Kako pročitati platnu listu?

  • 31. 3. 2025.

Jeste li se ikada zapitali što sve skriva vaša platna lista? Koje informacije se nalaze na njoj i kako ih pravilno protumačiti? Čitate li je samo površno ili biste voljeli razumjeti sve njezine stavke? U ovom blogu ćemo vam otkriti sve tajne platne liste i kako razumjeti pojedinačne stavke koje se nalaze na njoj.

Platna lista je važan dokument koji svjedoči o vašoj zaradi i svim odbicima s nje. Osim što osigurava transparentnost u vezi s primanjima, ona je i ključan dokaz pri ostvarivanju prava iz radnog odnosa, poput godišnjeg odmora, bolovanja i mirovine. Uz to, platna lista može biti važna prilikom podnošenja zahtjeva za kredit ili zajam, jer potvrđuje vaša primanja.

Poslodavac na istoj isplatnoj listi iskazuje obračun plaće, kao i obračun onih primitaka na temelju radnog odnosa koji se u smislu Zakona o radu ne smatraju plaćom, a koji su radniku isplaćeni istog datuma kao i plaća.

Ako se radi o različitim primicima s različitim datumom isplate, za takve će primitke poslodavac biti u obvezi izdati novi obračun s određenim novim datumom za isplatu, ovisno o tome kada će pojedini primitak radniku biti isplaćen.

 

Način i rok dostave platne liste

Od 1. srpnja 2023. na snazi je Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN, br. 68/23.) kojim je uređen obvezan sadržaj obračunskih isprava propisanih čl. 93. Zakona o radu.

Poslodavac je dužan radniku dostaviti obračun isplaćenog iznosa u roku od petnaest dana od isplate plaće, naknade plaće, otpremnine za prestanak radnog odnosa i naknade za neiskorišteni godišnji odmor.

Svrha ovog obračuna i ostalih primitaka je omogućiti radniku da provjeri jesu li ispoštovana njegova prava prema zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu. Ova kontrola obuhvaća ne samo iznose i opseg pojedinih dodataka u plaći, visinu naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, već i pravilnost obračuna javnih davanja o kojima ovise socijalna i porezna prava radnika.

Način dostavljanja obračuna uređuje se propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Ako ti akti ne predviđaju drukčije, isprave o isplaćenim primicima moraju se radniku dostaviti u pismenom ili elektroničkom obliku.

 

Stavke na platnoj listi

Platna lista, poznata i kao obračunska lista, je dokument koji prikazuje sve stavke koje čine vašu bruto i neto plaću, uključujući sve dodatke, odbitke i poreze. Ona pruža jasan pregled o tome kako je vaša plaća obračunata i omogućava vam da pratite svoja primanja i odbitke.

Obračun isplaćene plaće sadrži:

  1. podatke o poslodavcu:
    1. za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) i IBAN broj računa,
    2. za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i IBAN broj računa,
  2. podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, IBAN broj odnosno brojeve računa i naziv banke,
  3. razdoblje, odnosno mjesec za koji se plaća odnosno naknada plaće isplaćuje,
  4. podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade,
  5. podatke o vrstama, iznosima i datumu određenom za isplatu ostalih primitaka koji se u smislu Zakona o radu smatraju plaćom i koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili u naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.

Obračun primitaka na temelju radnog odnosa koji se u smislu Zakona o radu ne smatraju plaćom sadrži podatke o vrstama i iznosima primitaka koje radnik ostvaruje na temelju radnog odnosa, te oznaku razdoblja (godina, mjesec, više mjeseci) za koji se primitak isplaćuje.

Obračun primitaka na temelju radnog odnosa sastavni je dio obrasca obračuna o isplaćenoj plaći.

Platna lista može sadržavati sljedeće iznose:

  • bruto plaću: ukupni iznos vaše plaće prije odbitaka, uključujući osnovnu plaću i sve dodatke. Ovo je osnovni iznos koji poslodavac isplaćuje (obračunava) za vaš rad,
  • osnovna plaća: iznos plaće koji vam pripada za redovan rad, bez dodataka. Ovo je najčešće ugovoreni iznos plaće za vašu poziciju,
  • dodaci na plaću: dodatni iznosi koje možete dobiti, poput naknade za prekovremeni rad, noćni rad, rad vikendom ili praznikom. Ovi dodaci povećavaju vaš ukupni bruto iznos,
  • doprinosi za socijalno osiguranje: Obavezni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ovi doprinosi su obavezni i osiguravaju vaša prava na mirovinu i zdravstvenu skrb,
  • porez na dohodak: porez koji se obračunava na vaš dohodak. Ovaj porez se obračunava prema stopi koja ovisi o visini vašeg dohotka i mjesta prebivališta,
  • olakšice: porezne olakšice koje smanjuju osnovicu za obračun poreza, poput osobne olakšice, za djecu, invaliditet i sl. Olakšice smanjuju iznos poreza koji trebate platiti,
  • neto plaća: iznos plaće koji ostaje nakon svih odbitaka. Ovo je iznos koji vam se isplaćuje na transakcijski račun,
  • neoporezivi primici: iznosi koji se isplaćuju bez obračuna poreza, poput naknade za prijevoz, troškova prehrane ili nagrada. Ovi primici su dodatni iznosi koji ne podliježu oporezivanju do određenih iznosa,
  • ukupni trošak plaće: ukupni iznos koji poslodavac snosi za vašu plaću, uključujući bruto plaću i doprinose za zdravstveno osiguranje. Ovo je ukupan iznos koji poslodavac izdvaja za vašu plaću.

 

Primjer platne liste

Crvena cipela d.o.o. je tvrtka sa sjedištem u Ludbregu, na adresi Zagrebačka ulica 10. Poslodavac isplaćuje plaće svojim zaposlenicima putem računa u Privrednoj banci.

Radnica Sara Horvat zaposlena je kod poslodavca Crvena cipela d.o.o. od 1. siječnja 2025. godine, a stanuje na adresi Vinogradska ulica 1, 42230 Ludbreg. Radnica u trenutku obračuna ima 22 dana godišnjeg odmora za korištenje, a ukupnog radnog staža 3 godina 7 mjeseci  i 11 dana, što je vidljivo iz platne liste.

Plaća za mjesec veljaču 2025. godine isplaćuje se 14. ožujka 2025. godine.

  • Redovni rad: Radno vrijeme od 160 sati plaćeno po 13,94 EUR po satu, što daje ukupnu bruto plaću od 2.230,00 EUR. Ovo je osnovna plaća za redovan rad bez dodataka.
  • Doprinosi za mirovinsko osiguranje I. stup: Obvezni doprinos od 15 % na bruto plaću, što iznosi 334,50 EUR. Ovaj doprinos ide u prvi stup mirovinskog osiguranja i osigurava vaša prava na mirovinu.
  • Doprinosi za mirovinsko osiguranje II. stup: Obvezni doprinos od 5 % na bruto plaću, što iznosi 111,50 EUR. Ovaj doprinos ide u drugi stup mirovinskog osiguranja.
    • Mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj podijeljeno je na dva stupa. I. stup je obavezno mirovinsko osiguranje koje se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. To znači da trenutne uplate radnika financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika. II. stup je individualizirano mirovinsko osiguranje u kojem radnik štedi za svoju mirovinu putem osobnog računa u mirovinskom fondu.
    • Ako je osoba započela radni odnos prije 1. siječnja 2002. godine i odlučila je ostati isključivo u I. stupu, onda će sav iznos doprinosa ići u I. stup. Osobama osiguranim samo u I. stupu (osobama koje su 2002. godine, u vrijeme uvođenja drugog stupa imale više od 50 godina ili osobe koje su imale manje od 50, a više od 40 godina života, a nisu se dobrovoljno uključile u II. stup), obračunava se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje iz njihove plaće u visini 20 %. Radnici koji su započeli raditi nakon tog datuma automatski su uključeni u oba stupa.
  • Ukupni doprinosi iz plaće djelatnika: Ukupan iznos doprinosa koji se odbija od bruto plaće, što iznosi 446,00 EUR. To uključuje mirovinske doprinose I. i II. stupa.
  • Dohodak: Iznos koji ostaje nakon odbitka mirovinskih doprinosa iz bruto plaće, što iznosi 1.784,00 EUR. Ovo je iznos koji je osnovica za obračun poreza na dohodak.
  • Olakšica: Porezna olakšica od 600,00 EUR koja smanjuje poreznu osnovicu. Olakšice su iznosi koji se odbijaju od dohotka prije obračuna poreza. Olakšica od 600 eura predstavlja poreznu olakšicu koja se primjenjuje na poreznu osnovicu radnika.
    • Ova olakšica može uključivati osobnu olakšicu, olakšicu za uzdržavane članove obitelji, djecu, ili druge specifične olakšice koje radnik može ostvariti prema zakonu. Svrha olakšice je smanjenje porezne osnovice, što rezultira manjim iznosom poreza na dohodak koji radnik treba platiti, čime se povećava neto iznos plaće radnika.
  • Porezna osnovica: Iznos na koji se obračunava porez nakon olakšice, iznosi 1.184,00 EUR. Ovo je iznos na koji se primjenjuju porezne stope.
    • Akontacija poreza na dohodak: Porez koji se obračunava na dohodak, iznosi 236,80 EUR. Ovo je iznos poreza koji se plaća na temelju porezne osnovice. Porezna stopa za akontaciju poreza na dohodak prikazana na platnoj listi iznosi 20 %.
  • Ukupni porez: Ukupan iznos poreza koji se odbija od dohotka, što iznosi 236,80 EUR.
  • Neto plaća: Iznos plaće koji ostaje nakon svih odbitaka, što iznosi 1.547,20 EUR. Ovo je iznos koji vam se isplaćuje na transakcijski račun.

Dodatno, uz neto plaću radnica ostvaruje pravo i na druge primitke.

  • Prijevoz na posao, troškovi prehrane, nagrada za ostvarene rezultate rada (neoporezivo): Dodatni neoporezivi iznosi koji ukupno čine 223,00 EUR. To su dodaci koji se isplaćuju bez obračuna poreza do određenih iznosa propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak.
  • Ukupno za isplatu: Neto plaća plus dodatni neoporezivi iznosi, što čini 1.770,20 EUR. Ovo je ukupan iznos koji vam se isplaćuje na račun.
  • Doprinos za zdravstveno osiguranje: Obavezni doprinos od 16,50 % na bruto plaću, što iznosi 367,95 EUR. Ovaj doprinos ide u zdravstveno osiguranje i osigurava vaša prava na zdravstvenu skrb.
  • Ukupni trošak plaće: Ukupan iznos koji poslodavac snosi, što uključuje bruto plaću uvećanu za doprinose za zdravstveno osiguranje te neoporezive dodatke iznosi 2.820,95 EUR. Ovo je ukupni trošak poslodavca za vašu plaću.

 

Izmijenjeni Zakon o radu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., predviđa mogućnost dostavljanja potvrda, isprava, akata i drugih pismena radniku u elektroničkom obliku. Ako se obračuni dostavljaju elektronički, moraju biti dostupni radniku, a poslodavac ih mora moći ispisati i pohraniti.

Neovisno o načinu dostavljanja isprava o isplaćenim primicima, poslodavac mora imati dokaz o uručenju isprave radniku, što nadzire inspekcija rada. Dokaz je obično potpis radnika ili druge osobe koja u njegovo ime potvrđuje primitak obračuna. Ako se obračun dostavlja elektronički ili putem dostavne pošte, poslodavac također mora imati dokaz da je isprava uručena radniku.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.

Sličan sadržaj

Besplatne priručnike, snimke, webinare i članke sa poslovnim i zakonodavnim savjetima za vas pripremaju razni stručnjaci.