu vrijednost stvari ili prava procjenjuje sudski vještak.
	OSNIVAČKA SKUPŠTINA	Nakon što su utvrđeni ciljevi i osnovne djelatnosti zadruge, saziva se osnivačka skupština koju čine svi osnivači i na kojoj je potrebno donijeti niz odluka, od kojih je najvažnija donošenje pravila zadruge, kao osnivačkog i temeljnog općeg akta zadruge. O tijeku osnivačke skupštine potrebno je voditi zapisnik, a dnevni red će se sastojati od biranja zapisničara, biranja predsjednika skupštine, donošenja pravila zadruge, izbora upravitelja i donošenja odluke o roku uplate i iznosu članskog uloga. Pravila zadruge su donesena kada broj osnivača potreban za osnivanje zadruge potpiše izjavu o prihvaćanju pravila. Izjava osnivača sadrži: ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB, broj i oznaku osobne identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe. Nakon donošenja pravila zadruge osnivačka skupština zadruge bira tijela zadruge sukladno Zakonu i pravilima zadruge, donosi odluku o unosu, odnosno uplati uloga članova i druge odluke vezane uz osnivanje zadruge. Također, Zadruga svojim pravilima regulira mogućnost organiziranja predstavničke skupštine.
	PRIJAVA U SUDSKI REGISTAR	Javnom bilježniku potrebno je dostaviti propisanu dokumentaciju u svrhu prijave u sudski registar nadležnog trgovačkog suda: potvrdu o uplati članskih uloga koju će izdati banka nakon što joj se dostave ovjerena pravila zadruge i uplati predviđeni iznos članskog uloga na privremeni račun koji se posebno otvara za tu namjenu.

Zadruga je osnovana trenutkom potpisa izjave osnivača o prihvaćanju pravila zadruge na osnivačkoj skupštini, a svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar mjesno nadležnog trgovačkog suda.

Zašto osnovati zadrugu?

Djelujući pojedinačno, mali poljoprivrednik, obrtnik ili ribar često su presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu. Osim toga, oni ne mogu uz redoviti posao koji obavljaju, uspješno i povoljno nabavljati repromaterijal, prerađivati i prodavati proizvode, voditi knjigovodstvo i obavljati druge popratne poslove.

Upravo radi toga se više njih udružuje u zadrugu kako ne bi svaki pojedinačno morao plaćati knjigovodstvene usluge, već zadruga vodi knjige za sve. Također, umjesto da pojedinačno nabavljaju repromaterijal na malo, zadruga nabavlja za sve na veliko i puno povoljnije, a zajedno mogu investirati u zajedničke alate i strojeve koji će biti vlasništvo zadruge, a u službi svih zadrugara prema potrebi.

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.