Jeste li se ikada zapitali što točno podrazumijeva pojam slobodnog zanimanja? Zanima li vas tko sve može raditi kao samostalni inženjer, odvjetnik ili umjetnik i kako se pri tome obračunava porez? Pitate li se koje knjige morate voditi, kada se morate prijaviti u PDV-registar i koje doprinose plaćate kao poslodavac svojih suradnika?
U nastavku bloga donosimo praktični vodič kroz sve ključne odredbe vezane uz slobodna zanimanja i njihovo oporezivanje.
Što je slobodno zanimanje?
Prema Ministarstvu financija, zanimanja slobodnih djelatnosti su djelatnosti fizičkih osoba kojima je to osnovna djelatnost, sukladno posebnim propisima su obvezno osigurane te su upisane u registar obveznika poreza na dohodak.
Među najčešće navedene kategorije spadaju zdravstveni djelatnici, veterinari, odvjetnici i javni bilježnici, ali i revizori, inženjeri, arhitekti, porezni savjetnici, stečajni upravitelji, tumači, prevoditelji i turistički djelatnici.
U tu skupinu također ulaze znanstvenici, književnici, izumitelji, predavači i odgojni djelatnici te novinari, umjetnici i sportaši.
Svi ti profesionalci obavljaju samostalno svoje usluge, primaju izravne naknade i moraju ispunjavati specifične porezne i računovodstvene obveze.
Pokretanje slobodnog zanimanja
Prvi korak u pokretanju samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja jest prijava u Registar poreznih obveznika. U roku od osam dana od početka poslovanja potrebno je Poreznoj upravi dostaviti RPO-obrazac. Isto toliko dana vrijedi obveza javljanja i pri prestanku djelatnosti.
Prijavu možete podnijeti elektroničkim putem preko sustava ePorezna, koji se otvara putem korisničkih računa eGrađani.
Za pristup ePoreznoj potrebna vam je vjerodajnica značajne razine sigurnosti (razina 2), poput mTokena ili FINA Soft certifikata, ili vjerodajnica visoke razine sigurnosti (razina 3) – primjerice e-Osobna iskaznica ili AKD certifikat.
Nakon osnivanja, slobodna zanimanja moraju se pridržavati pravila vođenja poslovnih knjiga prema Zakonu o porezu na dohodak. Obvezni su voditi knjigu primitaka i izdataka, evidenciju o potraživanjima i obvezama, knjigu prometa te popis dugotrajne imovine.
Knjiga primitaka i izdataka vodi se po načelu blagajne: poslovni primici evidentiraju se u trenutku uplate, a izdaci u trenutku isplate. Dnevno i mjesečno točno bilježenje stavki presudno je za ispravno utvrđivanje porezne osnovice.
Dohodak od slobodnog zanimanja utvrđuje se kao razlika između poslovnih primitaka i izdataka ostvarena u istom poreznom razdoblju. Nakon obračuna moguće je koristiti osobni odbitak i eventualni preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja.
Po osnovi obavljanja djelatnosti slobodnih zanimanja plaćaju se slijedeći porezi i doprinosi za obvezna osiguranja:
- Porez na dohodak,
- Porez na dobit,
- Porez na dodanu vrijednost (PDV),
- Plaćanje poreza po odbitku,
- Ostali porezi,
- Doprinosi za obvezna osiguranja.
Porez na dohodak
Dohodak od djelatnosti slobodnih zanimanja se utvrđuje prema poslovnim knjigama kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka što su nastali u istom poreznom razdoblju.
Primici i izdaci se utvrđuju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti i to prema načelu blagajne - primici se utvrđuju nakon primljenih uplata, a izdaci nakon obavljenih isplata.
Porezni obveznik je dužan najkasnije u roku 8 dana od početka i prestanka obavljanja djelatnosti podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
Mjesečni predujam poreza na dohodak određuje Porezna uprava rješenjem. Porezni obveznik koji započinje samostalno obavljati djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.
Porezna osnovica poreza na dohodak je dohodak umanjen za preneseni gubitak i osobni odbitak. Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po nižoj i višoj poreznoj stopi.
Porez na dobit
Ako ukupni primitci od slobodnog zanimanja u prethodnoj godini premaše 1.000.000 eura, djelatnik po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit. Također, svatko tko to želi može pisanim zahtjevom prije kraja godine ući u sustav poreza na dobit, primjenjivši ga u idućoj godini. Porezna osnovica računa se kao razlika prihoda i rashoda prije oporezivanja, uz korekcije propisane Zakonom o porezu na dobit. Stopa oporezivanja iznosi 10 % za manje, odnosno 18 % za veće porezne obveznike.
Predujam poreza na dobit plaća se po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno kalendarsko razdoblje. Mjesečni predujam utvrđuje se tako da se svota porezne obveze za prethodno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istog razdoblja. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.
Porezni obveznik može koristiti razne poticaje i olakšice - poticaje zapošljavanja, državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu, poticaje za istraživanja i razvoj, poreznu olakšicu za područja posebne državne skrbi te poreznu olakšicu za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara.
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Porez na dodanu vrijednost postaje obvezan za slobodna zanimanja ako im godišnja vrijednost oporezivih isporuka u protekloj ili tekućoj godini prijeđe prag od 60.000 eura. U tom slučaju do 15. siječnja ili 15. dana nakon ostvarene isporuke treba podnijeti zahtjev za upis u Registar obveznika PDV-a.
Također, svatko može dragovoljno ući u PDV-sustav ― obveza traje najmanje tri kalendarske godine. PDV se obračunava po stopi od 25 %, a obveznik mora mjesečno do 20. dana sljedećeg mjeseca predati PDV-prijavu putem ePorezne.
Pravo na odbitak pretporeza omogućuje poduzetnicima da iznos PDV-a koji su platili na ulazne troškove (tzv. pretporez) odbiju od ukupnog iznosa PDV-a koji duguju na izlaznim transakcijama.
Pri izdavanju računa poreznom obvezniku koji nije u PDV-sustavu mora se navesti broj i datum izdavanja, podaci o izdavatelju (ime, adresa, OIB), mjesto isporuke, količina i trgovački naziv dobara ili opis usluga te ukupan iznos naknade i poreza po stopama. Takav račun predstavlja temelj za knjiženje primitaka, ali i za eventualne kontrole Porezne uprave.
Doprinosi za obvezna osiguranja
Osobe koje zapošljavaju radnike moraju voditi evidenciju radnog vremena i svaki mjesec dostaviti računovodstvu sve potrebne podatke za obračun plaća.
Računovodstvo potom priprema isplatne liste i JOPPD-obrasce, dva primjerka listića za potpis radnika. Kao poslodavac odgovorni ste za obračun, obustavljanje i uplatu poreza na dohodak od nesamostalnog rada i za plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje vaših zaposlenika.
Slobodna zanimanja sama plaćaju vlastite doprinose za obvezna osiguranja: mirovinsko, zdravstveno i ostale, ovisno o propisima. Iznimka se odnosi na samostalne umjetnike koji ostvaruju pravo na doprinose iz državnog proračuna u skladu sa Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog stvaralaštva.
Pravodobna administracija, cjelovita evidencija i korištenje elektroničkih servisa ePorezna i eGrađani ključni su za usklađenost s propisima i miran razvoj vaše samostalne djelatnosti.
Pripremio: Ivan VIDAS, mag. oec.
Sadržaj je isključivo informativne prirode. Minimax ne pruža pravne, porezne ili računovodstvene savjete. Za dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama ili ovlaštenim stručnjacima.
