Isplata regresa za godišnji odmor u 2023. godini

S dolaskom toplijih dana, osim što se intenzivno počinje planirati ljetni godišnji odmor, također se aktualizira pitanje isplate regresa za godišnji odmor od strane poslodavca. Kako bi se radnicima podmirili određeni povećani troškovi koji mogu nastati prilikom korištenja godišnjeg odmora, poslodavci mogu sukladno poreznim propisima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu u tu svrhu.

Tko ima pravo na isplatu regresa? Koliko se maksimalno može isplatiti neoporezivo? Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni? U sljedećem blogu saznajte sve što trebate znati o isplati regresa za godišnji odmor.

Pravo na godišnji odmor

Godišnji odmor je pravo iz radnog odnosa koje je utemeljeno Ustavom Republike Hrvatske, a uređeno Zakonom o radu. Navedenim je propisano da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu te su određeni minimalni zahtjevi i pravila kojih se mora pridržavati poslodavac kod određivanja prava radnika na godišnji odmor:

• minimalno trajanje godišnjeg odmora propisano je u tjednima. Radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu,
• maloljetnici i radnici koji rade na poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana,
• godišnji odmor se ne može odrediti u trajanju kraćem od najkraćeg trajanja propisanog Zakonom o radu. Ako bi to ipak bilo određeno na temelju akata, radnik bi u tom slučaju imao pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju propisan Zakonom o radu radi primjene povoljnijeg prava.

Do 30. lipnja 2023. poslodavac mora utvrditi kalendar (raspored) korištenja godišnjih odmora za tekuću 2023. godinu. U ovaj akt se unose podaci o svim radnicima poslodavca uz naznaku datuma njihovih planiranih godišnjih odmora.

Pravo radnika na korištenje godišnjeg odmora predstavlja jedno od temeljnih prava koje proizlazi iz radnog odnosa i ima mnogobrojne svrhe. “Odmor” od izvršavanja redovitih radnih zadataka koje je radnik dužan obavljati, odnosno “pauza” od obveza i odgovornosti, najvažnija je svrha odlaska na godišnji odmor.

Što je regres i na koji način se stječe pravo na isplatu?

Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti na temelju akata (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) koji uređuju pravo radnika. Ako navedeno pravo nije nigdje propisano, tada radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca.

Zakonska obveza isplate regresa od strane poslodavca prema radniku ne postoji, a ako se poslodavac obvezao nekim od izvora radnog prava (kolektivnim ugovorom i/ili pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu) radnicima isplatiti regres, u tom slučaju to predstavlja njegovu obvezu.

 

 

Koliko se može isplatiti neoporezivo?

Poreznim propisima određuje se može li se i do koje svote isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza i doprinosa, odnosno neoporezivo. Kako bi radnici imali pravo na regres nije dovoljno pozvati se samo na porezne propise, već to pravo treba definirati:

• ugovorom o radu,
• kolektivnim ugovorom,
• pravilnikom o radu
• ili odlukom poslodavca.

Prema Pravilniku o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 138/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23, 3/23) poslodavac može regres isplatiti neoporezivo i oporezivo.

Poslodavac može svom radniku neoporezivo isplatiti do 663,62 eura godišnje (5.000,00 kn godišnje) prigodne nagrade (regres za godišnji odmor, božićnica, uskrsnica i drugo) i to za tekuće razdoblje.

Ako primici po osnovi svih prigodnih nagrada prelaze neoporezivi iznos od 663,62 eura godišnje (5.000,00 kn godišnje), isti se smatraju plaćom te se onda i oporezuju kao plaća.

Prema Pravilniku o porezu na dohodak, regres se može isplatiti neoporezivo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

• ako poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi – zaposleniku s kojim ima zasnovani radni odnos na temelju ugovora o radu,
• ako isplaćena svota ne prelazi svotu od 663,62 eura godišnje (5.000,00 kn godišnje). To vrijedi samo pod uvjetom da radnik tijekom istog poreznog razdoblja odnosno godine od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu koja bi prelazila navedenu svotu.

Dodatno, ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) isplatio još neke od prigodnih nagrada, najprije treba utvrditi:

• prelazi li taj iznos svotu od 663,62 eura godišnje (5.000,00 kn godišnje)
• ili je ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote.

Svim radnicima jednak iznos regresa?

Ako pravo radnika na isplatu regresa nije utvrđeno izvorom radnog prava, tada radnici to pravo mogu ostvariti na temelju autonomne odluke poslodavca (ako se isti na to odluči). Odluka o isplati regresa predstavlja podlogu za isplatu te se njome pobliže definiraju iznosi i uvjeti isplate.

Uvjeti isplate regresa onda u potpunosti ovise o volji poslodavca te je na volju poslodavca prepušteno da odredi:

• isplaćuje li svim radnicima jednaki iznos regresa ili će radnicima koji nisu kod njega bili zaposleni cijelu godinu isplatiti razmjerni dio
• da li će samo određenim radnicima isplatiti regres, a pojedinim radnicima uopće ne isplatiti regres.

Prilikom odlučivanja poslodavac treba voditi računa o postojanju diskriminatornih elemenata budući da bi se isto nepovoljno odrazilo na cijelu radnu atmosferu.

Ako je pravo radnika na isplatu regresa utvrđeno npr. pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, onda se poslodavac mora pridržavati odredbi izvora radnog prava koje ga obvezuju na isto.

Ovrha i regres

Regres za godišnji odmor se može isplatiti u novcu te dati u naravi. Nadalje, regres koji se daje u naravi do visine neoporezivog iznosa ne smatra se plaćom.

Regres do neoporezivog iznosa (do 663,62 eura godišnje odnosno 5.000,00 kn godišnje) izuzet je od ovrhe sukladno Ovršnom zakonu, ako ga poslodavac isplaćuje na zaštićeni račun radnika. No, ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, pa poslodavac isplati regres na tekući račun radnika, tako isplaćeni regres podliježe ovrsi.

Što je s radnikom koji nije cijelu godinu zaposlen kod poslodavca?

Regres se neoporezivo može isplatiti radniku neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos, a ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje.

Pri tome treba voditi računa da je ukupna isplaćena svota prigodnih nagrada do 663,62 eura godišnje (5.000,00 kn godišnje) po određenom radniku.

Osim toga, poslodavci bi trebali voditi računa o tome da prigodnu nagradu regresa ne mogu isplatiti:

• radnicima na porodiljnom,
• roditeljskom dopustu
• ili bolovanju,

zato što radnici koriste prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te ne koriste godišnji odmor u navedenom razdoblju isplate.

No, primjerice nema zapreke da poslodavac isplati radnicima na:

• porodiljnom,
• roditeljskom dopustu
• ili bolovanju

uskrsnicu ili božićnicu, jer uvjet nije korištenje godišnjeg odmora, kao što je to slučaj kod isplate regresa.

Što u slučaju kada radnik istovremeno radi kod više poslodavaca?

Ako poslodavac isplaćuje regres radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju (godini) u kojoj se regres isplaćuje i/ili je tijekom godine imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate regresa poslodavcu pisano izjaviti:

• je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu primitaka za to porezno razdoblje,
• u kojem iznosu
• i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak.

Osim pisane izjave radnika, poslodavac neoporezivost isplate može provjeriti i putem sustava ePorezna.

U slučaju ako su primici već djelomično isplaćeni za isto razdoblje, tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do 663,62 eura godišnje (5.000,00 kn godišnje).

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora vs. regres za godišnji odmor

U skladu s odredbom članka 95. Zakona o radu, za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih:

• zakonom,
• drugim propisom,
• kolektivnim ugovorom,
• pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,

radnik ima pravo na naknadu plaće.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa jest u tome što je naknada uređena Zakonom o radu i na nju imaju pravo svi radnici koji koriste godišnji odmor, dok regres nije zakonski uređen već može biti definiran jednim od autonomnih akata poslodavca (kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu) ili odlukom poslodavca.

 

Pripremio: Ivan VIDAS, struč. spec. oec.