Nerijetko se događaju situacije u kojima se, nakon perioda uspješnog bavljenja obrtom, krenu nizati poteškoće u poslovanju, pa čak i gomilati dugovi. U tom trenutku vjerojatno se pitate kako zatvoriti obrt s dugom koji se gomila cijelo vrijeme. Poznato je kako se obrt može vrlo brzo i jednostavno otvoriti, a u nastavku bloga možete saznati i kako zatvoriti obrt u svega 4 jednostavna koraka.
Ukratko o poslovanju obrta
Kada se donosi odluka o otvaranju obrta, ona je uvijek popraćena i namjerom da posao uspije i da se od njega može financirati sam obrtnik i cijela njegova obitelj. Bavljenje obrtništvom može biti riskantan potez, no ako krenete dobro poslovati, obrt može potencijalno biti vrlo unosan.
Obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge.
U pravilu, obrt obavljaju fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte.
Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.
Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.
Zakon o obrtu propisuje da za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, a ne samo imovinom unesenom u obrt.
Građani koji su otvorili obrt u posljednjih nekoliko godina teško su prošli za vrijeme globalne krize. Troškovi su se krenuli gomilati, a očekivanog i željenog profita jednostavno nije bilo. Brojni obrtnici našli su se iz tog razloga u situaciji da trebaju zatvoriti svoj obrt kako bi osigurali da se dugovanja ne bi još više gomilala. Naravno, razlog zatvaranja obrta ne mora nužno biti loše poslovanje i dugovi, već i prelazak poslovanja na trgovačko društvo (d.o.o.), mirovina ili drugi privatni razlozi.
Nažalost, nekad i uz najbolje poslovne planove obrti propadaju, a upravo se u takvim situacijama obrtnici pitaju kako što brže i jednostavnije zatvoriti svoj obrt.
Zatvaranje obrta u 4 koraka
Nadležno upravno tijelo koje izdaje obrtnicu, obavlja i odjavu obrta, odnosno rješenjem utvrđuje prestanak obrta i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.
Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona što se dešava primjerice u slučaju smrti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta, ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta, ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice i ostalo.
Vaša prva adresa kod zatvaranja obrta je Županijski ured za gospodarstvo, odnosno, ako ste na području Grada Zagreba, nadležni gradski ured, a u nastavku donosimo 4 jednostavna koraka koji Vas očekuju tijekom procesa:
|
|
Odjava iz Obrtnog registra |
Postupak odjave obrta možete provesti u nadležnom uredu, ovisno o mjestu sjedišta obrta. U nadležni ured potrebno je ponijeti original obrtnice i ispuniti OR obrazac (popunjeni OR obrazac). Datum odjave obrta iz obrtnog registra je datum podnošenja zahtjeva i isti ne može biti prije datuma podnošenja zahtjeva. Od 1. rujna 2021. godine zatvaranje obrta je besplatno, a odjava obrta je moguća i online putem sustava e-obrti. |
|
|
Preuzimanje rješenja |
Nakon 2-3 radna dana gradski ured za gospodarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje prestanak obrta. Po pravomoćnosti ovog rješenja, obrt će biti obrisan iz obrtnog registra, a rješenje je moguće osobno podići u nadležnom uredu ili pričekati da stigne na kućnu adresu. Zatvaranje žiro računa obrta u banci se može napraviti isključivo uz predočenje rješenja o zatvaranju obrta, a preporuka je i da se javite u nadležnu Poreznu upravu radi provjere dugovanja i preuzimanja potvrde o nepostojanju duga. |
|
|
Odjava s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)
|
Nakon preuzimanja rješenja potrebno je odjaviti i obrt i vlasnika obrta u nadležnoj ispostavi HZMO-a gdje je potrebno priložiti obrasce M2-P i M12-P (dostupno u Narodnim novinama) te rješenje o prestanku rada obrta. Sve podatke potrebne za popunjavanje tiskanica možete naći na tiskanicama M1-P i M11-P koje ste popunjavali prilikom otvaranja obrta. Datum odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja je datum s kojim je podnesen zahtjev za prestanak rada obrta tj. datum iz OR obrasca stavka 3. |
|
|
Upis staža osiguranja |
Zadnji korak je upisivanje ukupnog staža osiguranja koje je ostvario vlasnik tijekom obavljanja samostalne djelatnosti obrta te se to obavlja na HZMO-u. Nakon što je ostvareni staž osiguranja evidentiran, HZMO izdaje potvrdu o upisanom stažu, a za upis staža potrebno je ishoditi potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga po osnovi javnih davanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te podnijeti Zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja za samostalnog obveznika doprinosa nakon prestanka osiguranja. U slučaju dugovanja, prema odredbama Općega poreznog zakona, poreznim je obveznicima omogućeno plaćanje dospjeloga poreznog duga na rate sklapanjem upravnog ugovora. Nakon podmirenja duga, sve što Vam ostaje je odjava obrta i vlasnika istog u nadležnoj instituciji HZMO-a, a preporuka je provjeriti i status obrta u RPO-u (registar poreznih obveznika) s nadležnom Poreznom upravom. |
Privremena obustava obrta
U određenim situacijama nije potrebno zatvarati obrt, već se može samo privremeno obustaviti njegov rad u trajanju do jedne godine, o čemu obrtnik pisano izvješćuje nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana obustave.
Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u dužem periodu tj.:
- dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile,
- u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Za vrijeme privremene obustave djelatnosti obrtnik je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, budući da je i dalje upisan u obrtni registar te i za vrijeme mirovanja ima status mirovinskog i zdravstvenog osiguranika.
O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti nadležno upravno tijelo najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta.
Privremena obustava obavljanja obrta može se prijaviti za sjedište obrta i za izdvojeni pogon obrta, a o privremenoj obustavi i ponovnom početku obavljanja djelatnosti nadležni ured donosi rješenje.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
